DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 384 — bovi stabla vrlo oštro ističu — a tim je dakako izmjera promjera na slici znatno laglja i točnija. »Promjer u naravi« dobit ćemo, ako s koeficijentom povećavanja multipliciramo »promjer na slici«. Sam račun ide uz pripomoć Crelle-ovih tablica vrlo brzo. Do četrnaestoga metra najzgodnije je sadržinu debla računati po sekcijama od 2 metra duljine, a odavle pomoću formule, koja za visinu uzimlje ukupnu visinu stabla umanjenu za 14 metara. (Pobliže o toj formuli kašnje). Čitav se račun najlaglje razabire iz priloženog formulara (Poglavlje III.) Naravno je, da sadržinu kića i granjevina ne možemo direktno opredjeliti fotografskim snimanjem, već je izrazujemo iskustvom stećenimi brojevi o odnošaju deblovine i debljevine s jedne strane, a deblovine i mase cijeloga stabla s druge strane. VI. Karakterizacija fotograflčki siiimljeuog materijala. Kako je Weber namjeravao fotogr. snimanjem opredjeljivati drvnu sadržinu stabala poglavito u starijim sastojinama, nastojao je, da mu i uzor-stabla budu što znatnija visinom. No to mu nije posvema uspjelo jedno s toga, što u okolici Giessena ni nema višib stabala od 30 metara, drugo, što se uvijek morao vezati na one sastojine, koje su te godine bile opredje- Ijene za sječu (on je naime sva stabla, koja je fotogr. snimio, izmjerio još jednom, kad su oborena bila). Od svib 120 stabala, koja je istraživao, bilo je najniže 17, a najviše 29 metara visoko. Najveći je pak broj stabala dosezao visinu od 22 do 26 metara. Čini se na prvi mah, kao da su rezultati obzirom na drvnu gromadu to netočniji, što je visina stabla veća, nu izmjerom oborenih stabala pokazalo se, da se procenti pogriješaka prilično jednolično razdjeljuju prema raznolikostima u visini. VII. Točnost postupka. Točnost ovog načina opredjeljivanja drvne gromade stojećih stabala možemo ispitivati u tri smjera. Prvo obzirom na |