DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 105 <-- 105 --> PDF |
— 519 — cijelu zemlju. Ima svakako i mnogo iznimaka u odnošajima, buduć je u zemlji tadašnja šumska površina najviše povodom opasnog djelovanja ljudi i životinja veoma ograničena. Obrast šume daleko je pao ispod normalnog i zemljište izvrženo elementarnim uplivima, osobito čestim sjevernim burama i neposrednom djelovanju žarkih zraka južnog sunca, pokazuje osebine drugih kraških zemalja. Jedna znatna površina gotovo je opustjela, a mogla bi se još spasti samo brzom akcijom državnih organa i velikim svotama iz javnih sredstava od posvem.ašnje neplodnosti. Glavne neprilike, koje su se primjetile pri gospodarenju sa još postoječim malim šumama u Dalmaciji jesu slijedeće: provađanje sječe u nezgodno godišnje doba i" sa neprikladnim oruđem, napose što ee tiče pripravljanja gorivog materijala za palenje vapna u vapnenicama, a isto tako dobivanja kolja za vinograde; neostavljanje potrebnog broja valjanih stabala sposobnih vrsti drveća u pomladnim djelovima šume; gotovo posvemašnje propuštanje umjetnih kultura za pomlađivanje, ili se jako malo ide za tim, da sječine budu na okupu, u kojima malo po malo preuzima maha podređeno grmlje i manje vrijedno drvlje; kratka ophodnja u sumama niskoga uzgoja; prekomjerna prozraka sastojina visokih šuma; prekomjerno protupravno stelarenje; pašom kroz cijelu godinu, pošto je zima većinom bez snijega, a tjera se na istu prevelika množina marve svake vrsti poimence koza, bez ikakova obzira na pomlađivanje šuma. Pasuća marva u obc´e, osobito koze tjeraju se bez pastira u šumu, ili se povjerava čuvanje djeci, te zalazi bez zapreke u tuđe i vlastite zabrane mladih šuma i kultura, kojima se time najosjetljivija šteta nanaša. Marva se hrani napose kad nema trave, osobito zimi i proljeće pupoljcima, mladim izbojcima i granama drvnih raslina, koje, obrstene, u svome razvoju zaostaju i zakržljave. Ovim nuzužicima ima se najviše pripisati, da se još postojeći šumski ostanci Dalmacije većinom sastoje iz kržljavih, grmastih sastojina, u kojima se osobito u višim i srednjim predjelima razno savitog niskog drveća kao i |