DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— 532 — Vapaj za povišenje plaća našao je odziva u susjednoj kraljevini Ugarskoj, te je uspieh taj potakao i činovničtvo naše domovine, da se je počelo ozbiljnije baviti mišlju, kako bi se povoljnije materialno stanje polučiti dalo. Medju činovničtvom ovim nezauzimlje jamačno posljednje mjesto strukovno naobraženo činovničtvo šumarsko, kojemu je povjereno najdragocjenije blago naše domovine — šume — koje ne samo da su izvorom znatnoga prihoda zemlje, već su one i najvažniji faktor s kojim se mora računali, koli na zdravstvenom, toli na narodno gospodarstvenom polju. Pa kad je neprocjenjivo ovo dobro zemlje povjereno, reć bi izključivo šumarima, da ga čuvaju i unapredjuju, neće biti nečedno, ako se i oni u tom obćenitom gibanju oko poboljšanja materijalnog stanja jave. Možemo reći, da će to biti tim manje nečedno, kad se uvaži, da to neprocjenjivo dobro stoji na brizi šumara u zemaljskoj službi razmjerno najslabije plaćenog činovničtva sa plaćom počam 1000 K godišnje, kojega tište dvije težke nevolje: sjedne strane zapreka u avancementu, a s druge strane uvršćivanje kr. kotarskih šumara u XI. dnevni i-azred. S toga ćemo nastojati, da ove naše biede, tražeći lieka proti istima, obrazložimo. Zakonom od 22. siečnja 1894. kojim se uredjuje šumarsko tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji ustanovljeno je, tko može polučiti šumarsko-tehničku službu kod političkih oblasti, te je podjedno odredjen osobni i plaćevni šema šumarskih tehničara. Paragrafom 6. tog zakona odredjuje se medju inim, da „šumarskotehničku službu kod političke uprave može polučiti samo onaj, koji je za nju teoretički i primjereno praktički osposobljen, te dokaže, da je kao redoviti slušatelj polučio podpunu akademičku naobrazbu i nakon dvogodišnje šumarske prakse položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva." S tim u savezu stojeći §. 14. istog zakona odredjuje, da „za vrieme od 10. godina, računajući od krieposti ovoga zakona imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio nauke na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon dvogodišnje vježbe državni izpit za samostalno vodjenje šumarskog gospodarstva". Prema tomu odklonjen je izgled bivših djaka postojalog šumarskog učilišta u Križevcima na svako dalnje unapredjenje u službi, pa se time ubija svaka ambicija u šumara, jer ga pomisao, da će u podčinjenom položaju, došavši iz XI. dnevnog razreda u X. sa konačnom plaćom od 2000 K morati do konca svog službovanja sa obitelju životariti, jamačno |