DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 429 —


1897. s razloga: »Koli po šumskom zakonu od 3. veljače 1860.
toli po naputku A) k provedbi §. 4. zak. od 8. srpnja 1871.
o odkupu šumskih služnosti u Krajini, ne smatraju se kao uživaoci
pravoužitničkih prava pojedine osobe nego skupovi osoba
sačinjavajud obitelji kako to iz ustanove §. 1. slovo d) i e),
zatim §. 3. slovo a), onda §. 6. slovo d) i napokon §. 12. alineja
6, napomenutog naputka i njemu pripadajudili obrazaca
jasno proizlazi.


Pošto pako suprug rodjene pravoužitnice, kao glava obitelji,
prema načelima sadržanim u §§. 91. i 146. obdeg gradjanskog
zakona svoju obitelj reprezentira, te pošto mu manjka
kvalifikacija, koja se zahtjeva za pravoužitnička prava u šumama
imovnih obćina krajiških, i to za to što se je iz .. . u sadanje
svoje boravište doselio, to se ne moše niti njegovoj supruzi,
kao članu njegove obitelji pravoužitničko pravo u bivšoj
Krajini priznati«.


Realna bo kvalifikacija nije njena gruntovna vlastnost t. j .
onaj gruntovni posjed nekretnina nije samo rodjene pravoužitnice
udate za nepravoužitnika, ved obitelji, koje je glava nečlan
na užitke šuma imovne obdine, a po tom i svi članovi
iste (t. j . obitelji) su nepravoužitnici«.


Biti de protivnih mnienja, koji će ovaj slučaj smatrati
jednakim sa onim prvim, ali tomu nije tako, promotri li ga se
iz bližega. U prvom slučaju stoji premisa, da je odnosna rodjena
pravoužitnica do dana udaje za nepravoužitnika bila u
katastru pravoužitnika provedena kao vršioc šumskog prava,
pak se u prvom slučaju daje njoj kao vlastniku selištnog posjeda
vršenje šumskog prava dotle, dok imade realnu kvalifikaciju
kao osobno njeno pravo.


U drugom naprotiv slučaju stoji eventualno, da je rodjena


pravoužitnica udala se za nepravoužitnika, pak su oni tek iza


udaje stekli zajedno ovlaštenički posjed i dali ga gruntovno


provesti u vlastnost zajedničku t. j . supruga i supruge, ili je


jur prije bio nepravoužitnik vlastnik selištnog posjeda, pak je


iza ženitbe sa pravoužitnicom dao 7^ ili X dio gruntovne vlast


nosti prenieti na suprugu.