DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 315 —


Tu moram opaziti, da naputak nije uveo nikakove
nove oznake za pojam uredjajnog razreda, kada je ovaj
nazvao gospodarstvenom jedinicom.


Naziv gospodarstvena jedinica živi kod nas, jer ga
je uveo uredjajni naputa k za krajiške imovne obćine
od g. 1881. U §. 35. nap. B., k zakonu od 11. srpnja 1881.
nalazimo na ime naziv „gospodarstvene jedoiice ili uredjajrsi
razredi".


Pisac pripomenaka službovao je u svoje doba kod krajiških
imovnih obćina, pak bi mu ta okolnost morala biti
poznata.


Ni je mi razumljivo, zašto pisac uaglasuje »mi K r i-
ževčani«, mogao je isto tako reći i »mi B e c a n i«, jer
smo i jedni i drugi učili iz istih njemačkih knjiga. Mi smo
Bečani još g. 1882., kada sam ja došao na bečku školu, rabili
naziv »B e t r i e b s k 1 a s s e«, a Križevčani istodobno za
isti pojam prevedenu kovanicu »uredjajni razred«. Meni
pako mjesto »uredjajni razred« mnogo ljepše zvuči hrvatskiji
izraz »gospodarstvena jedinica«, pak ne nalazim
dovoljnog razloga, radi kojeg mi ne bi uveli u našu stručnu
literaturu taj naziv, i to tim manje, što je on u porabi kod
naših imovnih obćina već preko dvadeset godina.


Glavna je u ostalom stvar, da je naputak označio jasno
pojam, koji je hotio tim imenom nazvati.


U njemačkom stručnom nazivoslovju vlada primjerice u
tom pravcu veliki darmar, te čovjek mora biti dobro upućen
u stručnu literaturu, da razumije, što je pojedini pisac pod
stanovitim izrazom mislio.


Na primjer pisca (str. 136. i 136. 8. 1.), kako bi on razdielio
upravno jedan šumski kotar, kao i na njegov razpored
posla oko sastavka gospodarstvene osnove, ne ću se osvrtati,
jer sam već napred dokazao, da upravno razdieljenje ne ima
sa sastavkom gosp. osnove nikakovoga posla, a razpored poslovanja,
kako ga pisac predlaže, da ne odgovara svrsi.


Osvrnuti ću se jedino na piščeve pripomenke (str. 133)
glede veličine sjekoreda i odjela.