DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 373 — tjerati, o tom, da li je za praksu zgodan, ili gdje i kada bi se mogao zgodno upotrijebiti — suditi de budućnost. Najnovijim se istraživanjem bavio Jakob Weber , asistent šumarskog pokušališta za veliku kneževinu Hessen, a rezultate svojih iztraživanja objelodanio g. 1902. u inauguralnoj disertaciji, kojom je stekao čast doktora na filosofskom fakultetu sveučilišta u Giessen-u. Značajno je, da se u nas o fotografiji u dendrometriji pisalo već devet godina prije nego li je Weber predao javnosti konačni uspjeh svojih istraživanja! O »fotografičkom dendrometru «, kojega je pače i sam konstruirao, pisao je naš velevrijedni g. nadšumar Krišk o vid onda, kad je Weber tek počeo studirati šumarstvo! U »Šumarskom listu« od g. 1893. (veljača) obrazložio je Krišković princip, po kojem bi se uz pomoć fotografskih snimaka dala računati drvna sadržina pojedinih stabala i uza to opisao aparat, koji bi služio u tu svrhu. I Kriškoviću i Weberu je temelj fotografski snimak, koji je X puta manji od predmeta u naravi. Kako Krišković polazi 8 gledišta, da je slika predmeta to manja, što je predmet od leće udaljeniji, računa on onaj x, koji to umanjenje izrazuje iz udaljenost predmeta od leće ovog kvocijenta : ^j—p 7—rr. j—r^ dok Weber to ´^ ´ udaljenost slike od lece promjer u naravi umanjenje izrazujem ovim kvocijentom : -^ ,^^— ´´ ´ * promjer na slici. Weber za podlogu svojih izmjera upotrebljuje pozitivne slike, dok se Krišković zadovoljava s negativnima. I aparati jednog i drugog udešeni su kao i obični, samo Krišković ima udezbu, kojom se može mjeriti udaljenost slike od objektiva, a Weberov se pak dade toČno horizontirati, što — kako ćemo niže razložiti — vrlo upliva na točnost rezultata. Ovomu je članku svrha, da potanko razloži i opiše ovu Weberovu metodu, koja, ma da se mnogomu na prvi mah pričinja odveć teoretska, ima ipak nekih osobitosti. |