DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 389 — f) Izmjera je točnija nego s kojim drugim instrumentom. Lakše je sliku kod kuće na stolu razdijeliti u sekcije, nego mjeriti s kojim instrumentom na stablu. g) Metoda je zgodna, kad se ispituje i istražuje, kako se usljed proredjivanja mijenja prirast na pojedinim stablima. * Prema svemu, što do sada spomenusmo, možemo redi, da se ovom načinu opredjeljivanja drvne gromade stojećih stabala može radi njegovih prednosti — ne samo po broju, već i po važnosti njihovoj — ustupiti odlično mjesto, nu čini se, da će se njim s početka bar služiti više šumarska pokušališta u znanstvene svrhe, nego li šira šumarska praksa. Princip mu je vrlo jednostavan i zgodan, točnost — kao što vidjesmo — izvanredna, a ni rukovanje sa samim aparatom ne iziskuje baš mnogo spreme, al će možda baš radi toga, što je taj način nov, ostati malo podalje od praktične uporabe u širim šumarskim krugovima. Žalim samo, što sam za sad mogao saopćiti samo teoriju ove metode, nu praktički je nisam mogao prokušati, jer do sad — ma da sam u posjedu Goerzovog Doppel-Anastigmata, koji je u te svrhe bezuvjetno nuždan — nisam još imao prilike, da pojedina stabla najprije fotografički snimim, pa da ih onda, kad budu oborena, točno kubiciram, a samo tako bilo bi mi moguće sa svoje strane ispitati točnost i uporabivost samog postupka.. A. Ugrenović stud, for. Lugarnice i uniforme! Piše Jos. pl. Aue, kot. šumar im. obć. križ. Ne preplaši se cienjeni čitatelju zvučnoga naslova; ne mislimo »lugarnice« poput onih u Topuskom, Kiralyhalmi i t. d. već male kućice, za stanovanje lugara. Gradnja ovakovih lugarnicah, podignutih u sred šume ili bar nu obodu šume, u obsegu šumah bivše Vojne Krajine, po |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 3yo — kazuje se u uovije doba, kao sve veća i važnija, a u pojedinim slučajevima neizbježiva potreba. Uslied sve veće i veće kulture, umnažanja ljudstva, diobe posjeda i s tim u savezu stojećeg umnažanja kućišta i ognjišta, nadalje uslied sve jačeg useljivanja stranih elemenata u naše krajeve: stupa nam pitanje o što intenzivnijem čuvanju naših šuma na dnevni red. Šumski nam je posjed uslied toga sve većma izvržen nebrojenim navalama, a dosliedno tomu iziskuje takav šumski posjed danas gotovo neprekidni šumsko policajni nadzor. Došao je već i čas, gdje bi neposredni čuvar šume svagda u svome biti morao, t. j . da u samoj šumi stanuje. Samo time bit će budućnost šume osjegurana te bi se moglo i to polučiti, da bi postotak šumskih šteta ipak možda i padati počeo. Nebrojena su i opravdana jadikovanja lugarah, naročito takovih, namještenih u obsegu raznih imovnih obćina, gdje skromni čuvar sreza na kakovih pet do šest i više kilometara daljine od svog sreza udaljen u selu stanovati mora. Nebrojene su neprilike, na koje svaki srezki lugar prigodom traženja stana u stanovitom selu naidje; a iz same prakse u upravi jednog šumskog kotara, one su nam i veoma dobro poznate. Iz same prakse ujedno znademo, da obzirom na staubene prilike ima lugara takovih, koji u svojim vlastitim kućama na selu stanuju, te im je najbližji revir na čuvanje povjeren, i takove, koji su daleko od vlastite kuće na koji srez premješteni, te si cielu seosku kuću ili stan u njoj iznajme ili su samo podstanari, pače više puta samo postelju u najam uzmu. Ipak svi ti srezki lugari dobivaju jednu te istu stanarinu, razlika je samo u tome, da prvo navedenom lugaru mjesečna stanarina od 8 do 10 kruna u žepu ostane, dočim onaj drugi jedva za taj novac zgodni stan dobiti može. — Pravedno to baš nije. pa s tog razloga bilo bi najbolje, da nijedan lugar u svojoj vlastitoj kući ne stanuje (a zašto ne? Ur.), već da mu šumovlastnik stan dade u naravi, u šumi, na prikladnome mjestu. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 391 — Lugar nam je pod okolnostima nekoj puta prisiljen u najgadnijoj selskoj ruševini stanovati, ili se sa jednom sobicom u kojoj zadrugi zadovoljavati mora, dapače nekoj puta mora sa zadrugari u jednoj te istoj sobi stanovati. Ove su okolnosti na uštrb i šumovlastnika, one pogubno djeluju na valjano vršenje službenih dužnostih, na ugled lugara kao javne straže, na pravlenje prekomjernih naročito noćnih šumskih šteta, i napokon zlo djeluju i na sam moral lugara. Tamo gdje nam jedan srez neprekidnu površinu od preko 800 do 1000, čak 1300 i više kat. rali z aprema, biti de nam vazda lugarnica sagradjena u sredini ili na periferiji tog sreza od osobite koristi. Prije nego li se u potanje razglabanje tog pitanja i predmeta upustimo, baciti demo jedan pogled u susjedne nam naprednije zemlje te demo se ujedno sjetiti naših domaćih privatnih šumoveleposjednika, ne izostaviv uz to niti opis postojedih lugarnicah u obsegu naše erarske šumske uprave, a napokon se osvrnuti na te udesbe kod naših imovnih obdinah, toli zemljištnih zajednicah. Tko god je imao zgode viditi intenzivno uredjeno šumsko gospodarstvo u Ceskoj, Moravskoj n. pr. kod kneza Schwai´zenberga, Lichtensteina, Kynsky-a, u susjednoj Ugarskoj kod prejasnih knezova Schonburga okolo Munkacsa, Palffi-a, Ezterhazy- a okolo Lendave, preuzv. grofa Festeticsa naokolo Čakovca u Medjumurju i onkraj Drave okolo Breznice (Berzencze) — mogao se je skoro svagdje o toj činjenici osvjedočiti, da dotični kneževski ili grofovski lugari. -— nigdje drugdje van u sred šume stanuju. Imade napokon i takovih šumskih gospoštijah, gdje nam kotarski ili srezki šumar u šUmi stanuje, dapače još i više, gdje nam je kod velikog privatnog šumskog posjeda na primjer čak i nadšumarski ured u sredini šumskog kotara smješten. Takove su udesbe stanova šumskih činovnika i šumsko čuvarskog osoblja, sve valjano, pomno — obzirom na mjesto, |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 392 — navale na šumu i lovišta — prosudjene, te vazda i od osobite koristi za samog šumovlastnika. Kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji imademo takodjer već veliki broj znamenitih a i manjih gospoštijah, gdje nam šumsko čuvarsko osoblje u sred šume ili neposredno kraj šume u sagradjenim malim ali spretnim lugarnicama stanuje. Ovakova lugarnica sazidana je obično iz opeka i criepom pokrita, a sama nutarnja razdioba sastoji se obično samo iz jedne 2*80 m do 3´00 m visoke, 4 do 5 m. široke a 5 do 6 metara dugačke sobe, uz to se u kudi nalazi malena kuhinja, još manja smočnica ili komora, a pod zgradom kakovih 16 do 18 m^ podruma. Za kućom pod jednim krovom nalazi se mala štalica i kotac, a okolo kuće imade lugar svoj vrt i kakovih 2 do 3 rali oranice. On je daklem — svoj u svome! Kolika li je to korist i udobnost i za samoga lugara, kad on mirne duše počiva i znade, da se za stan brinuti lie mora, sa susjedima svadjati ne mora, da mu susjedi iz osvete čak kokose i inu perad u njegovoj odsutnosti ne gnjave i stotinu drugih neprilika. Srezki nadlugari i lugari kod nas u službi uprave držav. šuma imadu takove stanove, ali ne u šumi, nego su obično takove državne lugarnice u najbližnjem dotičnom srezu selu, sagradjene, a osnuće takovih datira većim dielom još iz vremena bivše Vojne Krajine. Preostale u selima državne zgrade bijahu prema potrebi za lugarnice opredieljene i preinačene, te su nam te zgrade još i danas veoma čvrste i za stanovanje srez. lugara prikladne. U takovim držav. lugarnicama izlučena je obično i jedna t. ZV. službena soba, u kojoj dolazeći i kontrolirajući šumarski činovnici od vremena do vremena obitavaju, prenoćiti i stanovati mogu. Kolike li već udobnosti, da umorni šumar nakon dnevnog rada konačno nije na selskog birtaša vezan, već da ga udobna soba i čisti krevet Čeka, što si je kroz cieli dan svojim trudom i zaslužio. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 393 — Ovakove državne lugarnice sagradjene su, kako je ved navedeno, u mjestu dotičnom srezu najbližnjem, pa ne bi imalo niti smisla u sredini i onako od sela ekscentrično ležedim, obično ciele neprekidne kose i briegove zapremajućim državnim šumama lugarnice sagraditi — u koliko to moguće drugi faktori: eksploatacije — pilane i t. d. ne iziskuju. Glavno je, da su te lugarnice nedaleko glavnog izvoznog puta, ved je time puno, dapače veoma mnogo u pogledu šumskog nadzora polučeno, jer ako i lugar kod kude nije, to mu ipak pripadnici njegove kod kude boravede familije ono priobde, što on vidio nije, a što je ipak morao viditi. Daljnje potankosti iztražiti, podje mu vazda lahko za rukom. Tamo, gdje državne šume visoke gore obuhvadaju, kao n. pr u Karpatima, sagradjene su te lugarnice obično iz drva, poput naših posavačkih kuda, ali samo iz okrugle čamovine. U Karpatima su takove lugarnice pod imenom »gerendavar ili gathaz« (Blockhauser) poznate, te obično iz 40 do 50 cm. promjera mjeredih okruglih jelovih i omorikovih balvančida masivno sagradjene. Tko god je u mjesecu kolovozu nakon spravljenja suhog siena i otave na stropu u ovakovim lugarnicama na aroma- tičkom sienu prospavao, taj si sjegurno u svom životu boljeg kreveta ne želi! Kod nekojih imovnih obdina sagradjene su u zadnjem deceniumu takodjer pojedine lugarnice i to u sredini sreza, a tamo, gdje se dva oveda sreza stiču, sagradjene su na medji tih srezova i po dvie lugarnice, daklem red bi stvorena mala kolonija, Nu kako smo ved naveli, nije gradnja lugarnicah po svim Brezovima imovnih obdina, barem bogatijih, obligatorno provedena, ved jedino samo sporadično, a kamo srede, za bududnost naših šum ah a naročito mladih sastojina, da svaki srez svoju stalnu lugarnicu iraade. Netko de mi mogude na to odvratiti, da bi gradnja takovih kuda puno stajala, nu ja du si usloboditi ovdje mali predlog donieti, kako bi se takove kude skoro neznatnim troškom ili barem ne velikom gotovinom sagraditi dale. 30 |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 394 — Prije svega moramo iztaći, da od zidanih kuća odustajemo, već da želimo, vrstnoće, popravka i jeftiaode radi, masivne hrastove lugarnice poput posavačkih kuća imati. (Ovakove kuće nisu danas više jeftine. Ur.) Kud i kamo liepše zgode nego takove lugarnice na onom mjestu sagraditi, kamo glavni gradjevni materijal moguće niti 15 časaka daleko izvesti moramo, a to nam je za gradnju t. ZV. kladara potrebito drvo. (Hrastovina — sbog bieli — nije za gradnju kladara zgodna. Ur.) Sječu u starijim proredama i sječinama za potrebnu gradju obavljali bi u vlastitoj režiji, potegnuv navlastito one, koji dužnu štetu duguju, svimi zakonom dozvoljenimi sredstvi na odradbu takove šumske štete; onda si akordiramo običnog ali vještog majstora tesara, pa mu na razpolaganje kod gradnje kuće i opet šumoštetodužnike stavimo, s kojima on pod nadzorom lugara radi i gradi. Lugarnicu pokrit ćemo čvrstim hrastovim šindrama, krov sa katranom naličiti i pjeskom ili sasma sitnim šljunkom posipati, a izim toga ćemo i vanjske 8tiene(?) lugarnice sa katranom naličiti, da ih proti crvu uzčuvamo. Na isti način sagradit ćemo uz odradbu šumske štete štalicu i kotac, a napokon plot okolo bašćice i oranice. Imade li u šumi blizu vrelo, tada ne trebamo bunar kopati, a nema li takovih vrela, onda ćemo i opet šumoštetnike na kopanje bunara pritegnuti, tako da se ne mogu potužiti, da im se prilika za odradbu šumske štete ne pruža. Sam bunar ne treba biti zidan, već mora jedino jaki hrastovi kostur (Geriist) sadržati. Dakako! Sad ti je lugarnica sa katranom namazana, — a za mjesec dana će ti u plamenu biti, ili kašnje, da se samo nebo sjajilo bude, — reći će nam moguće koji prijatelj! Da nas to ništa ne smeta, ako i po koja lugarnica izgori, je naravna stvar, jer ćemo takove kod »Croatie« do podpune visine vriednosti proti požaru osjegurati dati. Medjutim poznato nam je i to, da će si svaki srezki lugar, koji ovako u šumi osamljen stanuje, od pravremena poznatog |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 396 — pratilca čovjeka naime — psa držati, koji će mu i u no(5i svaku eventualnu njemu prietedu pogibelj vjerno javiti, a uz to osvete punom zločincu i ona limena tabla osjegurajućeg društva, pribita na čelu lugarnice, biti trn u oku. Kušajmo specificirati, za što bi sve za gradnju takove lugarnice morali izdati gotov novac, a što bi se sve uz odradbu šumske štete izraditi dalo ? Gotov novac izdali bi za´majstora tesara, katran, staklene ploče, za okove vrata i prozora, za peć, čavle, stropne trstike i malo vapna. Sve to ne bi nam za takovu malu lugarnicu više od kojih 400 kruna iznašalo. Uz odradbu šumske štete mogli bi pako izkopati podrum i bunar, posjeći, prirediti i privesti gradju, vrt i ograde pleterom ograditi i lugarnicu naličiti. Izdatak za gradnju jedne lugarnice uz gotov novac, inkluzive odradbe šumske štete, stajao bi nas po tom kakovih 1400 do 1500 kruna. Računamo li sada, da svaki srezki lugar godišnju stanarinu od 96 do 120 kruna bere, pa kušamo li tu koncem svakog mjeseca dospjelu rentu od 8 do 10 kruna na pedesetu godinu samo uz 6"/o sveti — tada ćemo uvidlti neizmjernu korist za ovakove investicije, naročito za sam interes šumovlastnika. Uz to bi se svaka imovna obćina riešila tereta izplaćivanja stanarine, a Čak za 50 godina bi nam takove lugarnice još čvrsto stajale i uporabive bile. Kako nam je iz Posavine dobro poznato, traju tamošnje hrastove kuće 80 do 140 godina, a kako dugo bi tek ovakove puno masivnije sagradjene i sa katranom naličene lugarnice durale ? ! U svakom se šumskom srezu nalaze, kao zato stvorena mjesta n. pr. stare obraštaja lišene čistine, još u sječu ne stigavših površinah, ili izskakujudi likovi površine, dorasle šume, koje istoj samo veoma nepravilni medjašni lik davaju, takova a |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— b96 — uz to još i u centrumu sreza ležeda mjesta, imala bi se za osnivanje lugarnicah u prvom redu upotriebiti. Kako vidimo dobili bi tim načinom bezplatno gradilište, bezplatno zemljište za vrt i ogradu, napokon bezplatnu gradju, a uz to bi odradbom šumskih štetah i do onih filira došli, preko kojih smo ved odavna križ napravili. Kod imovnih obćina naići demo i na takove šumske srezove, koji se iz 6—7 šumskih priedjela sastoje, od kojih najvedi površinu od 400 do 600 kat. rali zaprema, a u takovom slučaju valjalo bi u dotičnom srezu, u najvedem u taj srez spadajudem šumskom priedjelu, lugarnicu sagraditi. Male šumske čestice imovaih obdina, koje samo površinu od 10 do 25 kat. rali zapremaju, valjalo bi u principu, naročito gdje dosta naseljenika imade, za poljsko gospodarenje opredjeliti i izlučiti te godimice uzakupljivati, uporabiv prije svekoliku drvnu gromadu i omedjašiv valjano izkopanom medjašnom grabom uzakupljivati se imajudi šumski predjel. U zakup dana kat, ral šumskog zemljišta nosila bi n. pr. u ovdašnjoj okolici godišnju zakupninu od 20 do 30, a kod sjenokoša i više kruna, a nadzor preostalih vedih šumskih priedjela stanovitog srieza, bio bi kroz taj postupak naravno puno intenzivniji. A sada da vidimo, kolike su nam prednosti ovakovih lugarnica po samoga šumovlastnika, šumarskog činovnika i srezkoga lugara. Lugar koji u selu stanuje izvržen je manje ili više sekaturama svog stanodavca, a uz to ovaj potonji, obično priprosti seljanin i na to reflektira, da ako ga lugar u kvaru zateče, da ga nikako ili samo propustljivo prijavi, te je ved tim i sličnim okolnostima lugarov položaj veoma otežčan. Ne svidja li se stanodavcu dotični lugar, onda mu taj odkaže stan, a bogac lugar, kao »riba bez glave«, po osam dana u selu i susjednim selima stan traži, — zanemarujud, nedužan, time jedino njemu povjerenu Čuvarsku službu. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 397 — Stanuje li lugar u selu, to se ne može tako u šumu ukrasti, da ga ljudi vidili ne bi; isto vriedi i glede povratka iz šume. E, gosp. lugar je doma, veli »kojo« hajde sada brate po letve, a drugi po kolje, treći po ležeću kladu, kako to već u takovom slučaju obično biva. Tko trpi kroz to? I opet nitko drugi van šumovlastnik. Tamo gdje je srezki lugar moralno prisiljen u zadrugi sa seljaniraa u jednoj te istoj sobi prespavati, to je sve još i gorje. K tomu se i te okolnosti pridružuju, da spavajudem recimo po podne umornom iz sume dolazedem i kišom opranom lugaru, njegov gazda iz znatiželjnosti službenu, u torbi ostavljenu knjigu prolista i tada svom kumu sve novosti pripovjeda, što je u toj knjizi sve strašnoga ubilježeno. A šta onda, ako si ovakav zadružni mudriaš na par časaka čak i štetni čekić spavajućeg lugara posudi? Ako on svoju, kumovu ili susjedovu ukradjenu gradju, brže bolje, gdje na tavanu prebuleta ? Tko trpi kroz to? U prvom redu šumovlastnik, u drugom je redu pako bogac lugar, jer je jednom nogom u Mitrovici ili Lepoglavi. * * Kako znademo, utisak je nošenja uniforme lugara za pri^ prostog seljana, od neporecive koristi i upliva; a pogotovo nošenje uniforme šumarskih činovnika, prigodom vanjskog i unutarnjeg službovanja. Šumarsko osoblje uživa donekle kao zamjenik šumovlastnika, s druge strane, kao javna straža, stanoviti ugled, te mora ovaj na korist same službe, vazda ponosom uzdržati. Prije navedeno pako iziskuje, da oni šumarski činovnici i lugarsko osoblje, koji neposredno sa publikom u doticaj dolaze, a to su šumarsku upravnu i čuvarsku službu izvršujući organi, da barem u strogoj službi i prigodom svečanosti bezuvjetno uniformu nose. Protivnici nošnje uniforme obično vele: »Da mantij a popa ne čini« — svakako ne čini popa pred Bogom, ali sjegurno pred svietom t. j . prtd ljudima, kakovi već jesu. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 398 — I ponos mudraca ne može se na nošnji uniforme osnivati; medjutim eviet od takovih ne sastoji, već vedim dielom od takovih ljudi sastoji, kojima čovjek kroz vanjštinu manje ili više imponii-a. U monarhickim državama, naročito u zemljama, gdje se autoritet i kroz vanjska sredstva vidljivim učiniti i povisiti mora; u zemljama, gdje nam poštanski, brzojavni, policajni, financialni, željeznički, službu izvršujudi organi uniformu nose: zlo će djelovati, ako već ne šumarsko, a ono bar lugarsko osoblje uniformu ne nosi. Ljuti protivnici nošenja uniforme, obično su sami po sebi takovi ljudi, kojima je svaki autoritet rek bi »trn u oku«. (Nije baš uviek tako. Ur.). A sada opet k srezkom lugaru. Da ugled lugara pred priprostim svjetom nošenje uniforme diže, te je takovo nošenje uniforme, naročito u bivšoj Vojnoj Krajini, od vajkada za lugara kao javnu stražu od velike zamašnosti, to stoji. Ovaj ugled padati će i pred inteligentnijim svietom ako nije lugar u uniformi, tim više, što se već po ustanovama našega šum. zakona imaju osobe takve vidljivim znakom kao takove spoznati, a tomu najbolje uniforma odgovoriti može. Motrimo li sve, obično samovoljom ustrojene vrsti, oblike, boje uniformah naših lugara imovnih obćina i zemljištnih zajednica, to nam se, skupe li se takovi na okup, u momentu pred očima pojavljuje slika pravog lugarskog »Landsturma« zadnje vrsti. Tu vidimo na pr. crno sukno sa zelenimi lampasi, ležeći ogrlić sa dvostrukim zlatnim žirom, bielu bielcatu ili šarenu kravatu, a k svemu tomu kožnate »gamaše« ! Vidimo sivih, bielkastih, svjetlo zelenih, smedjih i šarenih uniformah koje kakove vrsti, sa ležećimi i stojedimi ogrlici, aad zelenim sad srebrnim gajtanom, okolo vrata sa zlatnim i srebrnim žirom i listom, a gdjekoji nosi cieli čup zlatnog hrastovog lišća i žira, pa bi ga, da se na pr. ovako uniformiran u Podjebradu stvori, najmanje za pravog pravcatog šumarnika, držali. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 41 <-- 41 --> PDF |
399 — Bilo bi daklem i vrieme, da se u nošnji uniforme zakonom jednoličnost stvori i stroga vrst srebrnih odlika, za sve imovne obeine jednolično propiše, i da se nošenje sasm a jednak e uniforme najstrožije barem od šumsko čuvarskog osoblja zahtjeva. Znadn li seljani, da srezki lugar u šumi stanuje, padati će nam neizmjerno postotak godimice počinjenih šumskih štetahi kradjah. Tu pita kum kuma »ma čuješ jesi li lugara vidio 2«. »Jest brate, on ti u šumi stanuje, a tko bi znao, na kojem ee se panju stvoriti!« Stanuje li nam lugar u šumi, to mu nije niti tolika prilika pružena birtije pohadjati, a i time će stotini i stotini neprilika umaci. Kolika to korist kada u srezu poslujući kot. šumar ili šum. pristav nakon dražbe, doznake, premjerbe, radi ubiranja novca, sastavljanja dražbenog zapisnika i t. d. ne mora u zabitno selo putovati, već se sve to u šumi pod krovom lugarnice -obavlja, a time vrieme i novac prištedi. I za podignude naših lovnih prilika u šumama imovnih 0b<^anah, budu nam takove lugarnice od neporecive koristi. Iz prakse znademo, da nam je svaki lugar skoro uviek ujedno i zaprisegnuti lovo-nadziratelj svog sreza ili mogude iziučenog lovišta, pa kako od svoje lugarnice skoro svaku sjekiru čuje, tako bi mu još i bolje mogućni bitci zvjerokradica i štektanje kojekakovih brakiraca do uha dopiralo, a to bi sve služilo samo u prilog podignuća naših lovnih prihka. A kolike bi tek lisice ovakav u šumi stanutući lugar kroz zimu podmetanjem željeza i troviia, već kraj svoje kuće dobiti mogao? Iz zdravstvenog stanovišta možemo navesti, da je lugaru, stanuje li u šumskoj lugarnici, prilika pružena skoro svaki dan toplo objedovati, i ne treba isti svoju hranu u šumu sobom nositi, te si želudac kojekakovim hladnim jelom kvariti, a uz to je njegova lugarnica i od epidemičkih bolestih, koje poglavito po selima harače, očuvana. |
ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 400 — Koli liep utisak i za laika, kad se kroz gustu šumu vozi, pa mu se usred iste iste, kao iz vedrog neba, iza kakvog zavoja puta najednoč pred očima lugarnica otvori. Ono vrieme, koje je lugar prije osnuća lugarnice hodajud četiri do osam i više kilometara od sela u šumu i natrag potrošio, može koli za prav u službu, toli za počinak upotriebiti. Tamo daklem, gdje su pravoužitnikom vrata u šumu otvorena, morao bi i vazda u neposrednoj blizini ključar biti, a to nam je u šumi stanujući lugar, jer ved sama čovječja narav to sobom donaša, da čovjek tamo, gdje se slobodno giba i šulja, sieče i marvu pase, da je i donekle na to priviknuo, da nešto iz šume ponese, poreze, posječe ili potrga. Ovime smo za sada dovoljno o potrebi, koristi, udobnosti, praktičnosti i jet´tinodi lugarnicah, naročito za srezove imovnih obdina, napomenuli, pa je naravna stvar, da de dakle u takovoj šumi sve na bolje krenuti, bude li lugar u njoj i stanovao, a ne manje de se autoritet šumarsko> činovničtva i lugarskog osoblja uvedenjem jedinstvene uniforme povisiti. Da de nam ovakove lugarnice vremenom i sa pisarnom dotične kotarske šumarije telefonskom mrežom spojeni biti — i to demo, ako Bog da, još doživiti! (Sjegurno ne, a i bio bi preveliki luksus. Inače se s tendencijom ovoga članka koli glede lugarnica toli glede uniforma u glavnom podpunoma slažemo. Ur.) LIS TJLI^. Osobne viesti. TmeuoTanje. Ban kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati Petra Prpića, kr. šumarskoga vježbenika kod kr. žup. oblasti u Osieku, šumarskim vježbenikom imovne obćine gradiške sa sustavnom pripomoći. Umro. Kako nam je javljeno, umro je dne 30. svibnja o. god. u Belovaru Josip Krpan, kancelista imovne obćine križevačke, u 50. godini dobe svoje, ostaviv iza sebe ucviljenu suprugu sa šestero neobskrbljene djece. Pokoj mu duši! |