DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 389 —


f) Izmjera je točnija nego s kojim drugim instrumentom.
Lakše je sliku kod kuće na stolu razdijeliti u sekcije, nego
mjeriti s kojim instrumentom na stablu.


g) Metoda je zgodna, kad se ispituje i istražuje, kako se
usljed proredjivanja mijenja prirast na pojedinim stablima.


*


Prema svemu, što do sada spomenusmo, možemo redi, da
se ovom načinu opredjeljivanja drvne gromade stojećih stabala
može radi njegovih prednosti — ne samo po broju, već i po
važnosti njihovoj — ustupiti odlično mjesto, nu čini se, da će
se njim s početka bar služiti više šumarska pokušališta u znanstvene
svrhe, nego li šira šumarska praksa. Princip mu je vrlo
jednostavan i zgodan, točnost — kao što vidjesmo — izvanredna,
a ni rukovanje sa samim aparatom ne iziskuje baš mnogo
spreme, al će možda baš radi toga, što je taj način nov, ostati
malo podalje od praktične uporabe u širim šumarskim krugovima.


Žalim samo, što sam za sad mogao saopćiti samo teoriju
ove metode, nu praktički je nisam mogao prokušati, jer do sad


— ma da sam u posjedu Goerzovog Doppel-Anastigmata, koji
je u te svrhe bezuvjetno nuždan — nisam još imao prilike, da
pojedina stabla najprije fotografički snimim, pa da ih onda, kad
budu oborena, točno kubiciram, a samo tako bilo bi mi moguće
sa svoje strane ispitati točnost i uporabivost samog postupka..
A. Ugrenović stud, for.
Lugarnice i uniforme!


Piše Jos. pl. Aue, kot. šumar im. obć. križ.
Ne preplaši se cienjeni čitatelju zvučnoga naslova; ne
mislimo »lugarnice« poput onih u Topuskom, Kiralyhalmi i t. d.
već male kućice, za stanovanje lugara.
Gradnja ovakovih lugarnicah, podignutih u sred šume ili
bar nu obodu šume, u obsegu šumah bivše Vojne Krajine, po




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 3yo —
kazuje se u uovije doba, kao sve veća i važnija, a u pojedinim
slučajevima neizbježiva potreba.


Uslied sve veće i veće kulture, umnažanja ljudstva, diobe
posjeda i s tim u savezu stojećeg umnažanja kućišta i ognjišta,
nadalje uslied sve jačeg useljivanja stranih elemenata u naše
krajeve: stupa nam pitanje o što intenzivnijem čuvanju
naših šuma na dnevni red.


Šumski nam je posjed uslied toga sve većma izvržen nebrojenim
navalama, a dosliedno tomu iziskuje takav šumski
posjed danas gotovo neprekidni šumsko policajni nadzor.


Došao je već i čas, gdje bi neposredni čuvar šume svagda
u svome biti morao, t. j . da u samoj šumi stanuje. Samo time
bit će budućnost šume osjegurana te bi se moglo i to polučiti,
da bi postotak šumskih šteta ipak možda i padati počeo.


Nebrojena su i opravdana jadikovanja lugarah, naročito
takovih, namještenih u obsegu raznih imovnih obćina, gdje
skromni čuvar sreza na kakovih pet do šest i više kilometara
daljine od svog sreza udaljen u selu stanovati mora.


Nebrojene su neprilike, na koje svaki srezki lugar prigodom
traženja stana u stanovitom selu naidje; a iz same
prakse u upravi jednog šumskog kotara, one su nam i veoma
dobro poznate.


Iz same prakse ujedno znademo, da obzirom na staubene
prilike ima lugara takovih, koji u svojim vlastitim kućama na
selu stanuju, te im je najbližji revir na čuvanje povjeren, i
takove, koji su daleko od vlastite kuće na koji srez premješteni,
te si cielu seosku kuću ili stan u njoj iznajme ili su
samo podstanari, pače više puta samo postelju u najam uzmu.


Ipak svi ti srezki lugari dobivaju jednu te istu stanarinu,
razlika je samo u tome, da prvo navedenom lugaru mjesečna
stanarina od 8 do 10 kruna u žepu ostane, dočim onaj drugi
jedva za taj novac zgodni stan dobiti može. — Pravedno to
baš nije. pa s tog razloga bilo bi najbolje, da nijedan lugar u
svojoj vlastitoj kući ne stanuje (a zašto ne? Ur.), već da mu
šumovlastnik stan dade u naravi, u šumi, na prikladnome mjestu.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 391 —


Lugar nam je pod okolnostima nekoj puta prisiljen u najgadnijoj
selskoj ruševini stanovati, ili se sa jednom sobicom u
kojoj zadrugi zadovoljavati mora, dapače nekoj puta mora sa
zadrugari u jednoj te istoj sobi stanovati.


Ove su okolnosti na uštrb i šumovlastnika, one pogubno
djeluju na valjano vršenje službenih dužnostih, na ugled lugara
kao javne straže, na pravlenje prekomjernih naročito
noćnih šumskih šteta, i napokon zlo djeluju i na sam moral
lugara.


Tamo gdje nam jedan srez neprekidnu površinu od preko
800 do 1000, čak 1300 i više kat. rali z aprema, biti de nam vazda
lugarnica sagradjena u sredini ili na periferiji tog sreza od
osobite koristi.


Prije nego li se u potanje razglabanje tog pitanja i predmeta
upustimo, baciti demo jedan pogled u susjedne nam naprednije
zemlje te demo se ujedno sjetiti naših domaćih privatnih
šumoveleposjednika, ne izostaviv uz to niti opis postojedih
lugarnicah u obsegu naše erarske šumske uprave, a napokon
se osvrnuti na te udesbe kod naših imovnih obdinah,
toli zemljištnih zajednicah.


Tko god je imao zgode viditi intenzivno uredjeno šumsko
gospodarstvo u Ceskoj, Moravskoj n. pr. kod kneza Schwai´zenberga,
Lichtensteina, Kynsky-a, u susjednoj Ugarskoj kod
prejasnih knezova Schonburga okolo Munkacsa, Palffi-a, Ezterhazy-
a okolo Lendave, preuzv. grofa Festeticsa naokolo Čakovca
u Medjumurju i onkraj Drave okolo Breznice (Berzencze)


— mogao se je skoro svagdje o toj činjenici osvjedočiti, da
dotični kneževski ili grofovski lugari. -— nigdje drugdje van
u sred šume stanuju.
Imade napokon i takovih šumskih gospoštijah, gdje nam
kotarski ili srezki šumar u šUmi stanuje, dapače još i više,
gdje nam je kod velikog privatnog šumskog posjeda na primjer
čak i nadšumarski ured u sredini šumskog kotara smješten.


Takove su udesbe stanova šumskih činovnika i šumsko
čuvarskog osoblja, sve valjano, pomno — obzirom na mjesto,




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 392 —


navale na šumu i lovišta — prosudjene, te vazda i od osobite koristi
za samog šumovlastnika.


Kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji imademo takodjer već
veliki broj znamenitih a i manjih gospoštijah, gdje nam šumsko
čuvarsko osoblje u sred šume ili neposredno kraj šume u sagradjenim
malim ali spretnim lugarnicama stanuje.


Ovakova lugarnica sazidana je obično iz opeka i criepom
pokrita, a sama nutarnja razdioba sastoji se obično samo iz
jedne 2*80 m do 3´00 m visoke, 4 do 5 m. široke a 5 do 6
metara dugačke sobe, uz to se u kudi nalazi malena kuhinja,
još manja smočnica ili komora, a pod zgradom kakovih 16 do
18 m^ podruma.


Za kućom pod jednim krovom nalazi se mala štalica i
kotac, a okolo kuće imade lugar svoj vrt i kakovih 2 do 3
rali oranice. On je daklem — svoj u svome!


Kolika li je to korist i udobnost i za samoga lugara, kad
on mirne duše počiva i znade, da se za stan brinuti lie mora,
sa susjedima svadjati ne mora, da mu susjedi iz osvete čak
kokose i inu perad u njegovoj odsutnosti ne gnjave i stotinu
drugih neprilika.


Srezki nadlugari i lugari kod nas u službi uprave držav.
šuma imadu takove stanove, ali ne u šumi, nego su obično
takove državne lugarnice u najbližnjem dotičnom srezu selu,
sagradjene, a osnuće takovih datira većim dielom još iz vremena
bivše Vojne Krajine.


Preostale u selima državne zgrade bijahu prema potrebi
za lugarnice opredieljene i preinačene, te su nam te zgrade još
i danas veoma čvrste i za stanovanje srez. lugara prikladne.


U takovim držav. lugarnicama izlučena je obično i jedna


t. ZV. službena soba, u kojoj dolazeći i kontrolirajući šumarski
činovnici od vremena do vremena obitavaju, prenoćiti i stanovati
mogu.
Kolike li već udobnosti, da umorni šumar nakon dnevnog
rada konačno nije na selskog birtaša vezan, već da ga udobna
soba i čisti krevet Čeka, što si je kroz cieli dan svojim trudom
i zaslužio.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 393 —


Ovakove državne lugarnice sagradjene su, kako je ved navedeno,
u mjestu dotičnom srezu najbližnjem, pa ne bi imalo
niti smisla u sredini i onako od sela ekscentrično ležedim, obično
ciele neprekidne kose i briegove zapremajućim državnim šumama
lugarnice sagraditi — u koliko to moguće drugi faktori: eksploatacije
— pilane i t. d. ne iziskuju.


Glavno je, da su te lugarnice nedaleko glavnog izvoznog
puta, ved je time puno, dapače veoma mnogo u pogledu šumskog
nadzora polučeno, jer ako i lugar kod kude nije, to mu
ipak pripadnici njegove kod kude boravede familije ono priobde,
što on vidio nije, a što je ipak morao viditi. Daljnje potankosti
iztražiti, podje mu vazda lahko za rukom.


Tamo, gdje državne šume visoke gore obuhvadaju, kao n.
pr u Karpatima, sagradjene su te lugarnice obično iz drva,
poput naših posavačkih kuda, ali samo iz okrugle čamovine.


U Karpatima su takove lugarnice pod imenom »gerendavar
ili gathaz« (Blockhauser) poznate, te obično iz 40 do
50 cm. promjera mjeredih okruglih jelovih i omorikovih balvančida
masivno sagradjene.


Tko god je u mjesecu kolovozu nakon spravljenja suhog
siena i otave na stropu u ovakovim lugarnicama na aroma-
tičkom sienu prospavao, taj si sjegurno u svom životu boljeg
kreveta ne želi!


Kod nekojih imovnih obdina sagradjene su u zadnjem deceniumu
takodjer pojedine lugarnice i to u sredini sreza, a tamo,
gdje se dva oveda sreza stiču, sagradjene su na medji tih srezova
i po dvie lugarnice, daklem red bi stvorena mala kolonija,


Nu kako smo ved naveli, nije gradnja lugarnicah po svim
Brezovima imovnih obdina, barem bogatijih, obligatorno provedena,
ved jedino samo sporadično, a kamo srede, za bududnost
naših šum ah a naročito mladih sastojina, da svaki srez svoju
stalnu lugarnicu iraade.


Netko de mi mogude na to odvratiti, da bi gradnja takovih
kuda puno stajala, nu ja du si usloboditi ovdje mali predlog
donieti, kako bi se takove kude skoro neznatnim troškom ili
barem ne velikom gotovinom sagraditi dale. 30




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 394 —


Prije svega moramo iztaći, da od zidanih kuća odustajemo,
već da želimo, vrstnoće, popravka i jeftiaode radi, masivne
hrastove lugarnice poput posavačkih kuća imati. (Ovakove
kuće nisu danas više jeftine. Ur.)


Kud i kamo liepše zgode nego takove lugarnice na onom
mjestu sagraditi, kamo glavni gradjevni materijal moguće niti
15 časaka daleko izvesti moramo, a to nam je za gradnju t.
ZV. kladara potrebito drvo. (Hrastovina — sbog bieli — nije
za gradnju kladara zgodna. Ur.) Sječu u starijim proredama i sječinama
za potrebnu gradju obavljali bi u vlastitoj režiji, potegnuv
navlastito one, koji dužnu štetu duguju, svimi zakonom
dozvoljenimi sredstvi na odradbu takove šumske štete; onda si
akordiramo običnog ali vještog majstora tesara, pa mu na razpolaganje
kod gradnje kuće i opet šumoštetodužnike stavimo,
s kojima on pod nadzorom lugara radi i gradi.


Lugarnicu pokrit ćemo čvrstim hrastovim šindrama, krov
sa katranom naličiti i pjeskom ili sasma sitnim šljunkom posipati,
a izim toga ćemo i vanjske 8tiene(?) lugarnice sa katranom
naličiti, da ih proti crvu uzčuvamo.


Na isti način sagradit ćemo uz odradbu šumske štete štalicu
i kotac, a napokon plot okolo bašćice i oranice. Imade li
u šumi blizu vrelo, tada ne trebamo bunar kopati, a nema li
takovih vrela, onda ćemo i opet šumoštetnike na kopanje bunara
pritegnuti, tako da se ne mogu potužiti, da im se prilika
za odradbu šumske štete ne pruža.


Sam bunar ne treba biti zidan, već mora jedino jaki hrastovi
kostur (Geriist) sadržati.


Dakako! Sad ti je lugarnica sa katranom namazana, —
a za mjesec dana će ti u plamenu biti, ili kašnje, da se samo
nebo sjajilo bude, — reći će nam moguće koji prijatelj!


Da nas to ništa ne smeta, ako i po koja lugarnica izgori,
je naravna stvar, jer ćemo takove kod »Croatie« do podpune
visine vriednosti proti požaru osjegurati dati.


Medjutim poznato nam je i to, da će si svaki srezki lugar,
koji ovako u šumi osamljen stanuje, od pravremena poznatog




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 396 —


pratilca čovjeka naime — psa držati, koji će mu i u no(5i svaku
eventualnu njemu prietedu pogibelj vjerno javiti, a uz to osvete
punom zločincu i ona limena tabla osjegurajućeg društva, pribita
na čelu lugarnice, biti trn u oku.


Kušajmo specificirati, za što bi sve za gradnju takove lugarnice
morali izdati gotov novac, a što bi se sve uz odradbu
šumske štete izraditi dalo ?


Gotov novac izdali bi za´majstora tesara, katran, staklene
ploče, za okove vrata i prozora, za peć, čavle, stropne trstike
i malo vapna.


Sve to ne bi nam za takovu malu lugarnicu više od kojih
400 kruna iznašalo.


Uz odradbu šumske štete mogli bi pako izkopati podrum
i bunar, posjeći, prirediti i privesti gradju, vrt i ograde pleterom
ograditi i lugarnicu naličiti.


Izdatak za gradnju jedne lugarnice uz gotov novac, inkluzive
odradbe šumske štete, stajao bi nas po tom kakovih 1400
do 1500 kruna.


Računamo li sada, da svaki srezki lugar godišnju stanarinu
od 96 do 120 kruna bere, pa kušamo li tu koncem svakog
mjeseca dospjelu rentu od 8 do 10 kruna na pedesetu godinu
samo uz 6"/o sveti — tada ćemo uvidlti neizmjernu
korist za ovakove investicije, naročito za sam interes šumovlastnika.


Uz to bi se svaka imovna obćina riešila tereta izplaćivanja
stanarine, a Čak za 50 godina bi nam takove lugarnice još
čvrsto stajale i uporabive bile.


Kako nam je iz Posavine dobro poznato, traju tamošnje
hrastove kuće 80 do 140 godina, a kako dugo bi tek ovakove
puno masivnije sagradjene i sa katranom naličene lugarnice
durale ? !


U svakom se šumskom srezu nalaze, kao zato stvorena
mjesta n. pr. stare obraštaja lišene čistine, još u sječu ne stigavših
površinah, ili izskakujudi likovi površine, dorasle šume,
koje istoj samo veoma nepravilni medjašni lik davaju, takova a




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— b96 —


uz to još i u centrumu sreza ležeda mjesta, imala bi se za
osnivanje lugarnicah u prvom redu upotriebiti.


Kako vidimo dobili bi tim načinom bezplatno gradilište,
bezplatno zemljište za vrt i ogradu, napokon bezplatnu gradju,
a uz to bi odradbom šumskih štetah i do onih filira došli,
preko kojih smo ved odavna križ napravili.


Kod imovnih obćina naići demo i na takove šumske srezove,
koji se iz 6—7 šumskih priedjela sastoje, od kojih najvedi
površinu od 400 do 600 kat. rali zaprema, a u takovom
slučaju valjalo bi u dotičnom srezu, u najvedem u taj srez
spadajudem šumskom priedjelu, lugarnicu sagraditi.


Male šumske čestice imovaih obdina, koje samo površinu
od 10 do 25 kat. rali zapremaju, valjalo bi u principu, naročito
gdje dosta naseljenika imade, za poljsko gospodarenje opredjeliti
i izlučiti te godimice uzakupljivati, uporabiv prije svekoliku
drvnu gromadu i omedjašiv valjano izkopanom medjašnom
grabom uzakupljivati se imajudi šumski predjel.


U zakup dana kat, ral šumskog zemljišta nosila bi n. pr. u
ovdašnjoj okolici godišnju zakupninu od 20 do 30, a kod sjenokoša
i više kruna, a nadzor preostalih vedih šumskih priedjela
stanovitog srieza, bio bi kroz taj postupak naravno puno
intenzivniji.


A sada da vidimo, kolike su nam prednosti ovakovih lugarnica
po samoga šumovlastnika, šumarskog činovnika i srezkoga
lugara.


Lugar koji u selu stanuje izvržen je manje ili više sekaturama
svog stanodavca, a uz to ovaj potonji, obično priprosti
seljanin i na to reflektira, da ako ga lugar u kvaru zateče,
da ga nikako ili samo propustljivo prijavi, te je ved tim
i sličnim okolnostima lugarov položaj veoma otežčan.


Ne svidja li se stanodavcu dotični lugar, onda mu taj
odkaže stan, a bogac lugar, kao »riba bez glave«, po osam
dana u selu i susjednim selima stan traži, — zanemarujud,
nedužan, time jedino njemu povjerenu Čuvarsku službu.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 397 —


Stanuje li lugar u selu, to se ne može tako u šumu
ukrasti, da ga ljudi vidili ne bi; isto vriedi i glede povratka iz šume.


E, gosp. lugar je doma, veli »kojo« hajde sada brate po
letve, a drugi po kolje, treći po ležeću kladu, kako to već u
takovom slučaju obično biva.


Tko trpi kroz to? I opet nitko drugi van šumovlastnik.
Tamo gdje je srezki lugar moralno prisiljen u zadrugi sa
seljaniraa u jednoj te istoj sobi prespavati, to je sve još i gorje.


K tomu se i te okolnosti pridružuju, da spavajudem
recimo po podne umornom iz sume dolazedem i kišom opranom
lugaru, njegov gazda iz znatiželjnosti službenu, u torbi ostavljenu
knjigu prolista i tada svom kumu sve novosti pripovjeda,
što je u toj knjizi sve strašnoga ubilježeno.


A šta onda, ako si ovakav zadružni mudriaš na par časaka
čak i štetni čekić spavajućeg lugara posudi?
Ako on svoju, kumovu ili susjedovu ukradjenu gradju,
brže bolje, gdje na tavanu prebuleta ?


Tko trpi kroz to? U prvom redu šumovlastnik, u drugom
je redu pako bogac lugar, jer je jednom nogom u Mitrovici
ili Lepoglavi.


* *


Kako znademo, utisak je nošenja uniforme lugara za pri^
prostog seljana, od neporecive koristi i upliva; a pogotovo nošenje
uniforme šumarskih činovnika, prigodom vanjskog i unutarnjeg
službovanja.


Šumarsko osoblje uživa donekle kao zamjenik šumovlastnika,
s druge strane, kao javna straža, stanoviti ugled, te
mora ovaj na korist same službe, vazda ponosom uzdržati.


Prije navedeno pako iziskuje, da oni šumarski činovnici
i lugarsko osoblje, koji neposredno sa publikom u doticaj dolaze,
a to su šumarsku upravnu i čuvarsku službu izvršujući
organi, da barem u strogoj službi i prigodom svečanosti bezuvjetno
uniformu nose.


Protivnici nošnje uniforme obično vele: »Da mantij a
popa ne čini« — svakako ne čini popa pred Bogom, ali
sjegurno pred svietom t. j . prtd ljudima, kakovi već jesu.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 398 —


I ponos mudraca ne može se na nošnji uniforme osnivati;
medjutim eviet od takovih ne sastoji, već vedim dielom od takovih
ljudi sastoji, kojima čovjek kroz vanjštinu manje ili više
imponii-a.


U monarhickim državama, naročito u zemljama, gdje se
autoritet i kroz vanjska sredstva vidljivim učiniti i povisiti
mora; u zemljama, gdje nam poštanski, brzojavni, policajni, financialni,
željeznički, službu izvršujudi organi uniformu nose:
zlo će djelovati, ako već ne šumarsko, a ono bar lugarsko osoblje
uniformu ne nosi.


Ljuti protivnici nošenja uniforme, obično su sami po sebi
takovi ljudi, kojima je svaki autoritet rek bi »trn u oku«. (Nije
baš uviek tako. Ur.).


A sada opet k srezkom lugaru.


Da ugled lugara pred priprostim svjetom nošenje uniforme
diže, te je takovo nošenje uniforme, naročito u bivšoj Vojnoj
Krajini, od vajkada za lugara kao javnu stražu od velike zamašnosti,
to stoji. Ovaj ugled padati će i pred inteligentnijim svietom
ako nije lugar u uniformi, tim više, što se već po ustanovama
našega šum. zakona imaju osobe takve vidljivim znakom kao
takove spoznati, a tomu najbolje uniforma odgovoriti može.


Motrimo li sve, obično samovoljom ustrojene vrsti, oblike,
boje uniformah naših lugara imovnih obćina i zemljištnih zajednica,
to nam se, skupe li se takovi na okup, u momentu
pred očima pojavljuje slika pravog lugarskog »Landsturma«
zadnje vrsti.


Tu vidimo na pr. crno sukno sa zelenimi lampasi, ležeći
ogrlić sa dvostrukim zlatnim žirom, bielu bielcatu ili šarenu
kravatu, a k svemu tomu kožnate »gamaše« !


Vidimo sivih, bielkastih, svjetlo zelenih, smedjih i šarenih
uniformah koje kakove vrsti, sa ležećimi i stojedimi ogrlici,
aad zelenim sad srebrnim gajtanom, okolo vrata sa zlatnim i
srebrnim žirom i listom, a gdjekoji nosi cieli čup zlatnog hrastovog
lišća i žira, pa bi ga, da se na pr. ovako uniformiran
u Podjebradu stvori, najmanje za pravog pravcatog šumarnika,
držali.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 41     <-- 41 -->        PDF

399 —


Bilo bi daklem i vrieme, da se u nošnji uniforme zakonom
jednoličnost stvori i stroga vrst srebrnih odlika, za sve imovne
obeine jednolično propiše, i da se nošenje sasm a jednak e
uniforme najstrožije barem od šumsko čuvarskog osoblja zahtjeva.


Znadn li seljani, da srezki lugar u šumi stanuje, padati će nam
neizmjerno postotak godimice počinjenih šumskih štetahi kradjah.


Tu pita kum kuma »ma čuješ jesi li lugara vidio 2«.


»Jest brate, on ti u šumi stanuje, a tko bi znao, na kojem
ee se panju stvoriti!«


Stanuje li nam lugar u šumi, to mu nije niti tolika prilika
pružena birtije pohadjati, a i time će stotini i stotini neprilika
umaci.


Kolika to korist kada u srezu poslujući kot. šumar ili
šum. pristav nakon dražbe, doznake, premjerbe, radi ubiranja
novca, sastavljanja dražbenog zapisnika i t. d. ne mora u zabitno
selo putovati, već se sve to u šumi pod krovom lugarnice
-obavlja, a time vrieme i novac prištedi.


I za podignude naših lovnih prilika u šumama imovnih


0b<^anah, budu nam takove lugarnice od neporecive koristi.
Iz prakse znademo, da nam je svaki lugar skoro uviek
ujedno i zaprisegnuti lovo-nadziratelj svog sreza ili mogude
iziučenog lovišta, pa kako od svoje lugarnice skoro svaku sjekiru
čuje, tako bi mu još i bolje mogućni bitci zvjerokradica i
štektanje kojekakovih brakiraca do uha dopiralo, a to bi sve
služilo samo u prilog podignuća naših lovnih prihka.


A kolike bi tek lisice ovakav u šumi stanutući lugar
kroz zimu podmetanjem željeza i troviia, već kraj svoje kuće
dobiti mogao?


Iz zdravstvenog stanovišta možemo navesti, da je lugaru,
stanuje li u šumskoj lugarnici, prilika pružena skoro svaki dan
toplo objedovati, i ne treba isti svoju hranu u šumu sobom
nositi, te si želudac kojekakovim hladnim jelom kvariti, a uz
to je njegova lugarnica i od epidemičkih bolestih, koje poglavito
po selima harače, očuvana.




ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 400 —


Koli liep utisak i za laika, kad se kroz gustu šumu vozi, pa
mu se usred iste iste, kao iz vedrog neba, iza kakvog zavoja
puta najednoč pred očima lugarnica otvori.


Ono vrieme, koje je lugar prije osnuća lugarnice hodajud
četiri do osam i više kilometara od sela u šumu i natrag potrošio,
može koli za prav u službu, toli za počinak upotriebiti.


Tamo daklem, gdje su pravoužitnikom vrata u šumu otvorena,
morao bi i vazda u neposrednoj blizini ključar biti, a to
nam je u šumi stanujući lugar, jer ved sama čovječja narav to
sobom donaša, da čovjek tamo, gdje se slobodno giba i šulja,
sieče i marvu pase, da je i donekle na to priviknuo, da nešto
iz šume ponese, poreze, posječe ili potrga.


Ovime smo za sada dovoljno o potrebi, koristi, udobnosti,
praktičnosti i jet´tinodi lugarnicah, naročito za srezove imovnih
obdina, napomenuli, pa je naravna stvar, da de dakle u takovoj
šumi sve na bolje krenuti, bude li lugar u njoj i stanovao, a
ne manje de se autoritet šumarsko> činovničtva i lugarskog
osoblja uvedenjem jedinstvene uniforme povisiti.


Da de nam ovakove lugarnice vremenom i sa pisarnom
dotične kotarske šumarije telefonskom mrežom spojeni biti —
i to demo, ako Bog da, još doživiti! (Sjegurno ne, a i bio bi preveliki
luksus. Inače se s tendencijom ovoga članka koli glede lugarnica
toli glede uniforma u glavnom podpunoma slažemo. Ur.)


LIS TJLI^.


Osobne viesti.
TmeuoTanje. Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je imenovati Petra Prpića, kr. šumarskoga vježbenika kod kr.
žup. oblasti u Osieku, šumarskim vježbenikom imovne obćine gradiške
sa sustavnom pripomoći.
Umro. Kako nam je javljeno, umro je dne 30. svibnja o. god. u
Belovaru Josip Krpan, kancelista imovne obćine križevačke, u 50. godini
dobe svoje, ostaviv iza sebe ucviljenu suprugu sa šestero neobskrbljene
djece. Pokoj mu duši!