DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 426 —


A to tim vedma što se jur §. 1. zakona od 8. lipnja
1871. poziva na zakon od 3. veljače 1860., a naputak A) na
§. 70. pravilnika za šumsku službu od godine 1860.


Tvrdnju ovu potvrdjuje odpis dvorskog ratnog vieda od


2. svibnja 1810. broj 1962. i propisi §§. 11., 14. i 19. temeljnog
krajiškog zakona od 7. svibnja 1850.
Iz svrhe imovnih obćina, te §. 1. nap. A) od 1881. proizlazi,
da se ne imaju pravoužitnicima smatrati
akademski proglašeni doktori, tvorničari,
činovnici, svećenici ine honoracije, pa trgovci
i obrtnici, u koliko im je trgovina ili
obrt glavno zanimanje, a ne živu u zadruzi.


Temeljna je misao šumskog prava u Krajini osobna kvalifikacija
Krajišnika seljaka , kojemu je zanimanje seljačko
gospodarenje, a ne ino, makar je iz seljačke kude proizašao.


Rečena gospoda mogu analogno napred spomenutom samo
u onom slučaju, da steknu osobno pravo, ako
se svojevoljno odreknu svoje časti ili ako su
odpušteni (glede činovnika i oficira), te imaju
porieklom potrebna svojstva i stupe svojim
zanimanjem ured prosta seljaka i bave se
seljačkim gospodarstvom bez inih privilegija
i časti — a time gube i značaj honoracija.


Dignuvši se bo nad razilicu seljaka, gubi se bit seljaka,
a služnosti nisu odkupljene za činovnika, svedenike, trgovce,
obrtnike, doktore, honoracije it. d. ved za narod, dakle
seljake (uz mjestue, crkvene i školske obdine).


Ovu našu tvrdnju potvrdjuje smisao §§ 68. i 70. pravilnika
za šumsku službu, a potvrdjuje i spomenuta visokovladina
naredba broj 23.530 ex 1887. od 19. srpnja 1888.


Napomenuti jest ovdje rješitbu kralj, zemalj. vlade odjela
za unutarnje poslove od 12. kolovoza 1898.. broj 45007 ex
1898.. kojom je odlučeno, da se umirovljeni učitelji
pučkih školane imad u smatrati kao pravo u žitni ci,
budud da su oni smislu §§. 3. i 110. školskog zakona od