DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 377 — kojim zrake svjetla ulaze, manji. Prema tome možemo redi, da je točnost Weberovih pokusa u tom pogledu izvanredna, jer je on, ma da je radio s »anastigmatom«, ipak upotrebljavao uvjek najmanji otvor, pa tako dobivao slike, koje su bile podpuno oštre sve do krošanja. Kaset e su građene kao i obične t. zv. dvostruke, samo su im dimenzije prilagođene aparatu odnosno svrsi, kojoj služe širina 14*5, a visina 34 cm. Od stativ a se u prvom redu zahtjeva, da bude dosta stabilan. II. Fotograflčko snimanje. Valjan fotografieki snimak traži, da bude svjetla dovoljno i da je ono što je mogude jednoličnije razdjeljeno po predmetu, koji želimo snimiti. Baš ova dva uvjeta često u šumi kolidiraju i to poglavito za jasnih sunčanih dana: pojedini su dijelovi stabla svjetli, dok drugi, na koje pada potpuna sjena susjednih stabala, izgledaju mnogo tamniji. Posljedica toga jest, da slike takvih stabala izgledaju nekako pjegave i nejasne. Budud da u naše svrhe pravimo snimke obično samo iz bliza, polagat demo mnogo vedu važnost na jednoličnost nego li na intenzitet svjetla — pa se baš toga radi preporuča sni manje u svrhu opredjeljivanja drvne gromade po mogućnosti za takovih jasnih dana, kad je sunce skriveno oblacima. (Ta kove dane preporuča Weber za borove sastojine i listače kad na njima nema lišča, dok za sklopljene sastojine listača i pri mjereno proređene smrekove sastojine veli, da sunčano svjetlo ne škodi, može pače katkat vrlo dobro dođi). Kod fotografiranja u šumi daje Weber prednost rasvjeti sa stran e — ma bilo sunce i skriveno. Dolazi li nam sni manja svjetlo iza leđa, izgledati de čitava pozadina (Hintergrund) odved jednolika, pa se stablo, o kom se radi, ne de dosta isti cati. Dakako, da se kod nepravilnijih debala valja više oba zrijeti na srednji promjer nego li na rasvjetu. |