DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 115 <-- 115 --> PDF |
— 529 — Kako je stanje na velikim tržištima gotovo za sve vrsti šumske robe vrlo povoljno, naročito za hrastovinu, a ima izgleda, da bi te povoljne konjunkture i potrajati mogle, to se nadamo, da bi dražbe u našim hrastovim sumama ove jeseni — kao i lanjske — vrlo povoljno izpasti mogle. Bilo bi to na korist ne samo naših prodavača, već i na korist kupaca i radničtva. Ipak se definitivno ne može za sada još o tim prodajama uztvrditi, kakove će za pravo biti; diele nas još dva mjeseca od istih, a u to vrieme kraj današnjih političkih konstelacija ne može nitko znati, što bi se još desiti moglo. Doduše rat u Aziji zadaje predhodno najviše brige samo državnicima, nu pitanje je, ne će li on za kratko vrieme zadavati brigu i poslovnomu svietu. Početak već je učinjen strožim nadziranjem i zaplienami trgovačkih brodova. Ma da i drvotržci mogu uslied dobre i brze prodje razne šumske robe zadovoljni biti, ipak nje, a s njima i šumovlastnike naše monarhije jedna briga tišti, a to je: neuredjene prilike trgovačkih i carinskih ugovora. Sve do danas ne zna se, kako će izpasti pregovori naših državnika naročito s Italijom i Njemačkom, gledom na trgovačke i carinske ugovore. 0 tim ugovorima ovisi, kakova će u obće biti u buduće trgovina s drvom, jer je za nju silan eksport drva iz našega carinskoga područja od najveće važnosti. Specijalno za našu hrvatsku trgovinu drvom od velike je važnosti, kakov će se ugovor sklopiti sa susjednom Italijom, koja raznovrstno drvo iz hrvatskih šuma uvaža, a koje je dosele bez ikakove carine u talijansko carinsko područje ulazilo. Nadamo se medjutim, da će tomu i u buduće tako biti, jer Talijani nemaju nego malo svojih šuma, pak su na uvoz upućeni, dočim Njemačka, ako i jest šumovita zemlja, ipak usljed silne svoje industrije ne može ni iz daleka iz vlastitih šuma svoju potrebu namiriti, a najpovoljnije joj je ipak dobavljati drvo iz austro-ugarskoga carinskoga područja, s kojim je gospodarstveno nebrojenim nitima svezana. Različite viesti. Klub šumarah u Ogulinu. „Akoprem malo kasno, donašamo sada, kako se je naš´ „Šumarski klub" organizirao, a to činim zaoto, da i cienjeni čitatelji „Šumar, lista" vide, da je ono, što je u Š. L. najavljeno, hvala Bogu i ostvareno. „Klub šumarah" u Ogulinu, osnovan je u skupštini dne 27. ožujka 1904., pak seje odmah kao takovi i konstituirao. U toj skupštini bilo je prisutno 9 članovah, dočim su mnogi svoju odsutnost izpričali, priposlavši „pristupnice poziva" odboru, kojima najavljaju, da klubu kao članovi pristupaju. Klubu pristupilo je iz riečko |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 116 <-- 116 --> PDF |
— 530 — modruške županije 25 članovah, a dvojica drugova iz ličko-krbavske županije pristupila su klubu, kao vanjski članovi. „Klubu šumarah" pri stupili su sva gg. šumari zein. šum. uprave, ogulinske imovne obćine i jedan vlastelinski šumar ; dočim od držav. šumara nitko pristupio nije, akoprem gg. drž. šumara ima i u Ogulinu i u okolici, te koji su u klub pismenim dozivom pozvani bili. Predjimo medjutim na tečaj same skupštine. Za privr. predsjednika skupštine izabran je gosp. Jul. Vraničar^ kr. žup. šum. nadzornik, a za perovodju g. Ljubomir Bugarović, kr. žup. šumar, vježbenik. Gosp. nadšumar Do na din i razložio je svrhu današnjega sastanka i težnju, zašto da se osnuje klub. Nakon toga razlaganja, bude zaklju čeno, da se danas stalno osniva „klub šumarah u Ogulinu". Poslije toga zaključeno je, da „klub šumara" ima representirati odbor od tri izabrana člana. Taj odbor sastoji se iz pročelnika, tajnika, i odbornika, a bira se na jednu godinu. Po tom se je prošlo na izbor odbora. Na predlog g. Vaca birano je tajno, pak su izabrani: Z´a pročel nika: g. Dr. Moenaj šumarnik. I. 0. Jednoglasno. Za tajnika: g. Gašo Vac sa 8 glasova. Za odbornika: g. I. Donadini sa 7 glasova. Gosp. odbornik Donadin i nadšumar žali, da akoprem su sva susjedna gg. kr. državni šumari pozvani bili, da stupe u „klub šumara u Ogulinu", da se nijedan pozivu odazvao nije. Nakon jednoglasnoga izbora pročelnika g. šumarnika Moenaj a, bje mu brzojavno čestitano u Plaški, gdje se je službeno nalazio. Gosp. šumarnik odgovorio je odmah brzojavno da prima pročelničtvo, što prisutni pozdraviše sa burno: „Živio Moenaj"! Nakon toga, zaključio je privr. predsjednik prvu skupštinu kluba, zaželiv da naš klub cvate i napreduje, na korist hrv. zelene struke. Prisutni pozdraviše privr. predsjednika sa: „Živio Vraničar." Poslije toga, proveo je klub večer u svojim prostorijama u ugodnom razgovoru. Kao gosti kluba bili su prisutni: g. Gavrilovi ć kr. gruntovničar, g. Harapi n civil, mjernik iz Vrbovskoga, koji su došli sa vrlim našim članom kluba g. kr. kot. šumarom M. Kolibašem iz Vrbovskoga, te g. Josip pl. Pintar vlasnik tiskare u Ogulinu. Ovdje moramo objelodaniti hvale vriednu izjavu g. Pintara, koji pozdraviv „klub šumara u Ogulinu" želeći mu liep procvat, obećaje, da će sve tiskanice, koje se ticale budu kluba, štampati bezplatno, kano prijatelj liepe zelene struke. Tako je prošla konstituirajuća prva skupština našega kluba. Klubske prostorije nalaze se u „Hotel Plitvice". Mi preporučamo odboru, naročito g. pročelniku kluba, da se u svojem položaju zauzme, da naš klub cvao i na |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 117 <-- 117 --> PDF |
— 531 — predovao bude, a članovi će ga u svemu podupirati. Naročito zaželjeti bi bilo, da se urede redoviti sastanci, gdje bi se strukovna pitanja raspravljala i pojedine rasprave čitale i pretresale; a naročito zgodni bi bili mali izleti u obližnje šumske predjele. —To nam je moguće, jer imamo u blizini krasne šume, a imamo željeznicu i divno naše hrvat, more, pak možemo na sve strane. Da klub šumara napredovao bude, leži u prvom redu do rada odbora. „U radu je spas". Donašamo do sada pristupivše redovite članove „kluba šumara u Ogulinu", a to su gg.: Jul. Vraničar kr. žup. šum. nadzornik, Drag. Mocnaj, šumarnik I. 0. Ogulin, Hinko Fiirst šumarnik vlast. Gabar. Radoš Kraguljac predsjednik I. 0. Ogulin, Dragutin Lasman nadšumarprocienitelj, Ivan Donadini nadšumar-upravitelj, Slavoljub Brossig nadšumar, Miško Krišković nadšumar, Mato Kolibaš kr. kot. šumar, Milan Lepušić kr. kot. šumar, Josip Majnarić kr. kot. šumar, Rudolf Sablić kr. kot. šumar, Dušan Weiner kr. kot. šumar, Slav. Sutlić kr. kot. šumar, Gašo Vac kr. kot. šumar, Vjekoslav Bubanj kr, kot. šumar, Ljubomir Bugarović kr. žup. šum. vježbenik, Mato Moćan kot. šumar I. 0., Vjekoslav Bauer kot. šumar I. 0., Stjepan Šimić kot. šumar I. 0., Joso Lončarić protustavnik I. 0., Joso pl. Rukavina šum. prist, I. 0., Svetozar Vučković šum. prist., I. 0., Milan Grozdanić šum. prist, I. O., Šandor Grabušek akcesista I. 0. Članovi-gosti : Dragutin Polaček kr. nadšumar Otočac, Fran Gašparac gradj. mjernik Zagreb. Evo — kako napred vidimo, naš „klub šumara", ima liep broj članova i prijatelja (koji broj će se i povećati), pak „klub" uz volju i našu marljivost, liepo napredovati može. — Do nas samih je, da tako bude. Napred prijatelji zelene struke! „U slozi leži — nas svijuh spas"! Gašo Vac tajnik kluba. K pokretu kr. kot. šumara za poboljšanje STOjega stanja i IberiTa. Već smo u prošlom broju našega lista spomenuli o koracima koje preduzeše naši kr. kot. šumari, da si svoju eksistenciju poprave a sad donosimo u sliedećem predstavku, s kojom su se na osobu svietloga bana u tom pogledu obratili, ista glasi doslovno: Preuzvišeni gospodine svjetli bane! U novije doba pokrenulo se je pitanje o poboljšanju materijalnih odnošaju činovničtva, ne samo u susjednoj kraljevini Ugarskoj, već i u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— 532 — Vapaj za povišenje plaća našao je odziva u susjednoj kraljevini Ugarskoj, te je uspieh taj potakao i činovničtvo naše domovine, da se je počelo ozbiljnije baviti mišlju, kako bi se povoljnije materialno stanje polučiti dalo. Medju činovničtvom ovim nezauzimlje jamačno posljednje mjesto strukovno naobraženo činovničtvo šumarsko, kojemu je povjereno najdragocjenije blago naše domovine — šume — koje ne samo da su izvorom znatnoga prihoda zemlje, već su one i najvažniji faktor s kojim se mora računali, koli na zdravstvenom, toli na narodno gospodarstvenom polju. Pa kad je neprocjenjivo ovo dobro zemlje povjereno, reć bi izključivo šumarima, da ga čuvaju i unapredjuju, neće biti nečedno, ako se i oni u tom obćenitom gibanju oko poboljšanja materijalnog stanja jave. Možemo reći, da će to biti tim manje nečedno, kad se uvaži, da to neprocjenjivo dobro stoji na brizi šumara u zemaljskoj službi razmjerno najslabije plaćenog činovničtva sa plaćom počam 1000 K godišnje, kojega tište dvije težke nevolje: sjedne strane zapreka u avancementu, a s druge strane uvršćivanje kr. kotarskih šumara u XI. dnevni i-azred. S toga ćemo nastojati, da ove naše biede, tražeći lieka proti istima, obrazložimo. Zakonom od 22. siečnja 1894. kojim se uredjuje šumarsko tehnička služba kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji ustanovljeno je, tko može polučiti šumarsko-tehničku službu kod političkih oblasti, te je podjedno odredjen osobni i plaćevni šema šumarskih tehničara. Paragrafom 6. tog zakona odredjuje se medju inim, da „šumarskotehničku službu kod političke uprave može polučiti samo onaj, koji je za nju teoretički i primjereno praktički osposobljen, te dokaže, da je kao redoviti slušatelj polučio podpunu akademičku naobrazbu i nakon dvogodišnje šumarske prakse položio državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva." S tim u savezu stojeći §. 14. istog zakona odredjuje, da „za vrieme od 10. godina, računajući od krieposti ovoga zakona imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio nauke na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon dvogodišnje vježbe državni izpit za samostalno vodjenje šumarskog gospodarstva". Prema tomu odklonjen je izgled bivših djaka postojalog šumarskog učilišta u Križevcima na svako dalnje unapredjenje u službi, pa se time ubija svaka ambicija u šumara, jer ga pomisao, da će u podčinjenom položaju, došavši iz XI. dnevnog razreda u X. sa konačnom plaćom od 2000 K morati do konca svog službovanja sa obitelju životariti, jamačno |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 119 <-- 119 --> PDF |
— 533 — ne može poticati na marljiv i uspješan rad oko unapredjenja najvećeg narodnog blaga. Da to nije opravdano, najboljim je dokazom činjenica, da su godine 1896. imenovani šumarima u X. dnevnom razredu absolventi kr. šumarskog učilišta u Križevcima sa uračunivom 12 godišnjom službom, koji su u istom dnevnom razredu još danas, a po navedenim načelima odsudjeni su u istom dnevnom i plaćevnom razredu ostati do konca svog službovanja. Uzme li se u obzir, da je od službujućeg danas šumarskog osoblja u zemlji preko dvie trećine njih svršilo kr. šumarsko učilište u Križevcima, sve do otvorenja kr. šumarske akademije u Zagrebu jedinog i najvišeg šumarskog učilišta u zemlji, moralo bi se prema ustanovam §. 6. i 14. spomenutog zakona svim ovim zatvoriti put daljnjem napredku u službi, uslied česa su ti paragrafi po samo šumarstvo ubitačni. Nu pošto su njeki ovih već danas u IX. a njeki u VIII. dnevnom razredu, nebi bilo pravedno, da se ostalim, sa istom naobrazbom daljnji napredak onemogući. Nepravednije bi bilo tim većma, što bi se dosljednjim provadjanjem spomenutih paragrafa pokazalo djelovanje zakona u natrag, što bi bilo u očitoj protimbi sa onim obćenitim pravnim načelom, koje je našlo izražaja u §. 5. obćeg gradjanskog zakona, koji glasi: „moć zakona neproteže se nazad, zato ne padaju na predjašnja i na prava od prije stečena". A posto su absolventi kr. šumar, učilišta u Križevcima od postanka istog namještivani i promicani u IX. i VIII. činovni razred i to koli kod krajiških imovnih obćina, toli u državnoj šumskoj upravi (gdje se još danas kao nadšumari promiču u IX. dnevni razred) i u zemaljskoj službi kao županijski nadšumari i kralj, županijski šumarski nadzornici, koja je okolnost jedino imala posljedicom toli brojnoga upisa slušatelja u taj zavod, to su absolventi toga zavoda stekli naravno pravo za smještenje u zemaljsku službu i na promicanje u više činovne razrede, pa se baš ovo pitanje ima prosudjivati prema zaglavnoj ustanovi §. 7. obćeg gradjanskog zakona po načelima tog naravnog prava. Tu nam se obazrieti i na zakonski članak I. od godine 1883. zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora o osposobljenju javnih činovnika, koji govoreći u §. 12. o namještenju šumarskih stručnjaka i zahtjevajući za buduće absoloiranje šumarske akademije u Ščavnici, odredjuje u §. 34. sliedeće: „ovaj zakon ne može se uporaviti na one, koji u službi polučenoj bilo naimenovanjem bilo pako izborom faktično stoje u vrieme kad je ovaj zakon u kriepost stupio, ili koji ako i faktično i ne služe, dokažu, da su nakon 1. srpnja 1887. u službi stajali, te ako žele biti |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 120 <-- 120 --> PDF |
- 534 — namješteni u istoj struci; glede ovih osoba ostaju mjerodavni dosadanji zakoni i dosadanja praksa. Osobe ove mogu u dotičnoj struci po dosađanjem načinu i običaju biti namještene i promaknute". Prema rečenom ne postoji nigdje paragrafom 6. i 14. zakona od 22. siečnja 1894. slična ustanova. U nijednoj struci ne postoji što sličnoga, pače imade struka, u kojima može činovnik postići bez svake akademičke naobrazbe IX. i VIII. a i VII. činovni razred. Mimogred spominjemo činovničtvo kr. vladnog računarskog ureda, pak manipulacionalno činovničtvo kod visoke kr. zemaljske vlade i višili sudova. Na temelju toga obrazloženja uslobodjujemo se Preuzvišenost Vašu zamoliti, da blagoizvoli poraditi, da se §§. 6. i i 4. zakona od 22. siečnja godine 1894. bilo novelom k tomu zakonu, bilo novim zakonom pi-ema navedenim promjene, ili pako da se krivo tumačenje i provadjanje istih u pravu kolotečinu svede: da bude naime svakom šumaru otvoren izgled na promaknuće u IX, i višji činovni razred. Istina, da ne će svaki morati i moći doći u VIII. dnevni razred, jer je sjedne strane broj viših šumarskih činovnika za povoljni avancement premalen, a sdruge strane ima vis. kr. zemaljska vlada uvjek sredstvo u ruci, da avancement regulira i da najsposobnije promiče. Zakonom od 26. siečnja 1901. kojim se preinačuju njeke ustanove zakona od 22. siečnja 1894. odredjeno je, da se ustanove zakona od 20. kolovoza 1894. ob uredjenju beriva zemalj. urednika i službenika u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji protežu u pogledu plaća i na šumarske tehničare kr. županijskih i kotarskih oblasti, da se dakle šumarski tehničari izjednačuju u tom pogledu sa ostalim činovničtvom. Nu što se je tu dogodilo ? Tim zakonom uvršćuju se kr. kotarski šumari kr. kotarskoj oblasti i opet u XI. i X činovni razred sa plaćom od 1000., 1200., 1400. te 1600., 1800. i 2000. K. Dok je prema tomu jedan dio šumarskih tehničara u X. dnevnom razredu, u kom su kr. kotarski pristavi, te županijski perovodje nižeg razreda, dakle konceptualni činovnici, drugi je dio šumarskih tehničara sa istom strukovnom naobrazbom u XI. činovnom razredu, u kojem je računarsko i manipulacionalno osoblje sa znatnom manjom naobrazbom od šumarskih tehničara u obće. Taj XI. dnevni razred pokazuje se za strukovno naobraženo šumarsko osoblje tim nepravednije, kad se uvaži, da usljed vladajućih prilika te malenog broja šumara, svaki mora 8 i više godina služiti kao šumarski vježbenik dok ga sreća neposluži, da bude imenovan šumarom II. razreda u XI. dnevnom razredu sa 1000 K plaće. Tom prigodom pozvati nam se je na razpravu o toj zakonskoj osnovi u saboru kralj. Hrvatske Slavonije i Dalmacije: u toj razpravi pri |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 121 <-- 121 --> PDF |
— 535 — mjetio je narodni zastupnik Dr. Fran Vrbanić kako bilo nepravedno, da se strukovno naobraženo šumarsko osoblje, kojemu je povjereno najveće narodno blago, uvršćenje u XI. činovni razred, sa toli malom plaćom, pa stoga predložio da se u XI. dnevni razred briše. Na to je primjetio saborski izvjestitelj u toj stvari, narodni zastupnik Dr. Josip Pliverić, da i on uvidja opravdanost tog predloga, ali da se tom za sada udovoljiti ne može, jer da to nedozvoljavaju skučena sredstva zemaljskog proračuna. Da se u tom pravcu pravedno izjednačenje poluči, treba da budu kr. kotarski šumari jednako sa konceptualnim osobljem kr. kotarske oblasti uvršteni u X. i IX. dnevni razred sa berivima tim dnevnim razredima odgovarajućima. I ostalo strukovno osoblje kr. kotarske oblasti uvršteno je u X. i IX. činovni razred: veterinari u X., kotarski liečnici i kotarski inžiniri u IX. činovnom razredu. Istina je, da veterinari i kotarski liečnici ne imadu plaće tim dnevnim razredima odgovarajuće, ali zato imadu oni u mirovini uračunive petgođišnje doplatke. Inžiniri pako ne iraadu tih petgodišnjih doplataka, ali zato imadu beriva njihovom IX. dnevnom razredu odgovarajuća. Kotarski šumari krajiških imovnih obćina sa istom strukovnom naobrazbom kao kr, kotarski šumari kr. kotarske oblasti uvrštuju se odmah kao takovi pri prvom naimenovanju u X. činovni razred sa odpadajućim tom dnevnom razredu berivima, uz pravo promaknuća u višji plaćevni razred, pa koji uspieh može imati činjenica, kad od dvojice kolega, jedan može avanzirati čak u VIII. dnevni razred a drugi niti u IX., samo zato što je došao u zemaljsku službu? Isto je tako i sa šumarima kr. državne šumske uprave i šumarima cislajtanije. Uz to dolazi i ta okolnost, da kod kr. državne šumarske uprave i krajiških imovnih obćina i državnoj službi u cislajtaniji imade nadšumara u IX. dnevnom razredu (u cislajtaniji dapače u VIII. dnevnom razredu) koji vrše službu upravitelja šumara na dotičnim šumarijama. Pa uzme li se u obzir, da šumari koli oni krajiških imovnih obćina, toli oni državne šumske uprave povrh svojih beriva i izgleda na promaknuće imadu i znatne deputate u ogrievu i zemljištu, te većinom krasne i prostrane stanove u naravi, mora se priznati, da smo mi zemaljski šumari znatno zapostavljeni, prem imamo ako ne mnogo veću i važniju zadaću i odgovornost, zato bi pravedno bilo, da se trudan i naporan rad nas zemaljskih šumara i dolično naplaćuje, pak tako naše i obitelji nam materialno stanje obezbiedi. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 122 <-- 122 --> PDF |
— 53B — Da činovniku za dolično uzdržavanje svoje i obitelji mu treba najmanje 1600 K godišnje plaće, dokazuje §. 4. zakona od 18. siečnja 1893. „0 stegah ovršnog prava ovrha." Paragraf 4. tog zakona izrikom odredjuje, da ovršeniku nakon obavljene ovrhe od ukupne plaće svakako ostane netaknut godišnji dohodak od 1600 K. Dakle kr. kotarski šumar nalazeći se u XI. dnevnom razredu ne ima danas ni taj minumum potreban za dolično uzdržavanje u ime godišnje plaće. Na temelju toga molimo Vašu Preuzvišenost. 1. da bi uznastojala, da se XI. činovni razred za kr. kotarske šumare kao takove sasma napusti, pa da se isti uvrste u X. IX. činovni razred sa berivima jednakim berivima zemaljskih konceptualnih činovnika istih dnevnih razreda; 2. da se obzirom na napred spomenuti razloge ustanove §. 6. i 14. zakona od 22. siečnja 1894. dokinu, te avaneement svih šumarskih tehničara u IX. i višji činovni razred uzpostavi. Ovakovu promjenu oko poboljšanja malerialnog stanja šumarskih tehničara nebi bio nikakov teret za zemlju, jer bi se, ako se i ne uzme u obzir doprinos zem. zajednica od godišnjih 77.436 K, kojim se i onako zemaljski budget znatno odterećuje, neumornim radom šumara stostruko naplaćivao, pa stoga uzdajući se u pravdoljublje Vaše Preuzvišenosti, pouzdano nadamo, da će ova naša pravedna molba, proizašla iz pritiska okolnosti, naći u plemenitosti Vaše Preuzvišenosti odziva, te uroditi žudjenim plodom, a mi ćemo se zahvalni znati svojim uztrajnim radom pokazati svakog povjerenja Vaše Preuzvišenosti vriednimi. Sliede podpisi četirdesetorice kr. kot. šumara. Trajna gospodarska izložba „Slavon. gospodarskoga društva" u Osijeku. Izložbeni odbor razaslao je slijedeći poziv na učestvovanje kod ove izložbe, koja će se po društvenom predsjedniku, preuzvišenom gospodinu ministru Ervin u pl. Csehu , dne 20. kolovoza t. g. svečano otvoriti. Svrha je ove izložbe, da društveni članovi i gospodari u opće mogu ovdje u svako doba viditi i razgledati razne u gospodarstvu potrebne predmete; da ovdje mogu takove upoznati, naročito pako nove strojeve i sprave, poboljšanja i usavršenja istih; da ih mogu ovdje i prokušati, te prema svojim potrebama, da si odabrati mogu i nabaviti ono, što će im najbolje ogovarati. Dalnja je svrha te izložbe, da gospodare dovode u neposredni doticaj sa tvorničarima i proizvoditeljima raznih gospodarskih potrepština, da gospodari članovi takove potrepštine iz prve ruke u najboljoj kakvoći i uz najpovoljnije uvjete nabavljati mogu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 123 <-- 123 --> PDF |
— 537 — Za postignuće ove svrhe, pozivati će se od vremena đo vremena sve samo najbolje, priznato solidne i pouzdane tvrtke, koje bilo kakove gospodarske potrepštine proizvađjaju ili u promet stavljaju, da na izložbu pošalju svoje proizvode. Prijave mogu se u svako doba podnijeti. Usuprot obavješćivati će se članovi i gospodari o svemu povremeno koli u društvenom glasilu i koledaru, toli posebnimi plakati, te oglašivanjem i u raznim novinama. Po mogućnosti i potrebi izdati će se stalne oglasne ploče, da se takove izvjese kod svih podružnicah društvenih, kao i drugih udrugah, zatim kod svih općinah i raznih uredih, pa u javnim lokalima u opće. Upite, razjašnjenja, tumačenje pojedinih predmeta pružiti će posjetiocima izložbe izložbeni odbor po svom opunomoćeniku, u koliko je takove upite itd. od izložitelja primio. Uvjeti za izlaganje naznačeni su na prijavnicama, koje svakom na raspolaganje stoje. Prema svrsi izložbe društvo će po svom izložbenom odboru nastojati, da članovi društveni razne gospodarske potrepštine nabavljaju p osredničtvom društva od onih tvrtka, koje na izložbi učestvuju. Većim prometom nastojati će društvo po mogućnosti što veće pogodnosti koli za prodavaoca toli za kupca polučiti. Učestnici kod izložbe umoljavaju se s toga, da naznače koje pogodnosti pružiti mogu kod prodajah, koje su posredovanjem društva obavljene. U izložbi primiti će se po mogućnosti i potrebi razne gospodarske potrepštine na skladište za prodaju u komisiji, te se u tom pogledu umoljava za priopćenje odnosnih predmeta i uvjeta. Izložbeni odbor nastojati će oko toga da priredi i povremen e izložbe, napose pokusne radnje, demostracije i natjecanja sa raznimi strojevi i spravami, kod kojih će se dijeliti i priznanja (diplome) i nagrade (kolajne). Za takove izložbe izdavati će se posebi pozivi i ustanove. Posje t izložb e biti će za društvene članove redovito slobodan, a za izložitelje bezuvjetno svagda, kao i za njihove namještenike i radnike, dok su na izložbi zaposleni. Divlji kesten. Divlji kesten postao je u novije vrieme u kemičko tehničkom pogledu važan i više cienjen nego li do sada. Na sastanku prirodopisaca u Karlovim-varima izviestio je C. Laves, da ima u plodu kestena 8% proteina, 77o surove masti, 77"/o dušikovih tvari, i 2´67o pepela. Hranive čestice bile bi po tome jednake žitu. Liepi plodovi mnogomu su pali u oči, pa je žalio, da se namogu jesti, kao kesten |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 124 <-- 124 --> PDF |
— 538 — pitomi, jer su neugodna okusa i draže u grlu. No po Fliigge-ovom patentu, ta se gorčina dade odstraniti i kesten divlji daje onda subjeli, tečni prašak, koji je pun bjelankovine i fosforne kiseline, a osim toga dobivamo od njega i jedan alkoholski izvadak, kao dobar liek od reumatizma. Laves je zamolio patenat na brašno od divljeg kestena i na žestu, koja se dade od njega prirediti. Od divljeg kestena pravi se nadalje i burmut t. z. „Schneberger" od kojega se žestoko kiše. Divlji kesten presadjen je g. 1557. iz Azije u Carigrad odkuda je dospio u Beč. Botaničar Glusius razmnožio ga i od onda se kao krasno stablo i lista i cvieta radi širio cielom Evropom. . . e. Ovogodišnja nestašica krme i šume u Ugarskoj. Preuzv. gosp. kr. ugar. ministar za poljodjeljstvo B. Tallian naglasio je u svom govoru, držanom prilikom proračunske debate o njegovoj listnici u ugarskom saboru, da mu veliku brigu zadaje okolnost, što je sbog velike suše urodilo u Ugarskoj mnogo manje krme no obično, manje nego što je potrebito da se mogu domaće životmje prehraniti; s tog je odlučio ne samo da osjegura što je jeftiniji prevoz krme na željeznicama, već da i otvori za pašu državne iobćinskešume. Ovo je i za nas od važnosti, jer je i kod nas rodila suša istimi posliedicami, te će se i našim gospodarima morati ići istim načinom u susret; glede samih pako državnih šuma, vriedi obećanje i za državne šume u Hrvatskoj i Slavoniji, pošto su one neposredno podčinjene kr. ug. ministarstvu za poljodjelstvo. Osim toga stavljeno je u Ugarskoj u izgled slobodno sabiranje listinca i stelje u šumama. Deputacija činovničtva krajiških šum. obćina kod podbana. U zakonu o ustrojstvu imovnih obćina u bivšoj hrv. slav. Vojnoj Krajini uzakonjeno je načelo, da šumarsko činovničtvo imov. obćina ne bi smjelo biti slabije plaćeno nego li šumarsko osoblje države, koje s njim u istom činu stoji. Kako je svim držav. činovnicima, pa tako i šumarskima, bilo onima koji u Ugarskoj koli i onima koji u Hrvatskoj i Slavoniji služe, od početka o. g. plaća povišena, to su se obzirom na gornju zakonsku ustanovu uprli i šumari naših krajiških im. obćina, da si tu poboljšicu izvojšte, stoga su — pošto se preuzv. gosp. ban na liečenju nalazi — pošli u deputaciju pred presvietl. gosp. podbana Dr. S. Šumanovića u toj stvari, pa im je presv. gosp. podban i obećao, ako bude kako moguće, molbi udovoljiti. Viesti iz kr. šumarske akademije zagrebačke. Dne 7. pr. mj. održana je pod vodstvom g. prof. F. Kesterčaneka četirdnevna ekskurzija sa slučačima II. i III. tečaja u naše kraške primorske predjele kojoj su se pridružili g. prof V. Hlavinka i docent za bujičarstvo g. D. Petrović, te su izletnici posjetili radnje oko zagradjivanja bujica, opuzina |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 125 <-- 125 --> PDF |
— 539 — tla i pošumljenja kraj Grižana u Vinodolu, po tom posjetili „Senjsku dragu", razgledali tamošnje kulture, šumski vrt u sv. Mihovilu i već danas sasvim dogotovljene bujičarske radnje na negda zloglasnoj senjskoj bujici „Torrente". Odavle krenuli su izletnici parobrodom na Rieku, posjetili tamošnji novo ustrojeni šumski vrt, posjetili i Opatiju, a po tom se dne 10. vratili natrag u Zagreb. Time bi i serija ovogodišnjih naučnih putovanja dovršena. Predavanja na akademiji zaključena su u ovom ljetnomu semestru polovicom srpnja, a u drugoj polovici održavani su izpiti, koji su pod konac srpnja i dovršeni. Uspjeh izpita može se u obće povoljnim nazvati, naročito izpita sa slušačima III., zadnjega, tečaja. Žalibože što izgledi za namještenja nisu sada baš povoljni. U zemaljskoj službi neka se mjesta štednje radi nisu zadnje vrieme popunila, kod imov. obćina već je mjesta malo, kod nekih naših privatnika imaju, kako im je služba ustrojena, više izgleda stranci nego domaći, a kod uprave državnih šuma još i do danas nije pitanje riešeno, imaju h se uz ščavničke absolvente namještati i drugi, dakle naši; u tom smjeru još se uviek, kako čujemo, samo pregovori vode, te je polag nagodbenog zakona samo pravo na našoj strani, praksa još ne. Požari ove godine nanieli su šumama evropskim silnoga kvara. Ne ima gotovo dana, da se u dnevnicima ne čita viest o kojem velikom šumskom požaru. Šume raznih zemalja stradaju od silnih požara, pogodovanih vanrednom dugotrajnom sušom, nu iz gotovo nijedne zemlje nije ih toliko javljeno, koliko iz susjedne nam Ugarske. Valja s toga osobito paziti na to, da se strogo obdržavaju mjere propisane ustanovami šum. zakona i raznih naredaba, da se toj pogibelji od požara po mogućnosti predusretne, a buknuli požari što prije uguše. Medju inim valja i mnogobrojnim turistima, koji u ovo doba godine često u šume zalaze, na srce stavljati što veći oprez glede vatre. Škola za lovce u Ugarskoj. U svojem govoru prigodom razprave državnog proračuna o poljodljelstvu spomenuo je preuzv. gosp. ugar. ministar za poljodjeljstvo B Tallian, da kani osnovati školu za lovce i tako dići broj školovanoga i spremnoga lovačkoga osoblja: nu samo da se ne bi broj toga osoblja digao na uštrb šumarskog osoblja, za koji je spomenuo, da ga kani kod državne šumske uprave — reducirati. Proti sunčanici i snncanoj kaplji vele liečnici, sada, da je najbolje piti mnogo vode, da se uslied silnoga znojenja krv, koja je postala mnogo gušća, opet prorediti pak i bolje kolati može. Kako baš ove godine mnogo ljudi trpe od silne žege, neće biti možda suvišno, da smo na to upozorili. |