DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 104     <-- 104 -->        PDF

— 518 —


Sto se tiče vrsti drveća, to su iste u višim, srednjimprimorskim krajevima različite. Na visini Velebita, Dinarske
planine, Sviboju, Mosedu, Biokovu i na krivoškim brdima nalaze
se još ostanci bukove šume. Na južnoj strani Velebita,
Dinare i Blokova može se nači crni bor, na sjevernoj strani
Blokova pojedince ili hrpimično jela, na Mosoru u pojedinim
primjercima tisa, na gornjim dijelovima Krivošeje jela i bjelokori
bor (Pinus leucodermis´ Aut.). U ovom kraju nije rijedak
ni obični javor (Acer pseudoplatanus L.). Na srednjim položajima
sjeverne i srednje Dalmacije sastoji se šumska sastojina
iz više vrsti hrastova (Quercu8 pubescens Willd. Cerris L.),
crnog jasena (Fraxinus Ornus L.), crnog graba (Carpinus orientaiis
Lam.), običnog brijesta (Ulmus tuberosa Ehrh), kopriviča
(Celtis australis L.), crnograba (Ostrja vulgaris Willd),
kruške (Pyrus amjgdaliformis Vili.) itd. U području primorske
zone i na mnogim otocima sačinjavaju šumu većinom
slijedeće vrsti drveća: vazda zeleni hrast (Quercu8 ilex L.),
alepski bor (Pinus halepensis Mili.), pitomi kesten (Castanea
vesca Gaertu.), čempres (Cupressus sempervirens L), mišji trn
(Arbutus unedo L.), divlja uljika (Olea europea L ), kamenita
lipa (Philljrea latifolia L. i media Reich), a na visoravni otoka
Brača i to u općini Neresi i okolini, kao i više Trapanoa na
poluotoku Pelješcu, nalazi se crni bor. U primorskoj zoni je
klima veoma blaga, osobito u južnoj Dalmaciji tako, da su u
njoj nastanjene vrste palmi Chamaerops humilis i excelsa,
Pritchordia filifera, Phoenix dactylifera, posvuda, koje ne donose
baš zreli plod, a osobito Ciccas revoluta. Na otocima
Hvaru i Visu uspijeva drvo t. zv. »slatke korice« (Ceratonia


siliqua L.), kod Ercegnovog (Castelnuovo), u Boci Kotorskoj,
daju šumice naranča, limuna i cedrova, baš za trgovinu sposobne
plodove; jabuka granata (Punica Granatum L.) zvana
nosi znatno velike i sočne plodove. Kod Budve uspjeva t. zv.
»drvo od groznice« (Eucaljptus globulus) veoma veliko.


Samo se po sebi razumije, da zemljišni odnošaji u područjima,
gdje nabrojene rasline uspijevaju, ne vriede općenito za