DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 405 Mi
se radujemo ovome pokretu srpskih šumara, a naročito nam
je milo, što je ideja o sazivu zbora potaknuta od načelnika šumarskog
odjelenja, a objeručke prihvaćena od ministra narodne privrede, jer nam
to daje garanciju, da rad zbora srpskih šumara ne će ostati samo glas
vapijućeg u pustinji, nego da će se taj rad i u djelo privesti. M.Đ.


0 lovačkim remizama. Nije zaista sretno predloženo, da se lovcu
drži kakovu predavanje o vrijednosti remize, jer i najmanje iskustvo dokazuje
njezinu važnost. Ijoš ima vlasnika lova, koji poriču pravu vrijednost
remiza. Za ovo govori najviše skupoća zemljišta. Ni na neplodnim
mjestima ne odbacuje ona gotovo nikakav ili bar vrlo neznatan prihod.
0 kakovoj upotrebi drveta ne može gotovo biti ni govora i napokon
njezina sastojina u nikakovom uzročnom savezu ne stoji sa množenjem
divljači. Pošto se ali u većini slučajeva ne pripisuje tako mnogo neznanju,
što se ne može pravim putem unovčiti, to je teško, da se također
samo po sebi pri tako maćutiinski smatranom lovu i njegovim pomoćnim
sredstvima može i pomišljati na mogućnost, da se kakav
prihod stvori.


Ako se u remizi ne misli niti proizvađati dobro drvo, niti više
umnažati divljači, tada se vidi u svakom slučaju već unaprijed oskudica
u samoj njezinoj osnovi za materijalnu kakovu vrijednost. Remizu
ne treba smatrati samo kao ognište za divljač, nego ona također mora
davati i upotrebivog drveta, ako je na osnovi ove pretpostavke stvorena.


Ako remiza ovim prednjim uvjetima ima odgovarati, tada ona
mora biti osnovana na slijedećim podlogama: Ona mora davati trave,
pružati zaštite proti hladnoći i vjetru, imati mnogo gustiša i zapriječiti
isparivanje na podvodnim mjestima. Sve ove uvjete ne može ispuniti
sitno drveće, a osobito nije u stanju da odgovara tako važnim zahtjevima,
koji se ali rijetko imadu pred očima: zaštitu proti vjetru. Poznato
je, da fazanu niti najjača hladnoća ni osobita smrzelj ne mogu nauditi,
ali ga neprestani hladni vjetrovi tjeraju na iseljavanje.


Cesto se traži krivnja odilaženju fazana u svim mogućim pobu


dama, ali se nikada ne pomišlja na hladne sjeverne vjetrove, koji kod


nas često kroz pola godine sad sa većom, sad sa slabijom žestinom pro


duvaju revire.


Ne mogu se raztumačiti uzroci, zašto susjed i uz postojeće lovačke


živodernice (?) uvijek ima fazana, đočim mi, koji sve mjere spremamo, da


fazane u svome reviru zadržimo, jedva njegovo pero viditi možemo.


Susjed ali imat . zv. „tople " remize, kako su ih Francuzi označili,


koje su ili prirodno ili umjetno od grupa drveća napravili, a daju za


štitu proti vjetru. Pa i najbolja remiza je kao ognjište za divljač bez


cilja, ako nema gustoga sitniša (podmlatka) koji mora biti što bliže