DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 125     <-- 125 -->        PDF

— 539 —


tla i pošumljenja kraj Grižana u Vinodolu, po tom posjetili „Senjsku
dragu", razgledali tamošnje kulture, šumski vrt u sv. Mihovilu i već
danas sasvim dogotovljene bujičarske radnje na negda zloglasnoj senjskoj
bujici „Torrente". Odavle krenuli su izletnici parobrodom na Rieku, posjetili
tamošnji novo ustrojeni šumski vrt, posjetili i Opatiju, a po tom
se dne 10. vratili natrag u Zagreb. Time bi i serija ovogodišnjih naučnih
putovanja dovršena.


Predavanja na akademiji zaključena su u ovom ljetnomu semestru
polovicom srpnja, a u drugoj polovici održavani su izpiti, koji su pod
konac srpnja i dovršeni. Uspjeh izpita može se u obće povoljnim nazvati,
naročito izpita sa slušačima III., zadnjega, tečaja. Žalibože što
izgledi za namještenja nisu sada baš povoljni. U zemaljskoj službi neka
se mjesta štednje radi nisu zadnje vrieme popunila, kod imov. obćina
već je mjesta malo, kod nekih naših privatnika imaju, kako im je služba
ustrojena, više izgleda stranci nego domaći, a kod uprave državnih šuma
još i do danas nije pitanje riešeno, imaju h se uz ščavničke absolvente
namještati i drugi, dakle naši; u tom smjeru još se uviek, kako čujemo,
samo pregovori vode, te je polag nagodbenog zakona samo pravo na
našoj strani, praksa još ne.


Požari ove godine nanieli su šumama evropskim silnoga kvara.
Ne ima gotovo dana, da se u dnevnicima ne čita viest o kojem velikom
šumskom požaru. Šume raznih zemalja stradaju od silnih požara, pogodovanih
vanrednom dugotrajnom sušom, nu iz gotovo nijedne zemlje
nije ih toliko javljeno, koliko iz susjedne nam Ugarske. Valja s toga
osobito paziti na to, da se strogo obdržavaju mjere propisane ustanovami
šum. zakona i raznih naredaba, da se toj pogibelji od požara po mogućnosti
predusretne, a buknuli požari što prije uguše. Medju inim valja
i mnogobrojnim turistima, koji u ovo doba godine često u šume zalaze,
na srce stavljati što veći oprez glede vatre.


Škola za lovce u Ugarskoj. U svojem govoru prigodom razprave
državnog proračuna o poljodljelstvu spomenuo je preuzv. gosp.
ugar. ministar za poljodjeljstvo B Tallian, da kani osnovati školu za
lovce i tako dići broj školovanoga i spremnoga lovačkoga osoblja: nu
samo da se ne bi broj toga osoblja digao na uštrb šumarskog osoblja,
za koji je spomenuo, da ga kani kod državne šumske uprave — reducirati.


Proti sunčanici i snncanoj kaplji vele liečnici, sada, da je najbolje
piti mnogo vode, da se uslied silnoga znojenja krv, koja je postala
mnogo gušća, opet prorediti pak i bolje kolati može. Kako baš ove godine
mnogo ljudi trpe od silne žege, neće biti možda suvišno, da smo
na to upozorili.