DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 57     <-- 57 -->        PDF

471


C0«O(MC-C0O5 — tr> Jo^´O ^C<5 ćo^-^ * 00 lO IM 03


Š OJ ´^


to


o.L;o ta


CMOCOODi-^OfMCC

OOOC:iOOQOtOiOrtl-*OOT.^T-l


o


^ 1"* l"* CM CO i—´


cot´-co-^´^i-i^^THc^^^ ^:>oo^r^Go»-* lo 3


a;


C5O^l>t^t-i0^THC0tUCMO


(?

(M^H-^OO-^^^OO^ ´C^Ci ´T^-^ ^^(M 00


cic-oooc-rHcoo´Paj´^i:- 02 ^ iH


oocoootocDcOTH-^cnia^^^


ooatMOiHcooo sr^iM iT-co ST-:; o
COiHCiOSOOiOt^CO^lO^^CCO^T-l
o


00


00


^(j50vioa200´*Oi;´*OTco35T-i


^»O^HO^OtDi?^ C-^t^ i^OO ´^CC


(MOCieO(N

Tj4-* CO CO 50 CO »-H T-< T-< to tj

o * lO r^ * lO * OiCT3 Sj ffq


03
(M (M !M i-H i-H rf OT »ž g


a
a,n


o co
03 C!


M


a^


(^i 3;=;


I I


C3T3


^^
cp ep ep ep = S -"-f
P 33 03 .„


c3 ° o ~ o


03 t* IH O


-a


c« ´>0 03´


o


CMCO-^iO<^t^GOa^ O TH CM CO´^uTl




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 56     <-- 56 -->        PDF

570


h-i h-´ !-» M H- H-t


tE 3. o
>a O >-*
>~t I>CtCti3fcCI—´h-tl—it—´l-i li´ i.


*

N
o
Wt»q !^
!0


i o *


ra


-(


a-


o to
o


K"


05


o


o< K
E13


P


B B


N3 NCS] ^ ^


f—l


r^P
o


n a>
a> a>


>T3


n o o


o


-ft ta B B B "^ "^ "^ o


o


OD Oi ix> hf^
Bi < <1 -^


{0 Cfi?


rt a´j< »K OK CD
CD TD CĐ
pi o
a.


<
o


p
p
IQ B
O


CD CD


t-J -{ >-J


P


Ti CD CD CD h-´´ H*
i-j
O


o


N P


o
c
p


c-t


o


HJ. (-1 i_i (_-i


o<


o


EB B


i—J.


,_j ^_i j_i l_i H* h-i i-i CD


o


3. o;
B B


h-i M I-´ M M´ l-J bO


~1
pci3M(X´q´4^q^CT:-;]ccK;


o


o


CD


p05*;3-;´WOD--]COCpOOCn


Cl 3


CD 1


l-i.Ulpcca^pCO^^O-Cp


o n-1
c»ciDi:JicD>f^tod2-Jwo





>-*


o


MWpCWCrs--3tc)E^iouiCncnp


o


o ?=
M^-0ti:Mpl-;*p-^-;3ppOCp ta
o


l_ih-iIsSM)lNl)bSts205C002>*^
o


o
to


GC


l_i.)-LtObObDOJ05WCOCOWi*^


o


o


a.
CnCO


(-^H-EObLibLt>LO5CnO0CCO3COhf^


-i


t;i>CWO´


O


c S"


1^ c


o^oo^cocs^t^ocb^^i.t^bcxcx<]cc-q D C
Cn Cn cn ´i:;!« CT´ * 05




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 469 —


Naš hrast je 149 g. star na komu se imade razvoj prirasta
u 10. god. razdoblju ustanoviti.


Posječen je u 0"1 m. visine. Na panju odčitano je 146
godina. Doda li se još visina trogodišnje biljke, iznaša starost
149 godina.


Daljni prerezi načine se u visini od 1´3, 3´3, 5*3 i t. d.
sve do od 273 m. ukupna duljina stabla od podsjeka do vrha
je 28-8 m.


Na svim ovim prei´ezima označe se izvana prema unutra,
odbiv 9 godova, olovkom prijašnji godovi od 10 do 10 godina
i to kod prereza u visini 0"1 i 1´3 m. pomodju tri, a kod
ostalih pomodju dva mjedjusobno okomita promjera. Izmjera
promjera obavlja se prismatičkim mjerilom ili šestilnim ravnalom
(Stangenzirkel). (Samo kod analisa u strogo znanstvene svrhe. Ur.)


Izmjerom promjera i brojenjem godova dođe se sliededi
rezultati: (Vidi skrižaljku na str, 470.)


Unesu li se ovi promjeri u odgovarajude visine trupaca,
to dobijemo prerez stabla u duljini, čiji se razvoj za svakih
20 godina jačima, a za 10 god. slabijima crtama predočuje.
(Zbog tehn. potežkoda ne mogosmo ove slike donieti. Ur.)


Hode li se ustanoviti prijašnja drvna gromada bez kore u
svim dobnim razredima, kao i drvna gromada sadašnjeg stabla
sa korom, to se dobiju iz promjera sliedede kružne plohe za
sredinu prijašnjih podpunih sekcija od 2 m. duljine. (Vidi
skrižaljku na str. 471.)


Drvna masa 10 god. stabla obračunana je po slici kao
čunj i to za čitavu visinu od zemlje. (U našem slučaju 3*3 m.)


Drvna masa trupčida [(od 0"1 do 0*3) ^ 0 2 m. visine]
obračunana je prema srednjim promjerima, izvadjenim iz slike
(dakle kod 0´2 m. od zemlje), razumjevajud, da 10 god. trupčid
odpada, pošto je ved kod 10 god. stabla uračunan.


Vrhovi pojedinih stabala, čija je dužina veda od polovice
sekcije, t. j . veda od 1 m., te se radi toga prema prije navedenom
u račun uzeti moraju, jesu u slici radi boljeg razumjevanja
šrafirani. (Vriedi gornja naša opazka. Ur.)




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 54     <-- 54 -->        PDF

468


Ijine i srednjih promjera uzetih iz sHke ili pomoćju temeljnice
dobivene iz slike i visine obračunavanjem kao kod cunja:


Zatim se pribroji kubični sadržaj onih dijelova, koji izpod
0-3 m. visine leže, za koje se podlogom obračunavanja uzme
ili najdoljni prerez ili se uzme iz slike srednji promjer tog
trupčića.


Kod obračunavanja tog najdoljnjeg komada stabla za prijašnju
dobu (10 god.) upozoruje se na to, da slabija stabla
imadu i manju visinu podsjeka, u pravilu najviše Vg promjera
na panju.


(a = najstarije
stablo ima i


5U-´
najviši podsjek u pravilu ´3
dakle u ovom slučaju 18 cm.
& = je za 10 godina mladje
stablo, dakle i slabije, pa bi
i njegov podsjek imao biti
razmjerno niži. Promjer 50 cm.
podsjek 17 cm. i t. d.).


Prema tomu imadu se
ustanoviti za prijašnja razdoblja visine podsjeka odnosno duljine
malih sekcija ležedih izpod 0´3 m.


Kod starijih stabala mogu se vrhovi, koji su manji od
polovice duljine sekcije radi neznatnosti izostaviti, oni pako,
koji imadu veću dužinu od polovice sekcije, priračunavaju se
tako, da se u sredini te duljine odgovarajuća kružna ploha
pomnoži se duljinom ciele sekcije.


Iz tako obračunatih razlika dobiju se prirasti za pojedina
dobna razdoblja.
Isto tako može se iz omjera drvnih gromada prema odgovarajućem
sadržaju idealnog valjka dobiti oblični brojevi.


Konačno na temelju tih podstaka može se brojevno ustanoviti
razvoj prirasta dotičnog stabla, kako je to sliedećem
primjeru navedeno:




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 53     <-- 53 -->        PDF

- 467 —
gornjoj strani, t. j . vrhu okrenutoj, da se obračunati može


trupčid ležeći ispod 0 3 m.


Na najdolnjoj plo5i uzev u obzir visinu panja ustanovi se


vrlo točno starost stabla, zatim se na svim pločama označe,


poČam od kor e prema sredini, oštrom olovkom prijašnji go


dovi od 5 do 6, a kod starih stabla od 10 do 10 godina.


Ako stablo imade broj godina, koj nije dieliv sa brojem


5 ili 10, to se najprije taj višak godova odbroji, a tad se


preostatak sa 6 ili 10 god. prirastom olovkom označi.


N. pr. Ako je ukupna starost 149 godina, a prirast se
imade ustanoviti za lO godina, to se izbroji izvana prvih 9
godina, a zatim se obilježe godine 140, 130, 120 itd.
Hode li se naknadno ustanoviti prirast u visinu, tada se


imade za svaki trupac ukupni broj godina notirati.


Izmjera temeljnica kod nepravilnih stabala, kao kod mnogih


listača, obavlja se planimetrom u slučaju kad ne ima tablica.


Ploče moraju se izblanjati, a gdje su velike i nepravilne


imadu se pomoćju 3. i 4. promjera, jedan na drugi okomito


obračunati.


Za grafičku sliku potrebno je, da se najprije na milimetar


papiru ustanovi visina stabla, zatim mjesta visina pojedinih


trupaca, povuku se okomice na os stabla i promjeri se prena


šaju. Najbolje i najbrže mjerilo prenašanja za visin u je 1:100


(1 m. = 10 mm.); za promjer 1:5 (1 m. = 200 mm.) tako,


da se polovica promjera na obje strani osi prenaša.


Krajne točke promjera na obje strani osi spoje se, a vr


hovi medju pojedinima sekcijama ležedi, prenašaju se iz gra


fičke slike za prirast u visinu ili se ustanove po toku krivulje.


Za obračunavanje drvne gromade svih dobnih razdobja,


(Altersstufen) izbace se kružne plohe za ciele sekcij e poje


dinih razdoblja, zatim se sbroje pioštine jednako dugih sekcija


i pomnože se duljinom sekcije.


Toj drvnoj gromadi cielih sekcija pribroje se kubični sa


držaji vrhova, koji podpunu sekciju ne tvore i to pomodju du


ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 466 —


E. Ustanovljenje razvoja prirasta ili analyza stabla.
Ustanovljuje se pomodju sekcioniranja u dužini od 2 m.
Kod vrlo starih stabala, gdje je prirest vrlo malen u duljini
od 1—0"5 m.; kod brzo rastudih i vrlo dugih stabala mogu
trupci na dolnjem kraju stabla i 3—4 m. dugi biti, dočim su
u gornjem dielu kradi.


U Bvrhu ustanovljenja prijašnjih temeljnica stabla u 1´3 m.
visine, i tim temeljnicama odgovarajudih obhčnih brojeva —
potrebito je stablo u 1-3 m. prezezati, prema čemu je taj prerez
prvi srednji rez najdoljnjeg trupca (od 0 3 m. — 2*3 m.);
ostali trupci režu se u 8´3, 5*3 m. itd.


Izmedju podsjeka (Abhiebsblache)


i visine od 0 3 m. ležedi mali trupčid


(0-2 m.), mjeri se na dolnjem prerezu


prvog trupca t. j . na gornjem prerezu


od trupčida.


a = trupčid,


c = je prerez, na kojem se mjeri.


Pošto se promjeri na trupcima ne


,„T-^^^^^mrii´´Wi^^^ ^^^&^ na licu mjesta točno i spretno


izmjeriti, to se na prerezima odrežu
ploče (Scheibe) 2^3 cm. debele i to tako, da doljnja
strana te ploče odgovara duljini trupca (t. j . ako je ploča
3 cm. debela, onda ostaje duljina trupca 197 cm.), na kojoj
se strani izmjera i obavlja, dočim gornja strana vrhu okrenuta


providi se oznakom stabla (7) i brojem odsjeka (1) ^j— .


Padne li prerez na nepravilno mjesto, na kvrgu, rašlje,
itd., tad se isti preloži na pravilnije mjesto, a kad se urisavalo
bude, nadi de se spojnom crtom dvijuh točaka promjer,
koji pravom mjestu, gdje bi se prerez nalaziti imao, odgovara.


Najdaljnja temeljna ploča (Stammgrundscheibe), koja je
nješto deblja i većinom usljed podsjeka nepravilna, mjeri se u
tomu slučaju (u našem primjeru nije bilo potrebno) na




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 51     <-- 51 -->        PDF

465 —


U starosti 80 90 100 110 120 130 140 145
24-9 27-0 29-1 31-5 34-0 36-0 38-0 39-0
Promjer bez kore u cm.
22´6 243 26-0 28-7 31-2 33 4 35-5 36-5
Aritmetička sredina 23´75 25-65 27-55 30-1 32-6 34-7 36 75 37-75
Periodički prirast na debljini
u centimetrima l-L 0 1-90 2-55 2-50 2-10 2C 5 1-00


Na isti način može se i ta vrst prirasta kao i onaj u visinu
grafički predstaviti tako, da se godine unašaju na abscisu
a srednji promjer u cm. na ordinatu — razumije se u
povoljnom mjerilu.


b) Na temeljnici.
Prirast na temeljnici jedne N. godina stare periode ustanovi
86 najlakše iz promjer a prereza na početku i svršetku te
periode, i tim promjerima odgovarajućim kružnim plohama.
Obzirom na nepravilnost prereza mora se više promjera uzeti
i iz njih nadi aritmetičku sredinu.
Kružne plobe vade se iz tablica (Kunze-a, Presslera itd.)
a nema li ih pri ruci, to se prirast na temeljnici pronadje
po formuli:


Zf = 0 7854: iD + d){D — dy,0-7854. = ^ .


Ako se u našem primjeru traži prirast na temeljnici 149
godišnjeg stabla za zadnjih 19 godina, te ako je promjer
-Di49 = 37*75 cm., dočim širina prirasta nadjena u zadnjih 19
godina od 130—149 god. sa 2-2 cm., to je t^iso —37´75


— 2´2
= 3o-56 cm.
Pomodju tabela Zf = G — g = O-llld — 0-0992 =
= 0´012m.*= 127cm.´, ih po formuli:
Zf
= 0-7854 (37-75 + 35-55) (37´75 — 35-55)
= 0´7854 X 73-30 X 2-20 = 12 i cm."


Godišnji prirast == 1^1 = i cm.°


19
Kod nepravilnih prereza preporuča se kopija prereza sa
pauspapirom i proračunanje kružne plohe sa planimetrom.
35




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 50     <-- 50 -->        PDF

464 —


D. Ustanovljenje prirasta na debljini i temeljnici.
(Starke- und FIachenzuwachs.)
a) Na debljini.
Ustanovljenje prirasta bilo na debljini ili na temeljnici
mora se uvjek na stalno m prerezu provesti. Obično je to
u prsnoj visini (1"3 m.) ili u si´edini stabla.
Kad se ustanovljuje točan prirast stabla na drvno j
g r 0 m a d i, mora se prirast na debljini na više mjesta stabla
mjeriti obzirom na sklop, stojbinu, granatost itd. Najnesigurnija
je izmjera na panju, obzirom na upliv korenja, jer su godovi
nepravilni.
Mjerenje se obavlja izvana (od kore) prema unutra na
obim krajevima dotičnog promjera. Ako su godovi razne širine
traži se aritmetička sredina.
Najbolje se mjeri prizmatičkim mjerilom, koje bi moralo
na 0*5 mm razdieljeno biti.
Na više mjesta istog prereza i iste periode uzme se uvjek
više godova. Aritmetička sredina razdieli se sa brojem godina,
da se dobije jednogodišnji prirast. Da se ustanovi prirast na
stojedem stablu upotrebljuje se prirastnjak.
Prirast na debljini za ukupnu starost stabla traži se na
najdoljnem dielu stabla, a to je prsna visina (1*3 m), —
dočim gornji prerezi ne imaju sve godove.
Za vrlo točnu izmjeru, gdje se širina prirasta na O´l mm
opredieliti ima rabi se šestilno ravnalo (Stangenzirkel) ili Baurovo
ravnalo opisano u njegovom djelu: »Die Holzmesskunde«.
U našem primjeru dao je 149 godišnji hrast na prerezu
u 1"3 m. visine, na dva okomita promjera Dj i D^:


u starosti 10 20 30 40 50 60 70 80
Promjer bez kore u em. r 3-8
8-0
8-79-2
I 10-9
I 11-2
14-3
13-2
17-2
15-3
20-1
17-8
22-7
19-8
24-9
22-6
Aritmetička sredina 59 8-95 1 11-05 13-75 16-25 18-95 21-25 23-75
Periodički prirast na debljini
u centimetrima 3-05 2-10 2-70 2-50 2-70 2-30 250




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 49     <-- 49 -->        PDF

463 —


Visina 30 god. stabla = 7-96 m.


40 ´» » = 12-10 m.
50 » » = 15-3 m.


60


»





^=17-8


m.
70 » » = 19-7 m


80 » » =.21-96 m.


90 >^ » = 22-7 m.


100 >-» = 23-7 m.


110 » » = 23-2 m,


120 » » = 24-9 m.


130 » = 25-48 m.


;


140 » » = 26-8 m.
za zadnju godinu t. j . za 150 god. (149) dobijem visinu, ako
interpoliram na totalnu visinu (28´8) i na visinu kod 139 god.
(26-67). Kod 150 bi bilo 28-9 met.


Preporuča se grafička metoda interpelacija, koja daje preglednu
sliku prirasta u visinu.


Na milimetarpapiru unašaju se starosti kao obscise, a visine
kao ordinate, nasto se ordinate spoje sa krivuljom, koje
prikazuje razvoj prirasta u visinu u ukupnoj starosti, iz koje
se visina stabla za koju hoću godinu dakle n. pr. od 10 do
10 go god. viditi odnosno odmjeriti može.


Diferencije ovih visina daju periodički prirast u visinu za
pojedinu periodu.


U starosti od 10 20 30 40 50 60 70


U visini od 3-30 4-64 7-96 12-10 15-50 17-80 19-70


Periodički prirast u visinu . 3-30 1-34 3-32 4-14 3-20 2 50 1-90 2-26


U starosti od 80 90 100 110 120 130 140 149
U visini od 21-96 22-70 23-70 24-20 24-90 25-48 26-8 28-80
0 Periodički prirast u visinu . 0-74 1-00 05O 0-70 0-58 1-2-00




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 462 —


C) Ustanovljenje prirasta u visinu.


Na podsjeku imade 146 godova; hrast je posječen u 0"1 m.
visine, do 0"1 m. pribroji se trogodišnja biljka 146 -(- 3 =
= 149 god.


Budući prerez je u 1*3 m. visine, a ostali u razmaku
od 2 m.


Brojed godove na prerezima dobijemo sliedeće brojeve :


Visina prereza
od panja u m. 0-1 1-3 3-3 6-3 7-3 9-3 11-3 13-3 15-3 17-3 19-3 21-3 23-3 25-3 27-3


Broj godova 146 143 139 127 121 116 111 106 99 91 81 72 63 22 7


Gornjim visi


nama
odgovara


juća starost 3 6 10 22 28 33 38 44 60 58 68 77 96 127 142


Ukupna duljina 149 god. stabla = 28-8 m.
Od stabla starog 149 god. do 146 god. jesu 3 god.
» » » 149 god. a na prerezu 1´3 m. visine
(143 goda) znači, da nad tim prerezom ima još 143 godine
u visinu. 149 god. — 149 god. = 6 god. je trebalo, dok je
stablo doseglo visinu od 1*3 m. 149 — 139 = 10 g.; 149 —



127 = 22 god. i t. d.
Gornji red brojeva u skrižaljci predočuje nam visinu
stabla u starosti od 3, 6, 10, 22 godina i t. d.
Hoće li se ustanoviti visina od 10 do 10 godine, dakle
visina za starost od 10, 20, 30 god. i t. d. to se dade iz
gornjih brojeva približno sliedećim načinom ustanoviti. Visina
10 god. stabla je upravo u 3*3,
Za visinu 20 god. stabla treba gore navedenu i kod 5*3 m.
označenu visina 22 god. stabla za dvogodišnji prirast umanjiti.
Stablo je od 22—28 god. dakle za 6 godina naraslo za 2 m.
(0*3—6´3); prema tomu za 1 god. 2: 6 = 0-33 m. (jednogogodišnji
prirast). Da dobijem visinu 20 god. stabla moram
od 5-8 odbiti 0-33 X 2 = 4-64.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 461 —


Još bolja je po K u n z e-u:


M— m


^-P ^ M {n—l) + m{n+ i)
M = drvna masa starijeg stabla.
m = drvna masa mladjeg stabla.
n = broj godina.
Naš primjer vriedan za 149 godišnje stablo obračunava


se po ovim formulama, gdje se je naime stablo razdielilo na
sekcije; po Pressleru
1-5466 —1-3016 200


^ = F6r6ir+-r3oi6 >^ TO^ = ^-^^^ ^ 20 = i-72v„
^ 1-5466 — 1-3016


po Kunze - u = 1-5466 x 9 + 1-3016^^11 ^ ^^^ ^
0-2450


200 = l-74«/o.


28 2370


3. Po Sclineideru j»== ,
d = sadanji promjer u cm, bez kore u našem slučaju 37-6 cm.
n = broj godova, koji odpadaju na 1 cm. po zadnjem prirastu,
dakle mjered od kore. U našem slučaju odpada na 1 cm.
6 godova, dakle


400 g


Ovaj način obračunavanja postotka prirasta na drvnoj gromadi
obavlja se uvjek na prvom rezu t. j . u prsnoj visilli.


Treba li obračunati postotak prirasta jednog stabla u
debljinu , kojeg se je promjer mjerio u sredini (Zuwaclisrechte
Stammmitte), to se u formulu Presslera mjesto drvne
mase umetnu promjeri, u našem primjeru Dm = 31-9 cm.


d m = 30-4 cm.
Postotak pako prirasta na temeljnic i nadje se, ako
se u Presslerovu formulu mjesto drvne mase umetnu promjerima
odgovarajude kružne plohe, u našem primjeru G = 0*0798
^=0-0717




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 460 —


Na tom mjestu pronadjeni promjeri iznašaju bez kore
Dm = 31-9 cm.
dm = 30-4 cm.


Uvrste li se mjesto promjera kružne plohe, to je 10 god.
prirast Z = 27 (0´0799 — 0-0725) = 0´2 m^ a jednogodišnji
prirast 0´2 :10 = 0-02 m^.


Da se stablo ne reže, upotrebljuje se prirastnjak (Zuwachsbohrer.
(Bolje je redi — jer već običajno — Presslerovo svrdlo. Ur.).


U našem primjeru a) izmjeri se kod -^ promjerkom pro


mjer zajedno sa korom, što iznaša 32*5 cm.
c) izmjeri se pomoćju prirastnjaka sa obje stran e širina
kore, što iznaša 0"66 cm.
c) izmjeri se sa prirastnjakom na obje strane širina pri


rasta zadnjih 10 godina, što iznaša 1*47 cm.
D« = 32-50 — 0-65 = 31-95
dm = 31-95 — 1-47 = 30-48


Desetgodišnji prirast Z,, = 21 (0-0799 —0-0725) =0-2 m^
a jednogodišnji 0-2:10 = 002 m´
Osim tih dvajuh načina može se prirast na drvnoj gromadi
još ustanoviti.


3. Pomočju obličnih brojeva.
4. Pomoćju prirasta temeljnice i visine.
5. Kadkada se i ukupni popriečni dobni prirast
(gegenwartiger Gesamtalters-Durchschnittszuwachs) stabla, uzima
za tekući godišnji prirast.
Te zadnje tri metode ne preporučaju se. (Kako kada! Ur.)


B) Proračunauje postotka prirasta na drvnoj gromađi
pojedinog stabla.


Vrlo približne rezultate daje formula Presslera , koja je
za obračunanje vrlo zgodna:
M~m 200
^ M ^-m n




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 45     <-- 45 -->        PDF

459 —


/O-ll 10 + 0-0004


l-=2m; M + ()-7176 0 =


2 (0-557 + 0-7176) = 2 X 0-7733 = 1-5466 m^


{0-0995 + 0-0000


060711 U 1-3946 m


m


Desetgodišnji prirast = M — m = 1-5466 — 1-3016 =
= 0-245 m^, jednogodišnji tekudi prirast^
0-245: 10 = 0-0245 m^


2. Mjerenjem promjera u sredini po formuli
Z = Gni E — gm h.
Pressler preporuča — s razloga, da se promjer na istom
mjestu mjeri —, da se ležede stablo za 10 god. prirast prikrati
t. j . pokusom se nadje mjesto za 10 godina mladje (c) i
tu se odreže.


U toj preostaloj dužini nadje se polovica stabla I ^ 1, pre


reze se, i pronadje promjer Dm i dm bez kore.
dm = Dm — {bi + h^) t. j. od Dm odbije se dvostruka
širina prirasta, usljed čega gornja formula glasi
Z — h {Gm — gm)


u našem primjeru je dužina h 139 god. stabla (149—10)
sa 27 m. ustanovljena.
Sredina (Zuwachsrechte Mitte) iznaša 13-5 met.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 44     <-- 44 -->        PDF

458 —


Na 149. godišnjem hrastu valja ustanoviti prirast zadnjih
10 godina.


Ukupna dužina stabla od panja iznaša 28*8 m., dakle osim
14 sekcija po 2 m. ima još i vršak od 0´8 m. dužine, od kog
vrška je promjer u sredini 1*2 cm.


Za 139-godišnje stablo (149—10) uzet je zadnji trupac
kao podpun s razloga, jer na koncu najgornje (najzadnje) sekcije
(28 m.) ima još 7. godova, dakle se u toj sekciji prijašnji
10 god. prirast svršava, prema čemu se u formuli za mladje
stablo 0"8 pomnoženo tsa 0*0001 (kružna ploha odgovarajuća
srednjem promjeru vrha 1´2 cm.) izostavlja, jer je taj prirast
uzsliedio kasnije t. j . nakon 10 godina.


Uvrstimo li za promjere D i d kružne plohe u formulu
Smalianovu koja razčlanjena glasi:


M = l + gi +g2 +g3 gn — 1)


2


te kružne plohe sbrojimo, to dobimo za sadašnje stablo i ono
prije 10 godina sliededu drvnu masu be z kore :


Promje r Odgovarajuća kružna ploha


vanjskog unutarnjeg promjera ,


-^ NJ
XU CD


pror eza vanjskog unutarnjeg


u cm u m´


1 37-6 356 0-1110 1 0-0995
2 37-5 35-3 01104 ^ 0-0978
3 36-3 34-1 0-1034 ´ 0-0913
4 34´3 3i-8 0-0923 S) ! 0-0794
5 33-7 31-3 0-0891 ! 0-0768
6 32-9 30-6 0-0850 0-0735
7 28-8 26-6 0-0661 . , 0-0555
8 26-6 24-3 0-0555 "^ 0-0463
9 24-9 22-9 0-0487 ^ 0-0412
10 21-8 18-5 0-0373 0-0269


hu


11 15-4 10-9 00186 0-0093
12 10-7 5-9 0-U090 0-0027


+


13 6-4 2´4 0-0032 1 d 0-0004
14 2-4 0 0-0004 0-0000


UkuE no . . . 8-8290 0-7006




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 457 —


U skrižaljkama Feistmantela, potraži se normalnoj drvnoj


zalihi i dobi odgovarajući razred,
Starost 155 god., obrast 0´8, a na jutru je nadjeno
430-66 m l
430-66
TT;^ = 538-32 (podpuni obrast).
Pošto skrižaljka I. za hrastovu visoku šumu i dobu od
155 god. izkazuje drvnu zahhu za podpuni obrast od 539 m^
to sastojina spada u I. razred stojbine.


Ustanovljenje faktičnog popriecnog i normalnog
popriečnog godišnjeg prirasta.


Popriecni faktični godišnji prirast -_ = 2´8.


Normalni popriečni godišnji prirast dobije se, ako se faktični
godišnji popriečni prirast razdieii se faktičnim obraetom (0-8.)
2-8:0-8 = 3-5 ili se normalna zaliha razdieU sa dobom


538-32: 155 = 3-5


Tekuć i godišnji prirast jednak je prošlogodišnjem prirastu
(Laufend jahrlicher Zuwachs ist gleich dem einjahrigen
ZuAvachs fiir´das abgelaufene Jahr.).


A. Ustanovljenje
prirasta na drvnoj groniadi (Massenzuwachsermittlung)
za jedan ili više godina.
1.
Razdeljenjemusekcijeili Analjsomstabla
(Sectionsverfahren.)
Stablo se razdieii u 2. m. duge trupce, a svaki trupac
razpili se u sredini (dakle u duljini od 1, 3, 5, 7 itd. metara)
počam od panja gore.


Na porezima ustanovi se sadanji promjer D bez kore,
i promjer pred 10 godina d.


Pošto je način ustanovljenja toga prirasta za sva stabla
jednak, to će se obračunavanje obaviti samo za modelno stablo
broj I.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 453 —


2. Postotci grad je i ogrieva.
Ako od stabla dugog 29 m. (28-8 m.) sa 41 cm, prsnog
promjera iznaša ciela drvna masa 2-3445 m´** (1´6322 đeblovine
+ 0´2328 ogriev od stabla + 0-3080 izmetak od grana
7 cm. do 14 cm. + 01715 kide od 3 cm. do 7 cm.) a tehnička
uporabivost izbacuje 1-6323 m^ ^to odpada na gradju:


X : 1-6323 = 100 : 2-3445 = 69-62»/o a na gorivo 30*38Vo.
3. Popriečni godišnji prirast.
. ^ . čitava drvna masa 2-3445 m«
Fopriecni prirast = : ::——n


149 god.


^ ^ starost stabla
= 0.03 m^


n. Modelno stablo.
Ukupna duljina stabla 29-7


m. Gradja Ogriev
0-3117 0-0573
0-2734 0-0452
0-2642 0-0415
0-2552 0-0284
02463 0-0201
0-2376 0-0113
0-2290 0-0079
0-1963 0-0050
0.1886 0-0020
0-1810 0-0007
0-1810 0-2194 m´
0-1735
01452
0-1385
0-1257
01134


* Ogranci izrežu se u metar
0-0908


duge komade, razvrstaju se u I., II.
00855 i III. razred, slože se u prostorne
metre, te se sa 0´74, 065 i 055 po0-
0616 množe, da se dobije njihov kubičan
sadržaj.


3-4985 m´




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 452 —


1. Oblični broj.
M


F =


i^=oblični broj.
Jf = faktična drvna gromađa.
V = kubični sadržaj idealnog


valjka iste osnovice i visine.


a) oblični broj debla zagradju.
Duljina debla = 17 m.
Prsni promjer = 41 cm.
ilf (faktična masa deblovine) =


1-6322 m´
F (valjak od 17 m, duljine i
41 cm. sv. promj.^ 2-2444 m*


_M_^:6322_


F


V ~ 2-2444 "~ " ´**


b) oblični broj cielog debla
(Schaft oder Stammformzahl).
ilf = 1 6322 (gradja) + 0-2327


(ogriev) = 1-865 m^
F =3-8287 m´(Zastablo29m.
duljine i 41 cm. sv. pr.
1-8650
^=T828-7 = <^-4»


c) oblični broj stabla (Baum


formzabl) do 3 cm. debljine.
Jf=l-6322 +0 2328 + 0-3080
(izmetak) + 0-1715 (kide) =


= 2.3445.
F=3-8287.


F = ´´^´´ 0-61


3-8287




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 451 —


Ukupni sbroj temeljnica iznaša 20´7211 m^.


Pošto okularnom procienom ustanovismo isti razred visine,
to je za ovaj odsjek odnosno sastojinu prema izmjeri odlučujuća
samo debljina stabala, koju razvrstismo u dva razreda.


Radi tog djelimo (?) sbroj svih temeljnica sa dva (2) što
iznaša :
20-7211 :2 = 10-36056 m^
Od ukupnih 110 stabala uračunano je u prvi razred debljine
73 stabla, dočim u drugom ostaje 37 stabala.


Kružna ploha od 9-8601 m´: 73 =-0-13507 m» kojoj
kružnoj plohi odgovara prema tabelama kaledara stablo, koje
imade prsni promjer od 41 cm. (Modelno stablo za slabiji
razred debljine = I).


Od ukupnih 207211^ odpada na prvi razred debljine
9´8601 (—), ostaje za drugi 10-8610 : 37 =0-2935 m*. Toj
kružnoj plohi odgovara stablo sa prsnim promjerom od 61 cm.
(Modelno stablo za jači razred debljine = II).


I. Modelno stablo.
Duljina sekcije 1 metar, koja se mjeri u sredini, dakle
na svakih 0*50 m. u sekciji sa promjerkom. Stablo se ne razpiljuje.
Ukupna duljina stabla 28-8.


Pojedine sekcije se kubiciraju.
Građja Gradja Ogriev
0-1452 prenos 1.2433 0-0531
0-1320 00804 0´0491
0-1257 00755 0-0452
0-1257 0-0707 0-0254
01195 0-0661 00201
01134 ~T6322 m^ 0-0177
01075 0-0095
0 1018 0-0079
0-0962 0-0038
0-0908 0-0007
0-0855 0-0003
1.2433 m´^ 0-2328 m\




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 450 —


0 Broj Slođelnih stabala 1


C3 x^ ´r-^


"3 3 OJ


^ ii u


o3 o


rt .5


Oblič


g O e3 ´S


ni 03 Opazka


SS 3 a


stabala C3 broj


o


Q5 S^ L ´3 a fS ° " « a
TS
.s stabla


3PH ´a;


oS o


debla


p


cm.l m. n m. cm D m. k.m. m.


Prenos . . 99 15-9547
62 0.3019 1 1 0-3019
64 0.3217
66 0.3421
68 0.3632 1 1 0-3632
70 0.3848 1 1 0-3848
72
74
76
0.4072
0.4301
0.4536
llil ,j 4 1-6288
61 0-2936 5-48 29-7 0-63
0-42
161
78 0.4778
80 0.6027 I
II 2 10054
82 0.5281 1 1 0-5282
84 0.5512 1 1 0B542
86
88
0.5809
0.6082
Ukupno. . 110 20-7211
90 0.6362
92 0.6648
94 0.6940
96 0 7238
98 0.7543
100 0.7854
102 0.8171
104 0.8494
106 0.8824
108 0.9190
110 0.9508
112 0.9852
114 1.0207
116 1.0560
118 1.0936
120 1.1309
122 1.1689
124 1.2076


Kubrike za promjer, tenleljrlicu, drvnu gromađu, visiilu, ()blični broj, starost,
nisu za obračunavar drvne ma<46 ]jotrebit e; u nje se uniišaju brojevi
samo 01iđa, ako se 1oće iztadi ina 5e 1:araktei istikii saEitojine.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 449
I z ka z


o stablima i drvnoj groiiiadi, koja se nalazi na niže navedenoj plohi.
Zem. zajednica Treštanovei Pokusne plohe
Gospodar,
Odjel
Odsjek


. 1*


_ bjo a
a o


.S´o"


a"
cm. n m


10 0-01081
12 0-0113
14 00154
16 0-0201
18 0.0254
20 0.0314
22 0.(388
24 0.0452
26 0.0530
28 00615
30 0.0706
32 0.0804
34 0.0907
36 01017
38 0.1134
40 0.1257
42 0.1385
44 0.1521
46 0.1662
48 0.1810
50 0.1963
52 0.2124
54 0.2290
56 0.2163
58 0.2642
60 0.2827


jedinica dužina «» i^^ati StarostM« P´´=U6


Širina 20 hvati ^^^^^^ o-8
^ _ površina ^ i^^^°


Broj Mođelnili stabala


OŽ "O —i


o


c3 Oblič


SD


a 1ni


´a
C3 Opazka


stabala Y broj 3 a


-1 P ^ J2 -^ 0 H


z a


f2^ CD o stabla
J 3 " PA
at debla =3 p„
= n m. cm n m. k.m. Hl.


1


1 [ 1 0.0615
1 00706


1


1 0-0804


1
lllilil


7 0-6349
4 0-40(;8


lili ,


0-61


7 0-7938 41 0-1351 2-34 28-8 149


lim II I 0-49


9 1-1313


iiiiiiiii
iiiiiiiiiiiiiiii


16 2-2160
10 1-5210


lim lim
iiiiimi


9 1-4958
8 1-4480


milili i
mili


6 1-1778
06372


III 3


3 0-6870


´!" II


8 1-9704


iimiii i


4 10568


III


^ 0-56 4
II i


Iznos . . . 99 15-9547




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 448 —
S toga će ova repeticija baš u ovo doba dobro doći kr.
kot. šumarima, koji sastavljaju gospodarstvene osnove odnosno
programe.


Naš naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno
programa, izdan naredbom kr. hrv-slav.-dalm. zemaljske vlade,
odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903. br. 23.152
govori na različnim mjestima o stojbinskoj vrstnoći, o obrastu,
poprečnom godišnjem prirastu, razvoju prirasta, postotka prirasta,
postotku grad je i t. d.


Da se predmet uzmogne jednako shvatiti, pa da bude i
način radnja jednoličan, rieših sa gg. kolegama požežkoga kotara
ta različna obračunavanja provesti na licu mjesta.


Ako se u svakoj šumi ne bi mogao upotrebiti ovaj naČin
s obzirom na proračunanje drvne zalihe, prirasta i dr., tad
neka se ovo uzme, da je bila neka vrsta škole, premda mogu
iz prakse uztvrditi, da imade u mnogih zemljištnih zajednica
takovih dielova šuma, kod kojih ce se modi ova metoda upotrebiti.


Isto tako nije ni rad u dovoljnoj suvislosti, ali ja ga opisujem
onim redom kako se vani obavlja, a čitaoc gledajud
naslove brzo će nadi ono, što mu je potrebno.


Ako na kojem mjestu na šire opisujem pojedinu točku,
to činim samo poradi lakšega razumievanja.


Predmetom proučavanja uzeta je visoka šuma hrasta kitnjaka
zemljištne zajednice urbarne obdine Treštanovci, koja se
nalazi u prigorju.


Nakon što smo je svetrano obašli, odabrah za naš studij
jedan odsjek, kojega površinu ne mogu navesti, jer nije još
izlučen, ali koji se od drugih odsjeka razlikuje time, što čini
čistu hrastovu sastojinu, koja će imati drugi uzgojni oblik.


U svrhu proračunavanja drvne zalihe ođredih pokusnu
plohu kao srednju sliku toga odsjeka, koju kako u naravi
tako i u katastralnoj mapi provizorno ozuačismo.


Izmjerenjem stabala dobismo :




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 447 —


provadjanju istoga, a ne i onda, ako se radi da li je pravoužitniku
doznaka pripadnosti realizovana ili ne, jer se taj
predmet ne tiče niti naputka A) a kamo li točke 5. §. 30.
zakona od 5. veljače 1886. već obćeg šumskog zakona i naputka
H) u Čem su imovne obdine pod neposrednim nadzorom
kr. zemaljske vlade.


Gornje nas ustanove nadalje upučuju, da je protiv riešenja
županijskog upravnog odbora, kao drugoj
molbi, dozvoljeno (§§. 29. i 31. zak. od 5. veljače
1886.) uteći se bezuvjetno na kralj, zemaljsku
vlad u t. j . potvrdjivalo ono ili ne odluku prve molbe, ako je
na štetu stranke.


Reći jest ovdje, da u mnogim slučajevima stranke iz neznanja
a više puta iz nemarnosti ne uporabljuju u obće pravne
liekove protiv uzkratnih odluka, a naposeb ih ne upotrebljavaju
u pravilnom toku, kadkada uza sve poduke, pak većinom
premašujući utočni rok, donašaju molbe na razne oblasti, urede
i poglavarstva, zvana i ne zvana po ustanovama i propisima
odlučivati u predmetu, i time otežČavaju koli svoje interese, toli
i uredovanje.


Ovom razpravicom htjedoh nanizati sabrano zrnje, koje se
nalazi tu i tamo porazbacano po raznim knjigama, zakonicima,
propisima i listovima, a i medju spisima, pak mi je
možda, koje to izbjeglo, a onaj koji ga znade, zahvalan ću mu
biti, da ga na započetu nizaljku naniže — izpravivši, ako je
koje zlo.


Praktični primjeri njekim odsjekom odnosno
§§. naputka za sastav gospodarstvenih osnova
odnosno programa.


Ovi redci dozivaju u pamet ono, što je svaki nas nekad
nčio, ali možda nije u praksi provadjao ili je donekle i zaboravio.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 456 —


Kad bi površina odsjeka poznata bila, razumije se, da bi
se 430´66 m^ imali pomnožiti sa površinom odsjeka, da dobijem
kubičan sadržaj drvne gromade nalazede se na cielom
odsjeku.


Od te drvne mase odpada na gradju 66"69Voi na gorivo
33-3l7„.
Ustanovljenje obrasta.


Obrast obračuna se, ako se u uzetoj pokusnoj plohi
umetnu stabla, koja bi se mogla još umetnuti obzirom na normalnu
udaljenost pojedinih stabala, da se dobije podpuni obrast.


U tu svrhu preporuča se, da to rade dvije osobe; jedna
broji stabla u uzkim prugama nalazeća se na pokusnoj plohi,
dočim druga broji ona stabla (označuje ih sa obieljenimi kolčiči)
koja bi se još medju postojeća umetnuti mogla.


Predstojeća slika predstavlja nam takovu jednu pokusnu


plohu.
O znači stabla u pokusnoj plohi nalazeda se = a
-h znači do podpunog obrasta manjkajuća stabla = h.


Obrast 0


= a -\-b


Na našoj pokusnoj plohi ustanovljeno je da bi se još 28
stabala umetnuti moglo
110 110
0 = 0-8


110 + 28 138
Ustanovljenje stojbinske vrstnode tla.


Da se ustanovi razred stojbinske vrstnode, u koji sastojina
spada, nužduo je, da se ocieni njen obrast i ustanovi starost
te drvna zaliha po jutru. Ako obrast nije podpun, mora se
izračunati drvna zaliha po jutru za podpuni obrast.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 455 —


Aritmetička sredina izmedju modelnog stabla


broj I. i II,


1. Drvna masa.
Gradja gorivo ukupno


I. 1-6322 + 0-7123 = 2 3445
II. 3-4985 + 1-9872 = 5-4857
Ukupno 5-1307 + 2-6995 = 7-8302
Kazdielise sa 2 (aritm. sredina = 2´5653 + 1-3497 = 3-9151 m´)
srednjeg modelnog stabla. (Nije skroz izpravno, jer nije u svakom
razredu jednaki broj stabala. Ur.).


2. Oblični broj.
.. 0´´^3 + 0-63


a) debla za gradju „ =0-68


2
0-49 + 0-42


b) cielog debla r, = 0-46


2
0-6
0-60-61
11 +
++ 0
00 6
663
33
c) stabla ^ = 0´62


3. Postotci grad je i ogrieva.
,. 69-62 + 63-77
a) gradje ^ = 66-6972


30´38+36-23
b) ogrieva ^ = 33-31 "/^


4. Popriečni godišnji prirast.
0-02 + 0-03


~ = 0-025 m^


Ustanovljenje drvne gromade na pokusnoj plohi.


Na pokusnoj plohi imade 110 stabala.


Srednje pokusno stablo iznaša 3-9151 m^ prema čemu
ciela drvna masa na 1 jutru, t. j . na pokusnoj plohi iznaša
430-66 m^ (Nije skroz izpravno s gore navedenog razloga,
s tog je i drvna gromada nešto prevelikom izračunana. Ur.).




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 40     <-- 40 -->        PDF

454


1. Oblični broj.
a) oblični broj debla za gradju
3-4985


F =


5-5527 = 0 63


b) oblični broj cielog debla
3-7179


c) oblični broj stabla
5-4857


F 0-63


8-7t)74 =


2. Postotci građje i
ogrieva.


Ako od stabla dugog
30 m. (29-7 m.) sa 61 cm.
prsnog promjera iznaša ciela
drvna masa 5-4857 m´ (3-4985
deblovine + 02194 ogriev od
stabla 4- 0-4694 ciepanica +
08522 oblikovine + 0-4462
kida) a tehnička uporabivost
izbacuje 3-4985 m\ to odpada
na gradju 63-777o a na ogriev
36-237o.


3. Popriečni godišnji
prirast.


Popriečni godišnji pri


5-4857 m´
rast




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 472
Iz svih ovih dosadanjih mjerenja i brojeva dobije


se


razvo j stabl a (Wachsthumsgang des Stammes).


1
Starost
´,
d A d
cm
h l\h
in
m

A m Oblični
broj za
1-3 m
visine
Postotak
prirasta na
drvnoj gromadi
10 2-0 3-9 3-3 1-3 0-0009 0-0062 0-454 16-80
20 5-9 2-9 4-6 8´3 0 C071 0-0147 0-572 10-70
30 8-8 2-3 7-9 4-2 0´0218 0-0301 0452 8-51
40 11-2 2-5 121 3-2 0-0519 0-0607 0-437 7-66
5;)
60
13-7
159
2-2
2-4
15-3
17-8
2-5
1-9
0-1126
0-1862
0 0736
0-0975
0-500
0-526
5-05
4-01
70 18-3 2-5 19-7 2-2 0-2837 0-1331 0-547 3-87
80 20-8 2-5 21-9 0-8 0-4168 0-1283 0-559 2-70
90 23-3 2-2 22-7 1-0 0-5451 0-1425 0-664 2-34
100 26-5 2 0 23 7 0 5 0-6876 0-1494 0 567 2-12
110 27-5 8-1 24´2 0-7 0-8370 0-1898 0 582 2-06
120 30´6 3-1 24-9 0-5 1-0268 0-1929 0561 181
130 33-7 1-5 25-4 1-4 1-2197 0-1887 0538 1-45
140 36-2 2-1 26-8 2 0 1-4084 0-2260 0-540 1-49
119 37-3 28-8 1-6344 0-1967 0 519
ineluaive
kora 39-3 28-8 1-8311 0-539


Kora iznaša 0"1967 m^ ih 10´757o ciele drvne mase.
i = promjer u prsnoj visini (1*3 m.),
h = visina stabla od prosjeka,
m = drvna masa debla bez kore,


/S. ci= periodički prirast temeljne debljine,
/S h = periodički prirast visine,
A w = periodički prirast drvne gromade.
Postotak prirasta na drvnoj gromadi obračunan je po


M— m
Kunze-u: p = —Trrr- TV~I ?— nv ´ 200.


^ Jf (w — 1)+ m (w + 1)
Prema zadnjoj skrižaljci vidi grafičke slike od br. 1 — 5.
Ako sam tim svrhu, za koju to pisah, postigao, te nešto
bržem razumievanju doprinesao, bit de mi to nagrada. Ujedno
molim i ostalu gg, sudrugove, da se sličnog posla late, tako
da bi svaki stručar mogao sebi što skorije primjerima popuniti
pojedine odsjeke odnosno paragrafe naputka, a to bi svakomu,
osobito nama mladjima, vrlo dobro došlo.


Gesarić.