DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 29     <-- 29 -->        PDF

~ 319 —


Pisac je očito zaboravio , što je prije gleda toga napisao.


iS´a str. 134 »Š. 1 « prigovarajući naputku, sto nije odsjek
treći »izmjeru šume« metnuo pred odsjek 2. »gospodarstveno
razdieljenje šume«, veli na ime pisac »pošto ovo poslednje
mogu preduzeti istom onda, nakon što sam sa izmjero m
šume, te naročito detaila gotov«.


Na str. 136. »B. 1.« veli zatim pisac:


»2. da u brdskim šumama izmjeri sav važniji terrainski
detail: duge grebene, kose, hrbtove, izbočite briegove, odulje
doline, jarke, glavnije puteve. Valja izmjeriti sastojiliske
i gospodarstvene razlike.


Sav taj detail valja unjeti u šumovid i sada istom, kada
imaš u nacrtu cielu okostnicu brdske šumske unutarnjosti,
pristupi ka tehničkom razdieljenju šume tako: da izlučiš sjekorede,
odjele i odsjeke«.


Protuslovje je očito. Ako su sastojinske i gospodarstvene
razlike izmjerene prije izlučenja
odjela, čemu ih još jednoč mjeriti
nakon provedenog tehničkog razdie ljenja
šume«?


Moram ovdje pripomenuti i to, da zahtjev pisca, da se
medje izlučenih odsjeka vani uskimi prosjeci i malimi humkami
označe, ide po mojem mnienju predaleko, jer to bez
nužde novaca stoji i posao zasporuje. a za koju godinu dana
uzki će prosjek posve zarasti, a humke će nestati.


Dalnji prigovor, što ga je pisac iznio jest taj, da je u


§. 5. naputka, valjalo »ondje, gdje se govori o umjetnom ure


djenju prije svega učiniti odredbe, na što će se imati


paziti u šumama bukovim i jelovim obzirom na pogibelj dola


zeću od vjetrova ter odrediti koli smjer u kojem se pro


sjeke osnovati imadu, pa i upozoriti na kut naklona, kojeg bi


iste, obzirom na pogibelj prieteću od vjetra, imati morale. To


je tako važna okolnost, da se to pitanje u inim zemljama,


gdje četinjače (omorika) prevladjuju, na lic u mjest a p o


posebnom strukovnom povjerenstvu rješava«.