DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 428 — priženilo u kudu muža, kakavbi tada odnošaj nastupio? Odgovara se: »Dosliedno predaavedenom (t, j . odgovoru na pitanje 7. a) na slovo b) c) i d) mora ae i na ova pitanja niečno odgovoriti, jer ako vec mužu samom u tih okolnostih ne pripada pravoužitničtvo, ne može takovo pripadati niti njegovoj djeci, a niti njegovoj kasnijoj ženi, niti djeci iz tog braka«. Iz napred spomenutoga kao i iz §. 146. obdeg gradjanskog zakona te §. 3. zakona o zavičajnosti od 30. travnja 1880. proizlazi, da djeca rodjena iz braka pravoužitnice sa nepravoužitnikom ne mogu se smatrati pravoužitnicima, jer njihov otac nije potekao od obligatnih krajišnika naznačenih u § 1. slovo d) ili e) naputka A) od godine 1881. Kod pravoužitnice udate za nepravoužitnika mogu nastati dva slučaja: 1. Ako se nepravoužitnik k pravoužitnici priženi na njezin posjed, na kojem je ona do udaje vršila šumsko pravo, to ce ona i nadalje vršiti šumsko pravo analogno rješitbi visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, br. 21263. od 15. prosinca 1895., kojom je odredjeno, da se ne imade brisati iz pravoužitnog katastra pravoužitnica J. S. jer se je udala za nepravoužitnika M. J. i to s razloga, što kod upitne pravoužitnice predleži osobna i realna kvalifikacija, pa s toga za svoju osobu udajom za nepravoužitnika ne može pravo stečeno jur prije izgubiti. Isto tako je priznato pravoužitnici K. N. udatoj za ne pravoužitnika M. G, vrhovnom rješitbom zemalj. vlade, odjel za unutarnje poslove, br. 18691 od 3. travnja 1898. s istih razloga. 2. Ako ee pravoužitnica uda za nepravoužitnika, pa tada tek zajedničkom privredom steknu realnu kvalifikaciju t. j. gruntovni posjed oranicalivada (krade selištnog grunta) ne može se ona smatrati subjektom vršenja šumskog prava u Krajini. Ovo nam tumačenje potvrdjuje vrhovna rješitba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove br. 4364 ex 1896. od 8. ožujka |