DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 433 - Oslanjajud se pako ova ustanova na §§. 68. i 70. pravilnika za šumsku službu od godine 1860. a ovi na temelj, krajiški zakon (u tom na §. 16.) dolazimo do toga, da nijedan pravoužitnik ne može steći veće pravo, do li ono, koje pripada cielom selištu; samo se po sebi razumjeva uviek u okviru §. 14. naputka A) od god. 1881. po kojem se broj selišta pojedinih vrsti iza zaključka katastra pravoužitnika povećati ne smije. Iz ovoga sliedi, da prikupom nekretnina ne stiče pravoužitnik naslova za vršenje većeg šumskog prava, jer prikupljeni posjed prem je mogao biti za prodavaoca »Stammgut«, ima se smatrati za kupca u neku ruku kao »Ueberland«. Kosi se doduše to u neku ruku s ustanovami temelj, kraj. zakona, gdje je prosto bilo kraj. obligatnoj zadruzi ili obitelji od „Ueberlanda" svoj „Stammgut" nadopuniti do zakonite mjere, ali nama mora, da bude u tom načelo §§. 3., 7. i 14. naputka A) kao mjerilo selištnog posjeda pojedinog pravoužitnika. Raznim pravnim činima prelazi gruntovni posjed selišta od jednoga na drugi subjekat, a time nastaju razne promjene u vršenju šumskoga prava. Vladina naredba broj 23530. ex 1887. od 19. srpnja 1888. stog razloga podučava, da je neosnovano nepravedno priznati pravoužitniČtvo (vršenje šumskog prava) i takovim, koji kupuju posjed od 1 do 2 jutra. S razloga, što §. 14. nap. A) ne dozvoljava pomnožanje broja cielih 7^ 74 i V4 selišta, a §. 15. steže diobu selištnog prava, da se cielo selište može u četiri, ´% u tri, V4 u dva diela dieliti, 0 tom nas dodučava gornja naredba: „Ako bi naime A i B, neimajuć nijedan podpune 74 selišta nego samo 16 rali, uneseni bili za V4 selišta, pa ako bi A. prodao B. 6 jutara tada bi po sporazumku stranaka ili ´A selišta A. B. ili bi imao ostati A. prešla pod jer taj sedio po §. 15. nap. A) k zakonudalje dieliti*. od 11. srpnja 1881. neda 33 |