DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 290 — da će više od 5 hiljada njih, za vreme spomenutog iiongresa stanovati u posebnom logorištu na izložbi. T. z. „kraljevski susjedi" to je ženska zajednica sa kojih 140.000 članova, kojoj je zadaća promicanje interesa šumarstva, da će takodjer biti sa kojih 20.000 članova na tom kongresu zastupana. Ova nam viest doista „amerikanski" zvuči. Uredn. Umjetno drvo priređjeno iz treseta, novo gradivo. Arhitekta Hemmerling u Draždjanima, pronašao je način, kojim se i manje vredni treset po patentiranom postupku Helbinga, može pretvoriti umjetnim načinom u njeku vrst drva. Helbing uzimlje u to ime svježe iskopani treset, kojemu još u vlažnom stanju primjesa stanovitu količinu vapnenog hidrata njeke aluminijeve mješavine, a ciela se ta smjesa onda preša i suši. Tako dobivene ploče, moći je onda isto tako obradjivati kao što i drvo, moći ih je polivati i ličiti, a uza sve to još su za 33 do 50"/o jeftinije od hrastovoga drva. Izradjeno to umjetno drvo nije higroskopično, a moći ga je svagdje upotrebiti bez svakog dalnjeg ličenja ili impregnacije. Osobita je vriednost tog tresetnog drva osim velike njegove čvrstoće još i ta, da je nećutljivo protiv topline kao i raztrošbi od gljivica. Polag iztraživanjah kr. saskog pokušališta u Draždjanima, spada to treselno drvo medju „polagano goruće" tvari, pak je s obzirom na to osobito sgodno i za takove gradjevine, kojima prieti pogibelj od požara. Nepromjenljivost toga drva u vodi i na zraku, čine ga uz to osobito sgodnim za uporabu u brodogradnji kao i kod gradnje željezničkih vagona, zatim za nutarnje gradnje kod zgrada, za taracanje cesta i u tvornicama, kao šio i za proizvodnju željezničkih podvala, u koju se svrhe ne treba ni impregnirati. Trdoća i odpornost tog novog gradiva odgovaraju posvema onomu tvrdih vrsti kod naravnog drva. Budu li se sve te predmjeve i doista obistinile, biti će taj izum od neizmjerne važnosti po unovčenje mnogih po svem svijetu velike površine zapremajućih a danas većim dielom još pustih i bezvriednih tresetišLah. Je Šmue u Njemačkoj. Glasom podataka priobćenih u „Vierteljahreshefte zu Statistik des Deutschen Rciclies" zapremalm šume, g. 1900 u Njemačkoj oko 14 milijuna ha. iliti 26"4 od sveukupne površine tla. Od toga dolazi na šume četinjače oko 9V2 milijuna, a na listaće šume 4´^ milijuna hektara, pri čemu je još i to iztaknuli, da po vršina četinjastih šuma zadnjih 20 godina vidno raste na račun šuma listača. Od četinjastiti šuma, zapremaju borici oko 572 milijuna liektara, smrekvici 2V2 milijuna, dočim na jelike jedva 300.000 odpada. Najviše šuma imade u pruskoj pokrajini Hessen-Nasau t. j . 40"/(„ zatim slicde Brandenburžka, Poranjska, Šlezka i Westfalska. Od ostalih nje |