DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 343 — Družtvene viesti. Zapisnik sjednice upr. odbora hrv.-slav. šum. družtva obdržavane dne 30. siečuja 1904. u družtvenih prostorijah „Šum. doma" pod predsjedanjem družtv. podpredsj. V. g. Josipa Harasa, te u prisuću II. podpr. V. g. F. Zikmundovsky-a, družtv. tajnika A. Borošića, blagajnika A, Kerna, te gg. odbornika : R. Fischbacha, F. X. Kesterčaneka, V. Dojkovića, I. Partaša, D. Mocnaja i C. pl. Zajea. Izpričani: družtv. predsj. Presv. g. M. grof Bombelles, gg. odbornici V. Benak, M. de Bona, Gj. Kuzma i E. Slapničar. Neizpričani: I. Kozarac, D. Trotzer, Stj. pl. Hankony i M. Puk. Predmet viećanja: 1. Čitanje zapisnika o sjednici upr. odbora od 10. prosinca 1903. Nakon pročitanja bude zapisnik bez primjetbe ovjerovljen po po p. n. gg. odbornicima R. Fischbachu i J. Partašu. 2. Riesenje tekućih predmeta : a) Tajnik čita zapisnik o primopredaji blagajne i tajničkih agenda obavljenoj dne 6. siečnja 1901. medjusobno izmedju družtvenoga od bornika A. Borošića i bivšeg družtv. tajnika, a sada blagajnika A. Kerna, u smislu zaključka upr. odbora od 10. prosinca 1903. Uzima se na znanje. b) Tajnik izvješćuje, da su u smislu zaključka prošlogodišnje glavne družtvene skupštine poduešene kr. zem. vladi predstavke i to: a) glede dokinuća službene jamčevine kod činovnikah krajiških imovnih obćina; fl) glede izpitivanja u šumi kod polaganja višjeg državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja; Y) glede izjednačenja dnevnica kod činovnikah krajiškili imovnih obćina. Uzima se na znanje. c) Čita se naredba kr. zem. vlade, odjela za|unut.f poslove od 25. prosinca 1903 br, 97.586 glede doznake družtvene podpore za III. polu godište 1903 g. u iznosu od 60J K; nadalje zahvale Ane Marinović i Ade Ciganović za đopitane im podpore. Uzima se na znanje. d) Alexander Ugrenović i Ema Lepušić mole, da im se ostatak đopitane podpore najednom sada izplati. Uvažuje se time, da se i ostalim, ^koji su iz^^ nepopunjene stipendije podpore dobili, dotične podporne svote ^najednom^izplatiti mogu, kada to družtvena sredstva dozvoljavala budu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 344 — e) Čita se dopis gosp. ureda križevačke im. obćine od 23. siečnja 1904. br. 9185 ex 1903, koji stavlja družtvu na razpoložbu 13 kom. nadjevenih životinja za šum. muzej. Zaključeno, da se dopis ustupi upravitelju družtv. muzeja odborniku g. profesoru Partašu time, da se o stanju stvari pobližje informira i u sliedećoj sjednici izvještaj podnese. f) Milan M. Jovanović, okružni šumar u Kruševcu u Srbiji, moli da mu se pripošalje jedan primjerak „naputka za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa", izdanih g. 1903 po kr. zem. vladi. Pošto družtvo takovih naputaka ne ima, ne može molbi udovoljiti, nu zaključuje, da se ovim povodom podnese predstavka kr. zem. vladi neka bi učinila shodne odredbe, da se taj naputak po privatnim strankama kupom nabaviti može. g) Marija udova Ilijć moli podporu za g. 1903. Pošto je molba stigla nakon sjednice od 10. prosinca 1903., u kojoj su sva razpoloživa sredstva izerpljcna, to se ima ova molba pridržati i prigodom razdieljenja podpora za g. 19.)4. u razpravu uzeti, a moliteljica o tom shodno obaviestiti. h) čita se dopis „Oesterr. Centralstelle zur Wahrung der lanđ- u. forstvvirtsshaftlichen Interessen itd. u Beču", kojim poziva hrv. si. šum. družtvo, da se priključi zaključcima, stvorenim na skupštini alpinskih šumoposjednika i drvotržaca obdržavanoj dne 19. prosinca 1903. u Klagenfurtu, i da se predstavkom obrati na ugarsku delegaciju neka bi prigodom razprave bosanskog zem. budgeta pokrenula pitanje, da se za budućnost sprieči razsipanje drva u bosanskih šumah, kojim se oštećuju interesi austro-ugarski kao i hrvatski. Nakon podulje razprave bude zaključeno, da se pretres toga pitanja povjeri posebnom pododboru, koji će ga imati proučiti i u budućoj sjednici izvještaj podnieti te eventualno predložiti osnovu odnosne predstavke, koja bi se u tom pravcu ug. delegaciji podastrieti imala. U pododbor izabiru se gg. odbornici R. Fischbach, I. Partaš i D. Mocnaj. Oesterr. Centralstelle neka se pako o tom shodno obaviesti. i) Tajnik izvješćuje da koncem g. l903 izstupaju iz družtva: Član I. razr. Milutin Šumanović, um. šumar Šid. Članovi II. razreda Gjuro Bašić, kr. lugar Županja, Petar Rajaković, obć. lugar Vel. Peratovica. Uzima se na znanje. 3. Razprava glede obdržavanja ovogodišnje glavne đružtvene skupštine. Družtveno predsjedničtvo predlaže, da se glavna skupština obdržava u Zagrebu, u mjesecu kolovozu; zatim da se sa skup |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 345 — štinom spoji izlet u Zagrebačku goru, eventualno neka se na skupštini drže razprave o tematima, koji bi se ustanoviti imali. Upravljajući odbor usvaja pređlog predsjedničtva tim dodatkom, da se riešenje pitanja glede držanja razprava na skupštini zasada odgodi, te ponajprije putem družtvenog časopisa „Šum. lista" društveni članovi pozovu, neka do konca mjeseca svibnj a o. g. družtvenom predsjedničtvu dojave, da li i eventualno kakovu razpravu žele na skupštini držati. Po izmaku toga vremena neka se pako ovaj predmet iznese ponovno na pretres pred upr. odbor. 4. Predloži : Tajnik izvješćuje, da su družtvenom predsjedničtvu za današnju odborsku sjednicu stigli sliedeći predloži: a) Predlog družtvenoga predsjednika Presvj. gosp. Marka grofa Bombellesa, najavljen još mjeseca kolovoza 1903., koji glasi: Zakonskim člankom I. o nagodi, koju g. 1868. s jedne strane kraljevina Ugarska, sjedinjena s Erdeljem, s druge strane kraljevina Hrvatska i Slavonija, sklopiše za izravnanje postojavših izmedju njih državo- pravnih pitanja, osjegurano je u §. 46. medju inim kraljevinam Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, da će središnja vlada „i one svoje organe, koji će u obsegu kraljevinah ovih uredovati, obzirom na potrebitu strukovnu vještinu, u koliko to samo moguće bude, imenovati izmedju domaćih sinova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije". Pošto je pako uprava državnih šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji predana u ruke središnje vlade u Budimpešti, to gledom na navedenu zakonsku ustanovu imadu i domaći sinovi ovih kraljevina koji su si stekli potrebitu strukovnu vještinu, pravo zahtjevati, da se kod imenovanja odnosno popunjenja mjesta, koja su kreirana u državnoj šumskoj upravi u području kraljevina Hrvatske i Slavonije, u prvom redu na njih obzir uzme. Strukovna vještina, koja je nuždna za namještenje u državnoj šumarskoj službi, propisana je naknadno u §. 12. zak. članka I. 1883. zajedničkog hrv. ugar, sabora, o osposobljenju javnih činovnika, koji glasi: „Kao šumarski činovnici u državnoj ili municipalnoj šumarskoj službi mogu se u obće namjestiti samo oni, koji shodno zahtjevom propisanim zak. čl. XXXI. 1879. imadu svjedočbu izpita zrelosti, ter koji su nakon propisanog položenja izpita iz svih učevnih predmeta šumarske akademije u Štavnici u tuzemstvu položili šumarski državni izpit". Kada bi se ova ustanova zakona doslovno primjenjivala na domaće sinove kraljevinah Hrvatske i Slavonije, koji kane stupiti u državnu šumarsku službu, tada bi isti bili posredno siljeni, da šumarske nauke slušaju jedin o na kr. šumarskoj akademiji u Štavnici. A pošto |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 346 — je na toj akademiji nastavni ježili magjarski, koji nije obligatan jezik na srednjim školama u Hrvatskoj i Slavoniji, to bi naši domaći sinovi bili izključeni od namještenja u državnoj šumarskoj službi, jer neznajući magjarski, ne mogu s uspjehom niti polaziti šumarsku akademiju u Štavnici. Zakonski članak I. 1883. ne može se s toga doslovno uporavljivati na naše domaće sinove, koji traže namještenje u državnoj šumarskoj službi, i to tim manje, što je u §. n7. nagodbenoga zakona ustanovljeno, da je unutar granica kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i za organe zajedničke* vlade hrvatski jezik službenim jezikom. Imajući ovo na umu, imao bi se §. V2. zak. čl. I. 1883. kod namještanja domaćih sinova u državnu šumarsku službu u području kra- Ijevinah Hrvatske i Slavonije uporavljati samo u toliko, da se od istih traži, neka dokažu, da imaju izpit zrelosti i da su strukovnu vještinu stekli na kojoj šumarskoj akademiji ili drugoj visokoj šumarskoj školi, ravnoj akademiji u Štavnici, te da su položili propisane izpite, kao i državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja u Hrvatskoj i Slavoniji. Tako je i središnja vlada zak. ćl. I. l!i83. uporavljivala, jer je iza g. 1883. u državnu šumarsku službu u Hrvatskoj i Slavoniji imenovalo njekoliko domaćih sinova, koji su svršili šumarske nauke na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču i položili državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja u Hrvatskoj i Slavoniji. Glasom §. 7. zakona od 13. ožujka 1897., o promicanju gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (Sbornik 1897. br. 32.), ustrojena je kr. šumarska akademija u Zagrebu i prislonjena na filosofski fakultet sveučilišta Franje Josipa I. Naredbama zem. vlade, odjela za unut. poslove i za bogoštovje i nastavu, od 7. listopada 1898. broj 66.101. i 66.102, uredjena je na toj akademiji šumarska obuka te izdan naukovni i izpitni red. Iz naukovne osnove proizlazi, da se ova u bitnosti podpunoma slaže sa naukovnom osnovom, koja je propisana na kr. šumarsku akademiju u Štavnici. U vrieme pako, kada je donesen spomenuti zak. čl. I. 1883., nije u kraljevina Hrvatskoj i Slavoniji obstojao viši šumarski zavod. Usljed toga je u tom zak. članku spomenuta samo postojeća tada šum. akademija u Štavnici, a da bi se danas slični zakon stvarao, svakako bi bio opravdan i na zakonu utemeljen zahtjev, da se kod §. 12. stavi dodatak: „odnosno za sinove kraljevina Hrvatske i Slavonije položenje izpita iz svih predmeta kr. šumarske akademije u Zagrebu". Buduć da je središnja vlada prema spomenutoj praksi namještala u državnu šum. službu domaće sinove, koji su svršili šumarske nauke inozemnim visokim šumarskim školama, to je opravdano, da tim prije |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— o47 — prima u državnu šum. službu one, koji su svršili nauke na šumarskoj akademiji zagrebačkoj, koja se nalazi u području zemalja krune sv. Stjepana i koja svojom organizacijom i naukovnom osnovom podpuno se slaže sa kr. šumarskom akademijom u Štavnici. Sve to u oči ovih činjenica, kao i gledom na okolnost, da imade danas već dosta domaćih naših sinova, koji su svršilu izvrstnim uspjehom šumarske nauke na kr. šumar, akademiji u Zagrebu, i gledom na to, da na molbe njekih absolviranih slušatelja kr. šum. akademije u Zagrebu, upravljene pred 3 godine na središnju vladu za namještenje u državnoj službi kr. drž. šum. uprave, do danas riešenja stigla nisu. Upravljajući odbor pozdravlja radostno predlog družtvenog predsjednika te zaključuje, da se u tom smislu sastavi i podnese predstavka Preuzv. gosp. Banu. Ujedno izvješćuje družtv. tajnik, da je i p. n. g. odbornik V. Dojković za današnju sjednicu najavio jednaki predlog. Prisutni odbornik g. Dojković izjavljuje na to, da se pridružuje predlogu družtv. predsjednika Presvj. g. M. grota Bombellesa. b) Družtveni odbornik p. n. g. Vilim Dojković najavio je sliedeće predloge : Slavnom pređsjedničtvu h r V. - s 1 a V. šumarskog d r u ž t v a u Zagrebu. Minulih dana razabrati iz domaćih dnevnika, da se u nadležnim krugovima radi o tome, kako bi se zemaljskim činovnicima kraljevina Hrvatske i Slavonije beriva imala povisiti. Prema temeljnim načelima o ustrojstvu zem. uprave imati će postati dionicima te blagodati i zem. šumarski činovnici: kr. žup. šum. nadzornici, kr. kot. šumari, a možda i kr. šum. vježbenici. Ne dvojim niti časa. da će zvanični krugovi u tom pogledu sve učiniti, što im obzirom na tekuće topogledne poslovne dužnosti prinadleži. Samo s tom akcijom ne mogu se ali, po mom nemjerodavnom mnienju, da izcrpe sve one dužnosti, koje nam nalaže zastupanje naših čisto staliških probitaka. Jasno je, da se — ne za poboljšanje, već upravo za asaniranje i uredjenje budućeg materijalnog položaja naših zem. šumarskih stručnjaka, osobito onih nižjih dnevnih razreda, mora pokrenuti i izvanredna akcija, do koje se obzirom na postojeće pragmatičke udesbe strogo službeni krugovi često uzdići ne mogu ni onda, kada bi to i že Ijeli učiniti. Držim s toga, da je upravo sada nadošao najprikladniji čas, da naše hrv.-slav. šumarsko družtvo, zastupanju razvitka naših staliških od |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 348 — nošaja i probitaka poduzme takove korake, koji bi bili prikladni, da naše topogledne odnošaje odlučno, možda i za koj decenij promaknu i urede. Na tu predmjevu ovlašćuju me čisto zasebni, upravo sada postojeći koli politički toli i fmancijalni odnošaji u zemlji, koji će jedva dozvoliti onda, kad se jednom ustale, da u okviru nastalih normalnih odnošaja, osobitih napremica našem staležu namaknuti. Uslobodjujem se zato — i ako ne želim time predusresti svim onim uspjesima, koje će u svojem nastojanju unutar normalnih odnošaja eventualno postići strogo službeni naši stručni krugovi — da stavim slavnom predsjeđničtvu hrv.-slav. šumarskog družtva predlog, neka izvoli u bližnjim danima mjeseca siječnja sazvati sjednicu upravnog odbora šumarskog družtva, ter istomu na razpravu i zaključak iznjeti niže iztaknute moje predloge. Po samu stvar bilo bi možda vanredno uspješno, kad bi se obdržanje te sjednice sazvalo na onaj rok, kada će sasjedati i hrvatski sabor, za da se odboru šum. družtva pruži prilika, da eventualno ,´putem izaslanja koli u visoke kr. zem. vlade, toli u predsjedničtva visokog sabora i kluba narodne stranke, budne tumačem ob ovlaštenosti svojih zaključaka. Dok se je kr. ugarska vlada odlučila da državnim svojim činovnicima u sasma posebnoj i do sada ne uobičajenoj formi naknadnih svotnih izplataka namakne povišena beriva, toli im potrebna i nuždna za obezbiedjenje nezavisnog družtvenog položaja i službenog čina, dok se kod nas o tome radi, da se činovnicima svih kategorija u normalnom dnevno-razrednom razmjeru beriva povise : ne smije se nečednim ili neovlaštenim smatrati zahtjev hrv. zera. šumara, kojim bi isti imali potražiti način, kako da se prema njima izprave upravo teške one pogrješke, koje su na tom stališu dosada prouzročile one zak. ustanove i službena njihova provedba, kojimi je ta kategorija zem. činovnika u obće organizovana. Pošto će žup. šum. nadzornici na povišenju participirati u onim istim razmjerima, u kojima će do te blagodati doći i ostali njihovi sudruzi žup. magistrata, to držim, da se glede njih samih ne će ništa dati učiniti, jer bi promjena njihovih dnevno-razrednih odnošaja izazvala i promjene u dnevn. razredima ostalih magistratualaca, za čim ovaj put sama odnosna zak. osnova po svoj prilici ići ne će. Zato bi se ali moralo glede kr. kot. šumara svom snagom ponastojati oko toga, da se ta parija medju zem. činovničtvom, oličena bojom „stručno-tehničke naobrazbe i djelokruga", svom zvanju, naobrazbi i položaju dolično, barem i najmanje, ako se već više postići dalo ne bi, sva promakne u X. dnevni razred, ter unutar istoga, da svi ti organi participiraju na osnovnim novim plaćevno-razrednim povišicama. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 349 — Glede kr. šumarskih vježbenika bi valjalo nastojati o tome, da se obzirom na ograničeni status istih postigne takovo zakonsko opredielenje, da se oni kr. šumarski vježbenici, koji su položili višji državni izpit, ter iza toga unutar petgodišnjeg ukupnog svog službovanja višjeg čina postigli nisu, nakon dovršenog petgodišnjeg službovanja kr. kot. umarima extra statum imenovani budu. Treći predlog za kojeg držim, da je baš sada od aktuelne važnosti imalo bi biti nastojanje hrv.-slav. šumarskog družtva, da se našim hrv. šumar, akademičarima — abiturientima, po razmjeru vakancije, bezuvjetno omogući primanje u zajedničku državnu šumarsku službu, pošto je isto u temeljnom zemaljskom zakonu zajamčeno. Ovim nastojanjem ne bi se imalo niti najmanje dirati u unutarnje pragmatičke propise zajedničke državne šumarske uprave glede nadopunjujućih svojstva i sposobnostih u pogledu samog promaknuća, pošto se razumjeva samo po sebi, da se tim propisom imade podvrći onaj, koj je jednom u statusu stanovitog gremija mjesto postigao. Trebalo bi s toga, da se upravni odbor hrv.-slav. šumarskog družtva obrati koli na klub narodne stranke toli i na politički klub izaslanika naših na zajedničkom saboru, ter da im povoljno riešenje tog pitanja shodnom, deputacionaliter predanom predstavkom na srdce stavi. Da pako ta akcija što većim i sigurnijim uspjehom roditi uzmogne, trebalo bi posebnom predstavkom u visoke kr. zem. vlade zamoliti, da se u naše državno-izpitne odnošaje uvedu oni nadopunjci (vanjski izpiti, povjerenici, taxe i t. d.), koji bi bili prikladni, da niveau istoga podignu na onaj stepen, na kojem se isti i u inim naprednijim zemljama nalazi. Osim tog djelovanja, koje bi išlo Uh za stališkimi probitci, trebalo bi glede strukovnih odnošaja sada, gdje je zavedeno rukovodjenje zem. šum. statistike shodnim zaključkom visoku zem. vladu zamoliti, da izvoli odrediti: da gospodarstveni uredi imovnih obćina izdadu za minule deset-godištaje (računajuć od njihovog osnutka), po decenijima razvrstane izvještaje o ukupnom svojem djelovanju na polju stručnom i novčano- gospodarstvenom, koji izvještaji bi se u buduće imali za svakih pet godina unazad izdavati. Tim izvještajima pripisujem osobitu važnost zato, jer bi se samo iz njih dao stvoriti sud o uspjesima, s kojima ta institucija na polju našeg narodnog gospodarstva funkcionira. Za slučaj, kad bi slavno predsjedničtvo držalo, da ti predloži ne bi bili dostatni, da se izpuni dnevni red sjednice, tad sara spreman, da se pobrinem za jošte ine predloge. K tim predlozima priključujem molbu, da se sjednica izvoli sazvati dati za 4 sata posije podne, pošto bi u tom slučaju k istoj pravodobno |
| ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 350 — mogao prispjeli isti dan, popodnevnim zidanomostskim vlakom, za da predloge ustmeno razjasnim. Ne kani li si. predsjedničtvo ma iz kojeg razloga, da tu sjednicu sazove, tad molim da se cieli ovaj podnesak u prvom budućem broju našeg društvenog lista objavi. U Stein - K amniku, (Kranjskoj) na Božić 1903. Slavnog predsjednietva sluga pokorni V i 1 i m D o j k 0 v i ć, kr. žup. šum. nadz. u m. Prv i predlog usvaja upr. odbor time, da g. predlagač sam izradi odnosnu predstavku. Glede drugoga predloga razvila se je živahna debata, te bude ovaj predlog predlozima odbornika D. Mocnaja i 1. Partaša nadopunjen tako: ,,da se kr. zem. vlada zamoli, neka bi kr. šum. vježbenike pol. uprave nakon položenog državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja imenovala kr. kot. šumarima u X. dnev. razredu, a ako to ne bi nikako moguće bilo, a ono, da ih imenuje kr. šumarskim pristavima u Xr. dnevnom razredu, u kojem bi se potonjem slučaju imao tomu shodno preinačiti od 22. siečnja 1894 o uredjenju šum. tehničke službe kod pol. uprave u kraljevinah Hrv. i Slav." Treć i predlog odpada obzirom na jur prihvaćeni predlog družtvenog predsjednika. Četvrt i predlog odpada obzirom na predstavku podnesenu u Lom predmetu kr. zom. vladi na temelju zaključka prošlogodišnje glavne družtvene skupštine. Pet i predlog se usvaja sa dodatkom odbor. g. I. Partaša, da se kr. zem. vlada umoli, neka bi takove izvještaje svakih 5 godina izdavala za cielu zemlju, uključiv u to i pošumljenje krasa. Predlog odbornika g. V. Bena ka, da se sjednico upravlj. odbora sazivaju u 11 sati prije podne. Uvaživ sve okolnosti zaključuje upr. odbor, da se sjednice upr. odbora obdržavaju u pravilu posije podne. Pošto je time dnevni red izcrpljen bude sjednica zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici upr. odbora od 13. svibnja 1904. pročitan i ovjerovljen. Fischbach Kesterčanek A. Borošić tajnik |