DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 318 —


Hiebsziige uud Abteilungen zu bilden; es kann hier je nach Umstfiaden
zulassig sein, x4.bteilungen von 50 bisselbs t 100
Hekta r (t. j . 86—174 kat. jut.) zu bilden, und kann die
Verfeinerung des Einteilungsnetzes diirch vveitere Teilung der
Zukunft iiberlassen bleiben. Dagegen wird in Forstbezirken
mittlerer Grosse mit bereits feinerer Betriebsfiihrung eine
Durchschnittsgrosse der Abteilungen von etffa 20 bis 30 Hektar
(35 52 kat jnt.) als angemessen erscheinen, von weleher
Durehschnittsgrosse in kleineren Forsteu, bei sehr intensivem
Betrieb und speziell auch im Aussclilagwalde noch auf eine
solche von 10 bis 15 Hektar (17—26 kat. jut.) lierabgegangen
werdeu kann. — Jenen Eetriebsformen bei we]ehen sich die
jahrliche Hiebsfiihrung in grosseren Angriffšflachen btwegt,
also insbesondere dem Plenter- und Femelsclilagbetrieb (naša
oplodna sječa), w e r d e n g r o s s e r e Abteilungen (etffa
25 bis 40 Hektar, 44—70 kat. jut.) mehr entsprechen etc."


Iz ovoga nješto poduljeg citata može se razabrati, da veličina
odjela oviai posve o mjestnim prilikama i odnošajiraa
šume, ali razlaganja o tome ne spadaju u naputak, nego u
školu. — Nu odtud se vidi i to, da u našem naputku navedena
maximalaa površina od 100 kat. jut. nije previsoko uzeta
naročito onda, kada se ima na umu, da se naputak odnosi i
na takove šume, koje obsižu i 30.000 kat. jut površine.


Sliedeči dalje pisca pripomenaka u njegovom razlaganju
nailazim na protuslovje, koje moram iztaknuti.


Pisac na ime sad najednoć navodi (str. 105.): »Kad su
tako odjeli u nacrtu urisani, i u šumi več izkolčeni, tada
valja jošte izmjeriti odsjeke (ili sastojiuske te ine razlike),
vani ih uskimi prosjeci i malimi humkami označiti, ter
pomoćju fiksnih točaka, koje se sada same po sebi nakon izkolčenih
odjela podavaju, u nacrt urisati«.


Na strani 166 piše za tim pisac: »B) Techničko razdie-
Ijenje pojedine šumske čestice: Omeđjašenje. Detailna izmjera.
Razlučba čestice u sjekorede. Osnivanje odjela (30—40 jut.
vel.) u sjekoredima. Izlučba odsjeka u odjelima prema sastojinskim
inim razlikam (Drvna gromada. i t. d.)«