DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 453 — 2. Postotci grad je i ogrieva. Ako od stabla dugog 29 m. (28-8 m.) sa 41 cm, prsnog promjera iznaša ciela drvna masa 2-3445 m´** (1´6322 đeblovine + 0´2328 ogriev od stabla + 0-3080 izmetak od grana 7 cm. do 14 cm. + 01715 kide od 3 cm. do 7 cm.) a tehnička uporabivost izbacuje 1-6323 m^ ^to odpada na gradju: X : 1-6323 = 100 : 2-3445 = 69-62»/o a na gorivo 30*38Vo. 3. Popriečni godišnji prirast. . ^ . čitava drvna masa 2-3445 m« Fopriecni prirast = : ::——n 149 god. ^ ^ starost stabla = 0.03 m^ n. Modelno stablo. Ukupna duljina stabla 29-7 m. Gradja Ogriev 0-3117 0-0573 0-2734 0-0452 0-2642 0-0415 0-2552 0-0284 02463 0-0201 0-2376 0-0113 0-2290 0-0079 0-1963 0-0050 0.1886 0-0020 0-1810 0-0007 0-1810 0-2194 m´ 0-1735 01452 0-1385 0-1257 01134 * Ogranci izrežu se u metar 0-0908 duge komade, razvrstaju se u I., II. 00855 i III. razred, slože se u prostorne metre, te se sa 0´74, 065 i 055 po0- 0616 množe, da se dobije njihov kubičan sadržaj. 3-4985 m´ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 472 Iz svih ovih dosadanjih mjerenja i brojeva dobije se razvo j stabl a (Wachsthumsgang des Stammes). 1 Starost ´, d A d cm h l\h in m m´ A m Oblični broj za 1-3 m visine Postotak prirasta na drvnoj gromadi 10 2-0 3-9 3-3 1-3 0-0009 0-0062 0-454 16-80 20 5-9 2-9 4-6 8´3 0 C071 0-0147 0-572 10-70 30 8-8 2-3 7-9 4-2 0´0218 0-0301 0452 8-51 40 11-2 2-5 121 3-2 0-0519 0-0607 0-437 7-66 5;) 60 13-7 159 2-2 2-4 15-3 17-8 2-5 1-9 0-1126 0-1862 0 0736 0-0975 0-500 0-526 5-05 4-01 70 18-3 2-5 19-7 2-2 0-2837 0-1331 0-547 3-87 80 20-8 2-5 21-9 0-8 0-4168 0-1283 0-559 2-70 90 23-3 2-2 22-7 1-0 0-5451 0-1425 0-664 2-34 100 26-5 2 0 23 7 0 5 0-6876 0-1494 0 567 2-12 110 27-5 8-1 24´2 0-7 0-8370 0-1898 0 582 2-06 120 30´6 3-1 24-9 0-5 1-0268 0-1929 0561 181 130 33-7 1-5 25-4 1-4 1-2197 0-1887 0538 1-45 140 36-2 2-1 26-8 2 0 1-4084 0-2260 0-540 1-49 119 37-3 28-8 1-6344 0-1967 0 519 ineluaive kora 39-3 28-8 1-8311 0-539 Kora iznaša 0"1967 m^ ih 10´757o ciele drvne mase. i = promjer u prsnoj visini (1*3 m.), h = visina stabla od prosjeka, m = drvna masa debla bez kore, /S. ci= periodički prirast temeljne debljine, /S h = periodički prirast visine, A w = periodički prirast drvne gromade. Postotak prirasta na drvnoj gromadi obračunan je po M— m Kunze-u: p = —Trrr- TV~I ?— nv ´ 200. ^ Jf (w — 1)+ m (w + 1) Prema zadnjoj skrižaljci vidi grafičke slike od br. 1 — 5. Ako sam tim svrhu, za koju to pisah, postigao, te nešto bržem razumievanju doprinesao, bit de mi to nagrada. Ujedno molim i ostalu gg, sudrugove, da se sličnog posla late, tako da bi svaki stručar mogao sebi što skorije primjerima popuniti pojedine odsjeke odnosno paragrafe naputka, a to bi svakomu, osobito nama mladjima, vrlo dobro došlo. Gesarić. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 57 <-- 57 --> PDF |
471 C0«O(MC-C0O5 — tr> Jo^´O ^C<5 ćo^-^ * 00 lO IM 03 Š OJ ´^ to o.L;o ta CMOCOODi-^OfMCC OOOC:iOOQOtOiOrtl-*OOT.^T-l o ^ 1"* l"* CM CO i—´ cot´-co-^´^i-i^^THc^^^ ^:>oo^r^Go»-* lo 3 a; C5O^l>t^t-i0^THC0tUCMO (? (M^H-^OO-^^^OO^ ´C^Ci ´T^-^ ^^(M 00 cic-oooc-rHcoo´Paj´^i:- 02 ^ iH oocoootocDcOTH-^cnia^^^ ooatMOiHcooo sr^iM iT-co ST-:; o COiHCiOSOOiOt^CO^lO^^CCO^T-l o 00 00 ^(j50vioa200´*Oi;´*OTco35T-i ^»O^HO^OtDi?^ C-^t^ i^OO ´^CC (MOCieO(N Tj4-* CO CO 50 CO »-H T-< T-< to tj o * lO r^ * lO * OiCT3 Sj ffq 03 (M (M !M i-H i-H rf OT »ž g a o co 03 C! M a^ (^i 3;=; I I C3T3 ^^ cp ep ep ep = S -"-f P 33 03 .„ c3 ° o ~ o 03 t* IH O -a c« ´>0 03´ o CMCO-^iO<^t^GOa^ O TH CM CO´^uTl |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 56 <-- 56 --> PDF |
570 h-i h-´ !-» M H- H-t tE 3. o >a O >-* >~t I>CtCti3fcCI—´h-tl—it—´l-i li´ i. * S´ N o Wt»q !^ !0 i o * ra -( a- o to o K" 05 o o< K E13 P B B N3 NCS] ^ ^ f—l r^P o n a> a> a> >T3 n o o o -ft ta B B B "^ "^ "^ o o OD Oi ix> hf^ Bi < <1 -^ {0 Cfi? rt a´j< »K OK CD CD TD CĐ pi o a. < o p p IQ B O CD CD t-J -{ >-J P Ti CD CD CD h-´´ H* i-j O o N P o c p c-t o HJ. (-1 i_i (_-i o< o EB B i—J. ,_j ^_i j_i l_i H* h-i i-i CD o 3. o; B B h-i M I-´ M M´ l-J bO ~1 pci3M(X´q´4^q^CT:-;]ccK; o o CD p05*;3-;´WOD--]COCpOOCn Cl 3 CD 1 l-i.Ulpcca^pCO^^O-Cp o n-1 c»ciDi:JicD>f^tod2-Jwo ^´ >-* o MWpCWCrs--3tc)E^iouiCncnp o o ?= M^-0ti:Mpl-;*p-^-;3ppOCp ta o l_ih-iIsSM)lNl)bSts205C002>*^ o o to GC l_i.)-LtObObDOJ05WCOCOWi*^ o o a. CnCO (-^H-EObLibLt>LO5CnO0CCO3COhf^ -i t;i>CWO´ O c S" 1^ c o^oo^cocs^t^ocb^^i.t^bcxcx<]cc-q D C Cn Cn cn ´i:;!« CT´ * 05 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 469 — Naš hrast je 149 g. star na komu se imade razvoj prirasta u 10. god. razdoblju ustanoviti. Posječen je u 0"1 m. visine. Na panju odčitano je 146 godina. Doda li se još visina trogodišnje biljke, iznaša starost 149 godina. Daljni prerezi načine se u visini od 1´3, 3´3, 5*3 i t. d. sve do od 273 m. ukupna duljina stabla od podsjeka do vrha je 28-8 m. Na svim ovim prei´ezima označe se izvana prema unutra, odbiv 9 godova, olovkom prijašnji godovi od 10 do 10 godina i to kod prereza u visini 0"1 i 1´3 m. pomodju tri, a kod ostalih pomodju dva mjedjusobno okomita promjera. Izmjera promjera obavlja se prismatičkim mjerilom ili šestilnim ravnalom (Stangenzirkel). (Samo kod analisa u strogo znanstvene svrhe. Ur.) Izmjerom promjera i brojenjem godova dođe se sliededi rezultati: (Vidi skrižaljku na str, 470.) Unesu li se ovi promjeri u odgovarajude visine trupaca, to dobijemo prerez stabla u duljini, čiji se razvoj za svakih 20 godina jačima, a za 10 god. slabijima crtama predočuje. (Zbog tehn. potežkoda ne mogosmo ove slike donieti. Ur.) Hode li se ustanoviti prijašnja drvna gromada bez kore u svim dobnim razredima, kao i drvna gromada sadašnjeg stabla sa korom, to se dobiju iz promjera sliedede kružne plohe za sredinu prijašnjih podpunih sekcija od 2 m. duljine. (Vidi skrižaljku na str. 471.) Drvna masa 10 god. stabla obračunana je po slici kao čunj i to za čitavu visinu od zemlje. (U našem slučaju 3*3 m.) Drvna masa trupčida [(od 0"1 do 0*3) ^ 0 2 m. visine] obračunana je prema srednjim promjerima, izvadjenim iz slike (dakle kod 0´2 m. od zemlje), razumjevajud, da 10 god. trupčid odpada, pošto je ved kod 10 god. stabla uračunan. Vrhovi pojedinih stabala, čija je dužina veda od polovice sekcije, t. j . veda od 1 m., te se radi toga prema prije navedenom u račun uzeti moraju, jesu u slici radi boljeg razumjevanja šrafirani. (Vriedi gornja naša opazka. Ur.) |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
468 Ijine i srednjih promjera uzetih iz sHke ili pomoćju temeljnice dobivene iz slike i visine obračunavanjem kao kod cunja: Zatim se pribroji kubični sadržaj onih dijelova, koji izpod 0-3 m. visine leže, za koje se podlogom obračunavanja uzme ili najdoljni prerez ili se uzme iz slike srednji promjer tog trupčića. Kod obračunavanja tog najdoljnjeg komada stabla za prijašnju dobu (10 god.) upozoruje se na to, da slabija stabla imadu i manju visinu podsjeka, u pravilu najviše Vg promjera na panju. (a = najstarije stablo ima i 5U-´ najviši podsjek u pravilu ´3 dakle u ovom slučaju 18 cm. & = je za 10 godina mladje stablo, dakle i slabije, pa bi i njegov podsjek imao biti razmjerno niži. Promjer 50 cm. podsjek 17 cm. i t. d.). Prema tomu imadu se ustanoviti za prijašnja razdoblja visine podsjeka odnosno duljine malih sekcija ležedih izpod 0´3 m. Kod starijih stabala mogu se vrhovi, koji su manji od polovice duljine sekcije radi neznatnosti izostaviti, oni pako, koji imadu veću dužinu od polovice sekcije, priračunavaju se tako, da se u sredini te duljine odgovarajuća kružna ploha pomnoži se duljinom ciele sekcije. Iz tako obračunatih razlika dobiju se prirasti za pojedina dobna razdoblja. Isto tako može se iz omjera drvnih gromada prema odgovarajućem sadržaju idealnog valjka dobiti oblični brojevi. Konačno na temelju tih podstaka može se brojevno ustanoviti razvoj prirasta dotičnog stabla, kako je to sliedećem primjeru navedeno: |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 467 — gornjoj strani, t. j . vrhu okrenutoj, da se obračunati može trupčid ležeći ispod 0 3 m. Na najdolnjoj plo5i uzev u obzir visinu panja ustanovi se vrlo točno starost stabla, zatim se na svim pločama označe, poČam od kor e prema sredini, oštrom olovkom prijašnji go dovi od 5 do 6, a kod starih stabla od 10 do 10 godina. Ako stablo imade broj godina, koj nije dieliv sa brojem 5 ili 10, to se najprije taj višak godova odbroji, a tad se preostatak sa 6 ili 10 god. prirastom olovkom označi. N. pr. Ako je ukupna starost 149 godina, a prirast se imade ustanoviti za lO godina, to se izbroji izvana prvih 9 godina, a zatim se obilježe godine 140, 130, 120 itd. Hode li se naknadno ustanoviti prirast u visinu, tada se imade za svaki trupac ukupni broj godina notirati. Izmjera temeljnica kod nepravilnih stabala, kao kod mnogih listača, obavlja se planimetrom u slučaju kad ne ima tablica. Ploče moraju se izblanjati, a gdje su velike i nepravilne imadu se pomoćju 3. i 4. promjera, jedan na drugi okomito obračunati. Za grafičku sliku potrebno je, da se najprije na milimetar papiru ustanovi visina stabla, zatim mjesta visina pojedinih trupaca, povuku se okomice na os stabla i promjeri se prena šaju. Najbolje i najbrže mjerilo prenašanja za visin u je 1:100 (1 m. = 10 mm.); za promjer 1:5 (1 m. = 200 mm.) tako, da se polovica promjera na obje strani osi prenaša. Krajne točke promjera na obje strani osi spoje se, a vr hovi medju pojedinima sekcijama ležedi, prenašaju se iz gra fičke slike za prirast u visinu ili se ustanove po toku krivulje. Za obračunavanje drvne gromade svih dobnih razdobja, (Altersstufen) izbace se kružne plohe za ciele sekcij e poje dinih razdoblja, zatim se sbroje pioštine jednako dugih sekcija i pomnože se duljinom sekcije. Toj drvnoj gromadi cielih sekcija pribroje se kubični sa držaji vrhova, koji podpunu sekciju ne tvore i to pomodju du |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 466 — E. Ustanovljenje razvoja prirasta ili analyza stabla. Ustanovljuje se pomodju sekcioniranja u dužini od 2 m. Kod vrlo starih stabala, gdje je prirest vrlo malen u duljini od 1—0"5 m.; kod brzo rastudih i vrlo dugih stabala mogu trupci na dolnjem kraju stabla i 3—4 m. dugi biti, dočim su u gornjem dielu kradi. U Bvrhu ustanovljenja prijašnjih temeljnica stabla u 1´3 m. visine, i tim temeljnicama odgovarajudih obhčnih brojeva — potrebito je stablo u 1-3 m. prezezati, prema čemu je taj prerez prvi srednji rez najdoljnjeg trupca (od 0 3 m. — 2*3 m.); ostali trupci režu se u 8´3, 5*3 m. itd. Izmedju podsjeka (Abhiebsblache) i visine od 0 3 m. ležedi mali trupčid (0-2 m.), mjeri se na dolnjem prerezu prvog trupca t. j . na gornjem prerezu od trupčida. a = trupčid, c = je prerez, na kojem se mjeri. Pošto se promjeri na trupcima ne ,„T-^^^^^mrii´´Wi^^^ ^^^&^ na licu mjesta točno i spretno izmjeriti, to se na prerezima odrežu ploče (Scheibe) 2^3 cm. debele i to tako, da doljnja strana te ploče odgovara duljini trupca (t. j . ako je ploča 3 cm. debela, onda ostaje duljina trupca 197 cm.), na kojoj se strani izmjera i obavlja, dočim gornja strana vrhu okrenuta providi se oznakom stabla (7) i brojem odsjeka (1) ^j— . Padne li prerez na nepravilno mjesto, na kvrgu, rašlje, itd., tad se isti preloži na pravilnije mjesto, a kad se urisavalo bude, nadi de se spojnom crtom dvijuh točaka promjer, koji pravom mjestu, gdje bi se prerez nalaziti imao, odgovara. Najdaljnja temeljna ploča (Stammgrundscheibe), koja je nješto deblja i većinom usljed podsjeka nepravilna, mjeri se u tomu slučaju (u našem primjeru nije bilo potrebno) na |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 51 <-- 51 --> PDF |
465 — U starosti 80 90 100 110 120 130 140 145 24-9 27-0 29-1 31-5 34-0 36-0 38-0 39-0 Promjer bez kore u cm. 22´6 243 26-0 28-7 31-2 33 4 35-5 36-5 Aritmetička sredina 23´75 25-65 27-55 30-1 32-6 34-7 36 75 37-75 Periodički prirast na debljini u centimetrima l-L 0 1-90 2-55 2-50 2-10 2C 5 1-00 Na isti način može se i ta vrst prirasta kao i onaj u visinu grafički predstaviti tako, da se godine unašaju na abscisu a srednji promjer u cm. na ordinatu — razumije se u povoljnom mjerilu. b) Na temeljnici. Prirast na temeljnici jedne N. godina stare periode ustanovi 86 najlakše iz promjer a prereza na početku i svršetku te periode, i tim promjerima odgovarajućim kružnim plohama. Obzirom na nepravilnost prereza mora se više promjera uzeti i iz njih nadi aritmetičku sredinu. Kružne plobe vade se iz tablica (Kunze-a, Presslera itd.) a nema li ih pri ruci, to se prirast na temeljnici pronadje po formuli: Zf = 0 7854: iD + d){D — dy,0-7854. = ^ . Ako se u našem primjeru traži prirast na temeljnici 149 godišnjeg stabla za zadnjih 19 godina, te ako je promjer -Di49 = 37*75 cm., dočim širina prirasta nadjena u zadnjih 19 godina od 130—149 god. sa 2-2 cm., to je t^iso —37´75 — 2´2 = 3o-56 cm. Pomodju tabela Zf = G — g = O-llld — 0-0992 = = 0´012m.*= 127cm.´, ih po formuli: Zf = 0-7854 (37-75 + 35-55) (37´75 — 35-55) = 0´7854 X 73-30 X 2-20 = 12 i cm." Godišnji prirast == 1^1 = i cm.° 19 Kod nepravilnih prereza preporuča se kopija prereza sa pauspapirom i proračunanje kružne plohe sa planimetrom. 35 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 50 <-- 50 --> PDF |
464 — D. Ustanovljenje prirasta na debljini i temeljnici. (Starke- und FIachenzuwachs.) a) Na debljini. Ustanovljenje prirasta bilo na debljini ili na temeljnici mora se uvjek na stalno m prerezu provesti. Obično je to u prsnoj visini (1"3 m.) ili u si´edini stabla. Kad se ustanovljuje točan prirast stabla na drvno j g r 0 m a d i, mora se prirast na debljini na više mjesta stabla mjeriti obzirom na sklop, stojbinu, granatost itd. Najnesigurnija je izmjera na panju, obzirom na upliv korenja, jer su godovi nepravilni. Mjerenje se obavlja izvana (od kore) prema unutra na obim krajevima dotičnog promjera. Ako su godovi razne širine traži se aritmetička sredina. Najbolje se mjeri prizmatičkim mjerilom, koje bi moralo na 0*5 mm razdieljeno biti. Na više mjesta istog prereza i iste periode uzme se uvjek više godova. Aritmetička sredina razdieli se sa brojem godina, da se dobije jednogodišnji prirast. Da se ustanovi prirast na stojedem stablu upotrebljuje se prirastnjak. Prirast na debljini za ukupnu starost stabla traži se na najdoljnem dielu stabla, a to je prsna visina (1*3 m), — dočim gornji prerezi ne imaju sve godove. Za vrlo točnu izmjeru, gdje se širina prirasta na O´l mm opredieliti ima rabi se šestilno ravnalo (Stangenzirkel) ili Baurovo ravnalo opisano u njegovom djelu: »Die Holzmesskunde«. U našem primjeru dao je 149 godišnji hrast na prerezu u 1"3 m. visine, na dva okomita promjera Dj i D^: u starosti 10 20 30 40 50 60 70 80 Promjer bez kore u em. r 3-8 8-0 8-79-2 I 10-9 I 11-2 14-3 13-2 17-2 15-3 20-1 17-8 22-7 19-8 24-9 22-6 Aritmetička sredina 59 8-95 1 11-05 13-75 16-25 18-95 21-25 23-75 Periodički prirast na debljini u centimetrima 3-05 2-10 2-70 2-50 2-70 2-30 250 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 49 <-- 49 --> PDF |
463 — Visina 30 god. stabla = 7-96 m. 40 ´» » = 12-10 m. 50 » » = 15-3 m. 60 » >´ ^=17-8 m. 70 » » = 19-7 m 80 » » =.21-96 m. 90 >^ » = 22-7 m. 100 >-» = 23-7 m. 110 » » = 23-2 m, 120 » » = 24-9 m. 130 » = 25-48 m. ; 140 » » = 26-8 m. za zadnju godinu t. j . za 150 god. (149) dobijem visinu, ako interpoliram na totalnu visinu (28´8) i na visinu kod 139 god. (26-67). Kod 150 bi bilo 28-9 met. Preporuča se grafička metoda interpelacija, koja daje preglednu sliku prirasta u visinu. Na milimetarpapiru unašaju se starosti kao obscise, a visine kao ordinate, nasto se ordinate spoje sa krivuljom, koje prikazuje razvoj prirasta u visinu u ukupnoj starosti, iz koje se visina stabla za koju hoću godinu dakle n. pr. od 10 do 10 go god. viditi odnosno odmjeriti može. Diferencije ovih visina daju periodički prirast u visinu za pojedinu periodu. U starosti od 10 20 30 40 50 60 70 U visini od 3-30 4-64 7-96 12-10 15-50 17-80 19-70 Periodički prirast u visinu . 3-30 1-34 3-32 4-14 3-20 2 50 1-90 2-26 U starosti od 80 90 100 110 120 130 140 149 U visini od 21-96 22-70 23-70 24-20 24-90 25-48 26-8 28-80 0 Periodički prirast u visinu . 0-74 1-00 05O 0-70 0-58 1-2-00 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 462 — C) Ustanovljenje prirasta u visinu. Na podsjeku imade 146 godova; hrast je posječen u 0"1 m. visine, do 0"1 m. pribroji se trogodišnja biljka 146 -(- 3 = = 149 god. Budući prerez je u 1*3 m. visine, a ostali u razmaku od 2 m. Brojed godove na prerezima dobijemo sliedeće brojeve : Visina prereza od panja u m. 0-1 1-3 3-3 6-3 7-3 9-3 11-3 13-3 15-3 17-3 19-3 21-3 23-3 25-3 27-3 Broj godova 146 143 139 127 121 116 111 106 99 91 81 72 63 22 7 Gornjim visi nama odgovara juća starost 3 6 10 22 28 33 38 44 60 58 68 77 96 127 142 Ukupna duljina 149 god. stabla = 28-8 m. Od stabla starog 149 god. do 146 god. jesu 3 god. » » » 149 god. a na prerezu 1´3 m. visine (143 goda) znači, da nad tim prerezom ima još 143 godine u visinu. 149 god. — 149 god. = 6 god. je trebalo, dok je stablo doseglo visinu od 1*3 m. 149 — 139 = 10 g.; 149 — — 127 = 22 god. i t. d. Gornji red brojeva u skrižaljci predočuje nam visinu stabla u starosti od 3, 6, 10, 22 godina i t. d. Hoće li se ustanoviti visina od 10 do 10 godine, dakle visina za starost od 10, 20, 30 god. i t. d. to se dade iz gornjih brojeva približno sliedećim načinom ustanoviti. Visina 10 god. stabla je upravo u 3*3, Za visinu 20 god. stabla treba gore navedenu i kod 5*3 m. označenu visina 22 god. stabla za dvogodišnji prirast umanjiti. Stablo je od 22—28 god. dakle za 6 godina naraslo za 2 m. (0*3—6´3); prema tomu za 1 god. 2: 6 = 0-33 m. (jednogogodišnji prirast). Da dobijem visinu 20 god. stabla moram od 5-8 odbiti 0-33 X 2 = 4-64. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 461 — Još bolja je po K u n z e-u: M— m ^-P ^ M {n—l) + m{n+ i) M = drvna masa starijeg stabla. m = drvna masa mladjeg stabla. n = broj godina. Naš primjer vriedan za 149 godišnje stablo obračunava se po ovim formulama, gdje se je naime stablo razdielilo na sekcije; po Pressleru 1-5466 —1-3016 200 ^ = F6r6ir+-r3oi6 >^ TO^ = ^-^^^ ^ 20 = i-72v„ ^ 1-5466 — 1-3016 po Kunze - u = 1-5466 x 9 + 1-3016^^11 ^ ^^^ ^ 0-2450 200 = l-74«/o. 28 2370 3. Po Sclineideru j»== , d = sadanji promjer u cm, bez kore u našem slučaju 37-6 cm. n = broj godova, koji odpadaju na 1 cm. po zadnjem prirastu, dakle mjered od kore. U našem slučaju odpada na 1 cm. 6 godova, dakle 400 g Ovaj način obračunavanja postotka prirasta na drvnoj gromadi obavlja se uvjek na prvom rezu t. j . u prsnoj visilli. Treba li obračunati postotak prirasta jednog stabla u debljinu , kojeg se je promjer mjerio u sredini (Zuwaclisrechte Stammmitte), to se u formulu Presslera mjesto drvne mase umetnu promjeri, u našem primjeru Dm = 31-9 cm. d m = 30-4 cm. Postotak pako prirasta na temeljnic i nadje se, ako se u Presslerovu formulu mjesto drvne mase umetnu promjerima odgovarajude kružne plohe, u našem primjeru G = 0*0798 ^=0-0717 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 460 — Na tom mjestu pronadjeni promjeri iznašaju bez kore Dm = 31-9 cm. dm = 30-4 cm. Uvrste li se mjesto promjera kružne plohe, to je 10 god. prirast Z = 27 (0´0799 — 0-0725) = 0´2 m^ a jednogodišnji prirast 0´2 :10 = 0-02 m^. Da se stablo ne reže, upotrebljuje se prirastnjak (Zuwachsbohrer. (Bolje je redi — jer već običajno — Presslerovo svrdlo. Ur.). U našem primjeru a) izmjeri se kod -^ promjerkom pro mjer zajedno sa korom, što iznaša 32*5 cm. c) izmjeri se pomoćju prirastnjaka sa obje stran e širina kore, što iznaša 0"66 cm. c) izmjeri se sa prirastnjakom na obje strane širina pri rasta zadnjih 10 godina, što iznaša 1*47 cm. D« = 32-50 — 0-65 = 31-95 dm = 31-95 — 1-47 = 30-48 Desetgodišnji prirast Z,, = 21 (0-0799 —0-0725) =0-2 m^ a jednogodišnji 0-2:10 = 002 m´ Osim tih dvajuh načina može se prirast na drvnoj gromadi još ustanoviti. 3. Pomočju obličnih brojeva. 4. Pomoćju prirasta temeljnice i visine. 5. Kadkada se i ukupni popriečni dobni prirast (gegenwartiger Gesamtalters-Durchschnittszuwachs) stabla, uzima za tekući godišnji prirast. Te zadnje tri metode ne preporučaju se. (Kako kada! Ur.) B) Proračunauje postotka prirasta na drvnoj gromađi pojedinog stabla. Vrlo približne rezultate daje formula Presslera , koja je za obračunanje vrlo zgodna: M~m 200 ^ M ^-m n |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 45 <-- 45 --> PDF |
459 — /O-ll 10 + 0-0004 l-=2m; M + ()-7176 0 = 2 (0-557 + 0-7176) = 2 X 0-7733 = 1-5466 m^ {0-0995 + 0-0000 060711 U 1-3946 m m Desetgodišnji prirast = M — m = 1-5466 — 1-3016 = = 0-245 m^, jednogodišnji tekudi prirast^ 0-245: 10 = 0-0245 m^ 2. Mjerenjem promjera u sredini po formuli Z = Gni E — gm h. Pressler preporuča — s razloga, da se promjer na istom mjestu mjeri —, da se ležede stablo za 10 god. prirast prikrati t. j . pokusom se nadje mjesto za 10 godina mladje (c) i tu se odreže. U toj preostaloj dužini nadje se polovica stabla I ^ 1, pre reze se, i pronadje promjer Dm i dm bez kore. dm = Dm — {bi + h^) t. j. od Dm odbije se dvostruka širina prirasta, usljed čega gornja formula glasi Z — h {Gm — gm) u našem primjeru je dužina h 139 god. stabla (149—10) sa 27 m. ustanovljena. Sredina (Zuwachsrechte Mitte) iznaša 13-5 met. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 44 <-- 44 --> PDF |
458 — Na 149. godišnjem hrastu valja ustanoviti prirast zadnjih 10 godina. Ukupna dužina stabla od panja iznaša 28*8 m., dakle osim 14 sekcija po 2 m. ima još i vršak od 0´8 m. dužine, od kog vrška je promjer u sredini 1*2 cm. Za 139-godišnje stablo (149—10) uzet je zadnji trupac kao podpun s razloga, jer na koncu najgornje (najzadnje) sekcije (28 m.) ima još 7. godova, dakle se u toj sekciji prijašnji 10 god. prirast svršava, prema čemu se u formuli za mladje stablo 0"8 pomnoženo tsa 0*0001 (kružna ploha odgovarajuća srednjem promjeru vrha 1´2 cm.) izostavlja, jer je taj prirast uzsliedio kasnije t. j . nakon 10 godina. Uvrstimo li za promjere D i d kružne plohe u formulu Smalianovu koja razčlanjena glasi: M = l + gi +g2 +g3 gn — 1) 2 te kružne plohe sbrojimo, to dobimo za sadašnje stablo i ono prije 10 godina sliededu drvnu masu be z kore : Promje r Odgovarajuća kružna ploha vanjskog unutarnjeg promjera , -^ NJ XU CD pror eza vanjskog unutarnjeg u cm u m´ 1 37-6 356 0-1110 1 0-0995 2 37-5 35-3 01104 ^ 0-0978 3 36-3 34-1 0-1034 ´ 0-0913 4 34´3 3i-8 0-0923 S) ! 0-0794 5 33-7 31-3 0-0891 ! 0-0768 6 32-9 30-6 0-0850 0-0735 7 28-8 26-6 0-0661 . , 0-0555 8 26-6 24-3 0-0555 "^ 0-0463 9 24-9 22-9 0-0487 ^ 0-0412 10 21-8 18-5 0-0373 0-0269 hu 11 15-4 10-9 00186 0-0093 12 10-7 5-9 0-U090 0-0027 + 13 6-4 2´4 0-0032 1 d 0-0004 14 2-4 0 0-0004 0-0000 UkuE no . . . 8-8290 0-7006 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 457 — U skrižaljkama Feistmantela, potraži se normalnoj drvnoj zalihi i dobi odgovarajući razred, Starost 155 god., obrast 0´8, a na jutru je nadjeno 430-66 m l 430-66 TT;^ = 538-32 (podpuni obrast). Pošto skrižaljka I. za hrastovu visoku šumu i dobu od 155 god. izkazuje drvnu zahhu za podpuni obrast od 539 m^ to sastojina spada u I. razred stojbine. Ustanovljenje faktičnog popriecnog i normalnog popriečnog godišnjeg prirasta. Popriecni faktični godišnji prirast -_ = 2´8. Normalni popriečni godišnji prirast dobije se, ako se faktični godišnji popriečni prirast razdieii se faktičnim obraetom (0-8.) 2-8:0-8 = 3-5 ili se normalna zaliha razdieU sa dobom 538-32: 155 = 3-5 Tekuć i godišnji prirast jednak je prošlogodišnjem prirastu (Laufend jahrlicher Zuwachs ist gleich dem einjahrigen ZuAvachs fiir´das abgelaufene Jahr.). A. Ustanovljenje prirasta na drvnoj groniadi (Massenzuwachsermittlung) za jedan ili više godina. 1. Razdeljenjemusekcijeili Analjsomstabla (Sectionsverfahren.) Stablo se razdieii u 2. m. duge trupce, a svaki trupac razpili se u sredini (dakle u duljini od 1, 3, 5, 7 itd. metara) počam od panja gore. Na porezima ustanovi se sadanji promjer D bez kore, i promjer pred 10 godina d. Pošto je način ustanovljenja toga prirasta za sva stabla jednak, to će se obračunavanje obaviti samo za modelno stablo broj I. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 456 — Kad bi površina odsjeka poznata bila, razumije se, da bi se 430´66 m^ imali pomnožiti sa površinom odsjeka, da dobijem kubičan sadržaj drvne gromade nalazede se na cielom odsjeku. Od te drvne mase odpada na gradju 66"69Voi na gorivo 33-3l7„. Ustanovljenje obrasta. Obrast obračuna se, ako se u uzetoj pokusnoj plohi umetnu stabla, koja bi se mogla još umetnuti obzirom na normalnu udaljenost pojedinih stabala, da se dobije podpuni obrast. U tu svrhu preporuča se, da to rade dvije osobe; jedna broji stabla u uzkim prugama nalazeća se na pokusnoj plohi, dočim druga broji ona stabla (označuje ih sa obieljenimi kolčiči) koja bi se još medju postojeća umetnuti mogla. Predstojeća slika predstavlja nam takovu jednu pokusnu plohu. O znači stabla u pokusnoj plohi nalazeda se = a -h znači do podpunog obrasta manjkajuća stabla = h. Obrast 0 = a -\-b Na našoj pokusnoj plohi ustanovljeno je da bi se još 28 stabala umetnuti moglo 110 110 0 = 0-8 110 + 28 138 Ustanovljenje stojbinske vrstnode tla. Da se ustanovi razred stojbinske vrstnode, u koji sastojina spada, nužduo je, da se ocieni njen obrast i ustanovi starost te drvna zaliha po jutru. Ako obrast nije podpun, mora se izračunati drvna zaliha po jutru za podpuni obrast. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 455 — Aritmetička sredina izmedju modelnog stabla broj I. i II, 1. Drvna masa. Gradja gorivo ukupno I. 1-6322 + 0-7123 = 2 3445 II. 3-4985 + 1-9872 = 5-4857 Ukupno 5-1307 + 2-6995 = 7-8302 Kazdielise sa 2 (aritm. sredina = 2´5653 + 1-3497 = 3-9151 m´) srednjeg modelnog stabla. (Nije skroz izpravno, jer nije u svakom razredu jednaki broj stabala. Ur.). 2. Oblični broj. .. 0´´^3 + 0-63 a) debla za gradju „ =0-68 2 0-49 + 0-42 b) cielog debla r, = 0-46 2 0-6 0-60-61 11 + ++ 0 00 6 663 33 c) stabla ^ = 0´62 3. Postotci grad je i ogrieva. ,. 69-62 + 63-77 a) gradje ^ = 66-6972 30´38+36-23 b) ogrieva ^ = 33-31 "/^ 4. Popriečni godišnji prirast. 0-02 + 0-03 ~ = 0-025 m^ Ustanovljenje drvne gromade na pokusnoj plohi. Na pokusnoj plohi imade 110 stabala. Srednje pokusno stablo iznaša 3-9151 m^ prema čemu ciela drvna masa na 1 jutru, t. j . na pokusnoj plohi iznaša 430-66 m^ (Nije skroz izpravno s gore navedenog razloga, s tog je i drvna gromada nešto prevelikom izračunana. Ur.). |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
454 1. Oblični broj. a) oblični broj debla za gradju 3-4985 F = 5-5527 = 0 63 b) oblični broj cielog debla 3-7179 c) oblični broj stabla 5-4857 F 0-63 8-7t)74 = 2. Postotci građje i ogrieva. Ako od stabla dugog 30 m. (29-7 m.) sa 61 cm. prsnog promjera iznaša ciela drvna masa 5-4857 m´ (3-4985 deblovine + 02194 ogriev od stabla 4- 0-4694 ciepanica + 08522 oblikovine + 0-4462 kida) a tehnička uporabivost izbacuje 3-4985 m\ to odpada na gradju 63-777o a na ogriev 36-237o. 3. Popriečni godišnji prirast. Popriečni godišnji pri 5-4857 m´ rast |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 452 — 1. Oblični broj. M F = i^=oblični broj. Jf = faktična drvna gromađa. V = kubični sadržaj idealnog valjka iste osnovice i visine. a) oblični broj debla zagradju. Duljina debla = 17 m. Prsni promjer = 41 cm. ilf (faktična masa deblovine) = 1-6322 m´ F (valjak od 17 m, duljine i 41 cm. sv. promj.^ 2-2444 m* _M_^:6322_ F V ~ 2-2444 "~ " ´** b) oblični broj cielog debla (Schaft oder Stammformzahl). ilf = 1 6322 (gradja) + 0-2327 (ogriev) = 1-865 m^ F =3-8287 m´(Zastablo29m. duljine i 41 cm. sv. pr. 1-8650 ^=T828-7 = <^-4» c) oblični broj stabla (Baum formzabl) do 3 cm. debljine. Jf=l-6322 +0 2328 + 0-3080 (izmetak) + 0-1715 (kide) = = 2.3445. F=3-8287. F = ´´^´´ 0-61 3-8287 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 451 — Ukupni sbroj temeljnica iznaša 20´7211 m^. Pošto okularnom procienom ustanovismo isti razred visine, to je za ovaj odsjek odnosno sastojinu prema izmjeri odlučujuća samo debljina stabala, koju razvrstismo u dva razreda. Radi tog djelimo (?) sbroj svih temeljnica sa dva (2) što iznaša : 20-7211 :2 = 10-36056 m^ Od ukupnih 110 stabala uračunano je u prvi razred debljine 73 stabla, dočim u drugom ostaje 37 stabala. Kružna ploha od 9-8601 m´: 73 =-0-13507 m» kojoj kružnoj plohi odgovara prema tabelama kaledara stablo, koje imade prsni promjer od 41 cm. (Modelno stablo za slabiji razred debljine = I). Od ukupnih 207211^ odpada na prvi razred debljine 9´8601 (—), ostaje za drugi 10-8610 : 37 =0-2935 m*. Toj kružnoj plohi odgovara stablo sa prsnim promjerom od 61 cm. (Modelno stablo za jači razred debljine = II). I. Modelno stablo. Duljina sekcije 1 metar, koja se mjeri u sredini, dakle na svakih 0*50 m. u sekciji sa promjerkom. Stablo se ne razpiljuje. Ukupna duljina stabla 28-8. Pojedine sekcije se kubiciraju. Građja Gradja Ogriev 0-1452 prenos 1.2433 0-0531 0-1320 00804 0´0491 0-1257 00755 0-0452 0-1257 0-0707 0-0254 01195 0-0661 00201 01134 ~T6322 m^ 0-0177 01075 0-0095 0 1018 0-0079 0-0962 0-0038 0-0908 0-0007 0-0855 0-0003 1.2433 m´^ 0-2328 m\ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 450 — 0 Broj Slođelnih stabala 1 C3 x^ ´r-^ "3 3 OJ ^ ii u o3 o rt .5 Oblič g O e3 ´S ni 03 Opazka SS 3 a stabala C3 broj o Q5 S^ L ´3 a fS ° " « a TS .s stabla 3PH ´a; oS o debla p cm.l m. n m. cm D m. k.m. m. Prenos . . 99 15-9547 62 0.3019 1 1 0-3019 64 0.3217 66 0.3421 68 0.3632 1 1 0-3632 70 0.3848 1 1 0-3848 72 74 76 0.4072 0.4301 0.4536 llil ,j 4 1-6288 61 0-2936 5-48 29-7 0-63 0-42 161 78 0.4778 80 0.6027 I II 2 10054 82 0.5281 1 1 0-5282 84 0.5512 1 1 0B542 86 88 0.5809 0.6082 Ukupno. . 110 20-7211 90 0.6362 92 0.6648 94 0.6940 96 0 7238 98 0.7543 100 0.7854 102 0.8171 104 0.8494 106 0.8824 108 0.9190 110 0.9508 112 0.9852 114 1.0207 116 1.0560 118 1.0936 120 1.1309 122 1.1689 124 1.2076 Kubrike za promjer, tenleljrlicu, drvnu gromađu, visiilu, ()blični broj, starost, nisu za obračunavar drvne ma<46 ]jotrebit e; u nje se uniišaju brojevi samo 01iđa, ako se 1oće iztadi ina 5e 1:araktei istikii saEitojine. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 449 I z ka z o stablima i drvnoj groiiiadi, koja se nalazi na niže navedenoj plohi. Zem. zajednica Treštanovei Pokusne plohe Gospodar, Odjel Odsjek . 1* _ bjo a a o .S´o" a" cm. n m 10 0-01081 12 0-0113 14 00154 16 0-0201 18 0.0254 20 0.0314 22 0.(388 24 0.0452 26 0.0530 28 00615 30 0.0706 32 0.0804 34 0.0907 36 01017 38 0.1134 40 0.1257 42 0.1385 44 0.1521 46 0.1662 48 0.1810 50 0.1963 52 0.2124 54 0.2290 56 0.2163 58 0.2642 60 0.2827 jedinica dužina «» i^^ati StarostM« P´´=U6 Širina 20 hvati ^^^^^^ o-8 ^ _ površina ^ i^^^° Broj Mođelnili stabala OŽ "O —i o c3 Oblič SD a 1ni ´a C3 Opazka stabala Y broj 3 a -1 P ^ J2 -^ 0 H z a f2^ CD o stabla J 3 " PA at debla =3 p„ = n m. cm n m. k.m. Hl. 1 1 [ 1 0.0615 1 00706 1 1 0-0804 1 lllilil 7 0-6349 4 0-40(;8 lili , 0-61 7 0-7938 41 0-1351 2-34 28-8 149 lim II I 0-49 9 1-1313 iiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiii 16 2-2160 10 1-5210 lim lim iiiiimi 9 1-4958 8 1-4480 milili i mili 6 1-1778 06372 III 3 3 0-6870 ´!" II 8 1-9704 iimiii i 4 10568 III ^ 0-56 4 II i Iznos . . . 99 15-9547 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 448 — S toga će ova repeticija baš u ovo doba dobro doći kr. kot. šumarima, koji sastavljaju gospodarstvene osnove odnosno programe. Naš naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa, izdan naredbom kr. hrv-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152 govori na različnim mjestima o stojbinskoj vrstnoći, o obrastu, poprečnom godišnjem prirastu, razvoju prirasta, postotka prirasta, postotku grad je i t. d. Da se predmet uzmogne jednako shvatiti, pa da bude i način radnja jednoličan, rieših sa gg. kolegama požežkoga kotara ta različna obračunavanja provesti na licu mjesta. Ako se u svakoj šumi ne bi mogao upotrebiti ovaj naČin s obzirom na proračunanje drvne zalihe, prirasta i dr., tad neka se ovo uzme, da je bila neka vrsta škole, premda mogu iz prakse uztvrditi, da imade u mnogih zemljištnih zajednica takovih dielova šuma, kod kojih ce se modi ova metoda upotrebiti. Isto tako nije ni rad u dovoljnoj suvislosti, ali ja ga opisujem onim redom kako se vani obavlja, a čitaoc gledajud naslove brzo će nadi ono, što mu je potrebno. Ako na kojem mjestu na šire opisujem pojedinu točku, to činim samo poradi lakšega razumievanja. Predmetom proučavanja uzeta je visoka šuma hrasta kitnjaka zemljištne zajednice urbarne obdine Treštanovci, koja se nalazi u prigorju. Nakon što smo je svetrano obašli, odabrah za naš studij jedan odsjek, kojega površinu ne mogu navesti, jer nije još izlučen, ali koji se od drugih odsjeka razlikuje time, što čini čistu hrastovu sastojinu, koja će imati drugi uzgojni oblik. U svrhu proračunavanja drvne zalihe ođredih pokusnu plohu kao srednju sliku toga odsjeka, koju kako u naravi tako i u katastralnoj mapi provizorno ozuačismo. Izmjerenjem stabala dobismo : |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 447 — provadjanju istoga, a ne i onda, ako se radi da li je pravoužitniku doznaka pripadnosti realizovana ili ne, jer se taj predmet ne tiče niti naputka A) a kamo li točke 5. §. 30. zakona od 5. veljače 1886. već obćeg šumskog zakona i naputka H) u Čem su imovne obdine pod neposrednim nadzorom kr. zemaljske vlade. Gornje nas ustanove nadalje upučuju, da je protiv riešenja županijskog upravnog odbora, kao drugoj molbi, dozvoljeno (§§. 29. i 31. zak. od 5. veljače 1886.) uteći se bezuvjetno na kralj, zemaljsku vlad u t. j . potvrdjivalo ono ili ne odluku prve molbe, ako je na štetu stranke. Reći jest ovdje, da u mnogim slučajevima stranke iz neznanja a više puta iz nemarnosti ne uporabljuju u obće pravne liekove protiv uzkratnih odluka, a naposeb ih ne upotrebljavaju u pravilnom toku, kadkada uza sve poduke, pak većinom premašujući utočni rok, donašaju molbe na razne oblasti, urede i poglavarstva, zvana i ne zvana po ustanovama i propisima odlučivati u predmetu, i time otežČavaju koli svoje interese, toli i uredovanje. Ovom razpravicom htjedoh nanizati sabrano zrnje, koje se nalazi tu i tamo porazbacano po raznim knjigama, zakonicima, propisima i listovima, a i medju spisima, pak mi je možda, koje to izbjeglo, a onaj koji ga znade, zahvalan ću mu biti, da ga na započetu nizaljku naniže — izpravivši, ako je koje zlo. Praktični primjeri njekim odsjekom odnosno §§. naputka za sastav gospodarstvenih osnova odnosno programa. Ovi redci dozivaju u pamet ono, što je svaki nas nekad nčio, ali možda nije u praksi provadjao ili je donekle i zaboravio. |