DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 104 <-- 104 --> PDF |
— 518 — Sto se tiče vrsti drveća, to su iste u višim, srednjimprimorskim krajevima različite. Na visini Velebita, Dinarske planine, Sviboju, Mosedu, Biokovu i na krivoškim brdima nalaze se još ostanci bukove šume. Na južnoj strani Velebita, Dinare i Blokova može se nači crni bor, na sjevernoj strani Blokova pojedince ili hrpimično jela, na Mosoru u pojedinim primjercima tisa, na gornjim dijelovima Krivošeje jela i bjelokori bor (Pinus leucodermis´ Aut.). U ovom kraju nije rijedak ni obični javor (Acer pseudoplatanus L.). Na srednjim položajima sjeverne i srednje Dalmacije sastoji se šumska sastojina iz više vrsti hrastova (Quercu8 pubescens Willd. Cerris L.), crnog jasena (Fraxinus Ornus L.), crnog graba (Carpinus orientaiis Lam.), običnog brijesta (Ulmus tuberosa Ehrh), kopriviča (Celtis australis L.), crnograba (Ostrja vulgaris Willd), kruške (Pyrus amjgdaliformis Vili.) itd. U području primorske zone i na mnogim otocima sačinjavaju šumu većinom slijedeće vrsti drveća: vazda zeleni hrast (Quercu8 ilex L.), alepski bor (Pinus halepensis Mili.), pitomi kesten (Castanea vesca Gaertu.), čempres (Cupressus sempervirens L), mišji trn (Arbutus unedo L.), divlja uljika (Olea europea L ), kamenita lipa (Philljrea latifolia L. i media Reich), a na visoravni otoka Brača i to u općini Neresi i okolini, kao i više Trapanoa na poluotoku Pelješcu, nalazi se crni bor. U primorskoj zoni je klima veoma blaga, osobito u južnoj Dalmaciji tako, da su u njoj nastanjene vrste palmi Chamaerops humilis i excelsa, Pritchordia filifera, Phoenix dactylifera, posvuda, koje ne donose baš zreli plod, a osobito Ciccas revoluta. Na otocima Hvaru i Visu uspijeva drvo t. zv. »slatke korice« (Ceratonia siliqua L.), kod Ercegnovog (Castelnuovo), u Boci Kotorskoj, daju šumice naranča, limuna i cedrova, baš za trgovinu sposobne plodove; jabuka granata (Punica Granatum L.) zvana nosi znatno velike i sočne plodove. Kod Budve uspjeva t. zv. »drvo od groznice« (Eucaljptus globulus) veoma veliko. Samo se po sebi razumije, da zemljišni odnošaji u područjima, gdje nabrojene rasline uspijevaju, ne vriede općenito za |