DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 320 —


Ponajprije moram iztaći, da će valjda biti pisarska pogrieška,
nastala usljed »hitnog« čitanja naputka, što je pisac
taj prigovor iznio kod §. 5. naputka, koji govori jedino o označenju
odnosno osieguranju gospodarstvenog razdieljenja šume.


Taj prigovor odnositi će se valjda na §, 4. naputka, gdje
se razlazu glavna načela, kojih se držati valja kod gospodarstvenog
razdieljenja šume u sjekorede i odjele.


Pisac spominje bukvu i jelu. Ove dvie vrsti drveća
rastu kod nasu brdskih i planinskih šumah, asjeku se o plodnom
ili prebornom sječom, pak stoga pogibelj od vjetra
nije u ti h šuma h od tolike važnosti, kako to pisac mnije.


U ostalom naputak propisuje, da se u brdskih i planinskih
šumah imaju medje sjekoreda odnosno
odjela prilagoditi oblicima tla; dočim, da se
umjetni prosjeci imaju samo iznimno rabiti. Usljed
toga je i smjer sjekoreda u tih šumah ovisan o obliku
tla. U koliko pogibelj od vjetra postoji, to je ova od posve
lokalne naravi, a dade joj se predusresti ne toliko gospodarstvenom
razdiobom šume, koliko sječnim
poredkom (Hiebsfolge). Naputak (§. 19.) povrh toga propisuje,
da sječine valja voditi tako, »da čelo sjeČe, u koliko je
moguće, napreduje nasuprot opasnom vjetru«.


Pisac nam spominje omoriku , koja se u inim zemljama
goji u čistim sastojinama i sječe čistom sječom, te koja se
usljed toga ne smije izporedjivati sa bukvom i jelom već radi
drugog načina sječe, naročito ne za naše odnošaje.


Iz navedenog prigovora razabirem ponovno, da pisac pripomenaka
stoji pod dojmom saskih propisa, koji mogu vriediti
za onamošnje čiste om ori kove s as toj i ne, ali se ne
mogu niti u teoriji, a kamo li u praksi primjenjivati našim
prilikama kod uzgoja bukovih i jelovih šuma.


Pisac misli nadalje, da bi bila shodna odreba, da
je uredjajnik dužan osnovu o umjetnom razdieljenju, jošte prije
nego li ju trasira u šumi, predložiti kr. županijskom šumarskom
nadzorniku na izpitanje, ter da ju tracira i prosječe istom nakon
stiglog odtale odobrenja. Svakako bi ovakova odredba — drži