DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´isnut Br. 5. u ZAGREBU, 1. svibnja 1904. God. XXVIII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice 5 K. 20 ni.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Usurpacija šuma i pašnjaka. Piše Crašo Vae, kr. kot. šumar. Tečajem mojega službovanja, u raznim krajevima Hrvatske i Slavonije, proniknuo sam i proučio pitanje »usurpacija« — do u tančine! Ovo kratko vrieme pako, mojega službovanja u bivšoj Gornjoj Krajini, t. j . u ogulinskom kraju, usavršilo je moje topogledne nazore, pak sam stoga odlučio, da o tom važno m pitanju napišem raspra vicu, ne bi li time doprinesao zdravo zrno k uapredkii t. j. , da nam ti žalostni odnošaji bar donjekle prestanu ! Znam, da ni jedno šumsko vlastničtvo nije poštedjeno od »usurpantah«. Iznimka ima kod velikih vlastelinstvah i države. Narod bježi od spainske i carske šume, kao vrag od tamjana! Jedino imovne obdine i zemljištne zajednice, nisu poštedjenje od nezasitne želje »usurpatorah«, da usurpatorskim — ili samovoljno prisvajajučim načinom — dodju do zemljišta, bez da su u to ime što doprinesli, platili, odštetili itd. Tasamovolja prisvajanja zemljišta, uvriežila se je u našem seljačkom narodu. Kakova sredstva sve rabi, da se šumskog i pašnjačkog tla dočepa, nije njegova briga! Glavno je njegovo načelo, da si prikrči od šume ili pašnjaka, — a što prikrći, to lahke ruke ne pušta! Mi, koji svaki dan u narodu živimo i vani radimo, znamo ponajbolje, da je to pitanje, uz šumske štete, naj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 218 — crnija strana, koja radi proti racionalnom šumskom i paševinskom gospodarenju. To je »rak-rana« u našem narodu, a naročito u Gornjoj Krajini. Posjedovni odnošaji silno su neuredjeni u bivšoj Gornjoj Krajini, a usurpacijah ima na svakom koraku i to kako na velikoj, tako i na najmanjoj površini, bilo na pašnjaku, bilo u sumi. Tomu ne ima ni kraja ni konca! Kako mi se službeni djelokrug proteže na kotare Ogulin, Slunj i Vojnid, koji zapremaju do pol milijuna rali skupne površine, imam dovoljno prilike i dobru školu, da ovo pitanje proučim. Latio sam se s toga pera, da cienjenim čitateljima pobliže ocrtam odnošaje »usurpacijah«, t. j . kako bi iste odstranili i uredili. Predjimo na samu stvar. Raspravljat demo o usurpacijama u imovnim šumama i onima z, zajednica zajednički, pošto se u načelu o jednoj stvari radi. Pravoužitnici imovnih obćina i ovlaštenici zemljištnih zajednica, imadu prava na zajedničku imovinu. S toga seljak pravoužitnik ili ovlaštenik, ne smatra nikakovim prekršajem, ako si uz svoju oranicu ili livadu prikrči i priore komad zemlje. A ne samo da si prisvoji uz svoju zemlju, već on znade i u sred šume ili pašnjaka znatan komad »okupirati i usurpirati«. To je njegovo — misli si on; — a tko će ga iz posjeda iztjerati! ? Uz poznatu tvrdoglavost i pravdašku ćud našega seljaka, težko onda šumaru, ako bi šumu ili pašnjak uredjivati počeo. A pošto šumaru, ni medju kaputaši na ladanju »ruže ne cvatu«, to si možemo pomisliti, kako nam je pri duši! »Nu dušu u se — pak radi«, kaže hrv. poslovica. Tako mora i biti, bez da se tužimo i jadikujemo. U savjestnom radu, jeste napredak naroda, za koji smo tu. Rekli smo, da su naši obični usurpanti — ovlaštenici ih pravoužitnici. Kao takovi, podpadaju radi prekršaja usurpacije tla počinjenih u imovinskoj šumi i u šumi ili pašnjaku zemljištne zajednice temeljem §. 18., š. z. i §. 68. š. z. sudbenosti političkih oblasti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 219 Po §. 60. š. z. teč. 6. šum. zak., jeste nepovlašteno »prisvajanje zemlje« — kvar šumski t. j . prekršaj proti ustanovama šumskoga zakona. Isto tako po §. 60. toč. 7. š. z. jeste »i svako ino upotrebljivanje zemljišta šumskoga« prekršaj proti ustanovama šum. zakona. Evo nam u šum. zakonu jakoga oslona, da od šumah uklonimo »usurpacije« šumskoga tla. Da se je svaka usurpacija za vremena ustanovila i pravodobno prijavila političkoj vlasti, uklonjena bi bila mnoga i mnoga usurpacija. Tako je to ali zastarjelo. Nehaj i neuredjeni odnošaji u obće, a naposeb šumskoredarstveni, na mnogim mjestima skrivili su, da mi imamo sada posla sa najstarijima, starima, novima i najnovijima usurpacijama. Cl. III. carskog patenta od 24. lipnja 1857. odnosno naredba od 7. veljače 1860. o uvadjanju šumskoga zakona propisuje, da utrnjuje iztraga i kazan, ako narušitelj šum. zakona, dakle i usurpant ne bude za šest mjeseci od dana učinjenoga narušaja, uzet pod iztragu. Cim taj rok mine, ne možemo više na osnovu šum. zakona postupati. S tih propusta, nastale su mnoge stare usurpacije Valja nam se drugoga zakonitoga načina primiti, ako želimo posjed urediti i usurpantah riešiti se. Zašto imade zakona i u krieposti stojećih naredaba visoke zemaljske vlade? §. 618. gradjanskog parbenog postupnika propisuje : »Ako tko u posjedu koje stvari ili prava kojega bude prikraćen, ili ako protupravno bude lišen toga posjeda: ima odmah i najduže za trideset dana uklopno s praznici, iza kako bude doznao smetanje, zamoliti tužbom smetena posjedovanja pomoć sudačku i točno izraziti što ište«. »Po izmaku toga vremena, ima se tobožnji smetani posjednik odpraviti, da putem pravde podigne običnu p os je dnu tužbu«. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 220 — Taj §. 618. gr. p. p. odnosi se na smetanje posjeda. Važi i tamo, gdje se radi o posjedu, na koji imaju pravoužitnici i ovlaštenici prava, t. j . odnosi se i na posjed imovnih obdina i zem. zajednica. Pošto ali »zagodom« i »utrnućem« ustanova šum. zakona, ne možemo na temelja š. z. postupati; a §. 618. gr. p. p. odnosi se izravno i na naše šumoposjednike, naročito na imovnu obćinu nu propisuje rok od 30 dana, a kada mine taj rok, to nam valja putem gradjanske parnice, proti usurpantima dokazati pravo vlastničtva. Nu parnice su skupe. S toga : »Mršava nagoda, bolja je, nego li najmastnija parnica«, veli hrvatska poslovica. Ne ima druge, ved poprimiti se nagode. U tom pogledu, dobro dolaze imovilim obćiliama, propisi i naredbe vis. kr. zemalj. vlade od 16. lipnja 1885. br. 16104. i naredba od 24. svibnja 1885. br. 16230. glede »političke reambulacije medja občinskih šumišta. Navesti čemo u kratko ustanove prve naredbe. »Reambulacija odnosno rektifikacija medja spada na nadležnost sudova. Nu obdinam stoji prosto, da vlastitoga znanja i ravnanja radi, uz intervenciju podžupanijskoga (sada kr. kot. oblasti) mjerničkoga i šumar, osoblja, preduzmu reambulaciju medja, a na temelju obavljenih izviđa i pribavljenih točnih mapa, pokušaju nagodu 8 dotičnim stranka mi«. Ovim načinom će se po svoj prilici mnoga prieporna medja kratkim putem rektificirati modi. Gdje to ne bi pošlo za rukom, tamo ne če preostati drugo nego, da se — kako je dotična usurpacija izvidom i valjanimi mapami na licu mjesta doista konstatovana — proti dotičnikom putem sudbenim postupa. Drugospomenuta naredba preporuča »da se za sve starije okupacije sklopi što kratkotrajniji zakup ni ugovor, te tim dospije na Čvrsti pravni temelj«! Tada je lahko usurpirano zemljište povratiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 221 — Ako se kod novih usurpacija ne premaši 30 dnevni rok, može imovna obćina postupati u smislu gorespomenutog §. 618. gr. p. p, ; ili u smislu §. 60. toč. 6. i 7. šum. zak. u roku od 6 mjeseci. Ako jedan i drugi rok prodje, a to je kod starih usurpacija prošao, najsliodnije biti ce poslužiti se pogodnošdu gorespomenute visokovladne naredbe. U važnim slučajevima valja pođi pred slavni sud, te, bez odvjetnika, dati u zapisnik tužbu radi priznanja prava vlastničtva. Tim načinom, neka se imovna obdina posluži u najskrajnijoj nuždi, pošto je sudbeni postupak preskup. Najshodniji način jeste, da imovna obdina traži uredjenje usurpacijah, uz intervenciju izaslanika političke oblasti, na temelju gorespomenute naredbe, odnosno da kod kr. kot. oblasti to uredjenje putem rasprave provede. Da je politička vlast nadležna u pogledu usurpacijah postupati, sliedi po mom skromnom mnienju ved iz §. 9. š. z. koji glasi: »Sume, koje su otegodene pravom drparenja (takozvauimi šumskimi služnostima) imadu se ne samo uzdržavati nego i neprestano nastojati (uzgajati) primjerenim načinom; kako i na koliko je slobodno koristiti se takovim šumama, ustanovljuje gospodarstvena osnova«. Ako se šume usurpiraju, ne mogu se u smislu ovoga paragrafa »uzdržavati i neprestano nastojavati (uzgajati)«, ved naprotiv trpi bitstvo šume, tim više, ako je gospodarstvena osnova sastavljena. čim se usurpiraju stanoviti djelovi, krnji se sustavnost šume i udaljuje se od gospodarstvene osnove. Usurpatori poremeduju uzdržavanje i uzgajanje šume«. Šuma mora biti cielovita i netaknuta u površini, ako želimo, da nam svojoj svrsi služi. Čim si od te uredjene površine, prisvajaju pojedinci, ili su si ved od prije što prisvojili, to ovo gospodarstvo trpi i jedinica nije cielovita, ved se |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 222 — umanjuje tlo, a prema tomu i uživanje na tom tlu, Podjimo dalje. §. 18. š. z. propisuje: »Glede sumnjali, potežkoća h i parbah, koje se u sumah, obteredenih pravom drvarenja, porode u obzira uporabe ustanova, gore sadržanih (uključivo i §. 8. a. z.) imadu odlučivati vlasti političke, izklj učen je m puta pravde. Mnijem da ne ima vedih »potežkočali« nego što su usurpacije, pak je 8 toga politička vlast zvana, da ih ukloni. §. 23. š. z. propisuje, da vlasti političke imadu u obde nadzirati, kako se nastoji oko sumah i lugovah. U sluČajevih, koji im makar od koga po §. 22. do znanja dodju, imadu te vlasti, prizvav dotičnike i nepristran e vještak e stvar izviditi i odluku izredi. §. 22, š. z. zadnja alineja kaže: »Opažene protuzakonite sam ovoljnosti u u potreblji van j u sume za drug e svrh e (prisvajanje šume, krčenje i pretvaranje u drugu vrst kulture zanemareno naplodjivanje), p u st ošen je (zar prisvajanje i krčenje nije pustošenje?ji neshodno postupanje sa sumarni §§. 2 —7.) vlastan je svatko, s obzirom na §. 23. prijavljivat vlastim političkim«. Iz tumačenja §§. 9., 18., 22. i 23. š. z. jasno sliedi, da je politička vlast nadležna sudjelovati kod uredjenja usurpacija imovnih obdina, da zapriedi opažene »samovoljnosti u upotrebljivanju šume za druge svrhe, da zapriedi usurpiranjem šum. tla — pustošenje i neshodno postupanje sa šumami!« Zagodom utrnjuje kriepost §, 68. š. z. u pogledu sudovanja radi prekršaja §. 60. toč. 6. i 7. š. z. — glede kazne (globe ili zatvora); ali glede usurpacijah valja se, mislim, držati ustanovah §. 18. i 23. š, z. Priznajem, da se težko i na tom temelju svrha polučuje, jer ne imamo u tom pogledu pozitivnih naredabah. Nu kada su pohtičke vlasti nadležne riešavati takove priepore kod zem- Ijištnih zajednicah, analogno tome, jesu nadležne i za imovne obdine. Pravni izvori imovne obdine i zemlj, zajednice jesu razni, ali je svrha ista! Treba samo jedno i drugo urediti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 223 — "Visoka vlada dobro bi učinila, da u tom smjeru blagoizvoli nadopuniti gorespomenutu naredbu od 16. lipnja 1885. br. 16104, pošto njekoje imovne obdine — radi neuredjenih usurpacijah — silnu štetu trpe. Tako smo u glavnome progovorili o obćenitom uredjenju a naročito o načinu uredjenja kod imovnih obdina. Predjimo sada na uredjenje usurpacijah kod zemljištnih zajednicah. Zemljištne zajednice — znamo svi — imadu se urediti na temelju zakona od 25. travnja 1894. i to pravno a gospodarstvo u šumah z. z. ima se urediti na temelju zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojedih pod osobitim javnim nadzorom. K tomu zakonu o uredjenju šuma izdana je provedbena naredba visoke kr. zem. vlade od 23. travnja 1903. br. 23.152. Za uredjenje pašnjakah zem. zajednica ne imamo ali do sada provedbene naredbe! Da vidimo što zakon o uredjenju pašnjaka propisuje. §. 3. istoga zakona propisuje: »za pašnjake, koji se nalaze na bezuvjetn o šumskom tlu, ima se sastaviti gospodarski program (§. 4. ovoga zakona) počivajući na načelu, da je glavn a svrh a tih pašnjaka — uživanje paše, a uzgredna uzgoj drva« ! »Za drvljem obrasle pašnjake, koji se ne nalaze na bezuvjetnom šum. tlu, ima se sastaviti gospodarstveni program u toliko, u koliko isti za pašu blaga ovlaštenika (su posjednika) potrebni nisu«. U kratko rečeno, za te pašnjake ne treba program sastavljati! Zakon propisuje, da se ima za pašnjake na abso lutnom šum. tlu, sastaviti osnove ili programi, ali da je glavna svrha istih paša, a uzgredna uzgoj drva. Kako de se sve to na pašnjacima urediti, propisati de to visoka kr. zemalj. vlada posebnom naredbom. Nu — pošto |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 10 <-- 10 --> PDF |
--^´ 224 — nam je svima znano, — da na pašnjacima z. z. ima ponajviše usurpacijah, valja prigodom izdavanja topogledne naredbe najveću pažnju posveti »uredjenju usurpacijah na pašnjacima«; naročito u bivšoj Vojnoj Krajini, bili ti pašnjaci na absolutnom šum. tlu ili ne bili. Kada su usurpacije uredjene uredjeni su u glavnom i pašnjaci! Odnošaji bivše Gornje Krajine nis u lošiji od onih u ostaloj bivšoj Krajini. Svagdje ta »rak-rana«, podkapa jedinstvo pašnjaka. Primjera radi navesti du, da je kr. kot. oblast u Ogulinu izvješdem od 31. srpnja 1903. br. 8185. podniela na visoku kr. zem, vladu predstavku, da se usurpacije šuma i pašnjaka u ovom kotaru urede. U ovoj predstavci se izmedju inoga navadja : »Posjed zemljištnih zajednica u ogulinskom kotaru, iznaša znatnu površinu od 40.182 rali i to šuma i pašnjaka, kojih posjed uredjen nije, pak je od prieke nužde, da se urede posjedovni odnošaji.« Kod mnogih z. z. imade starih i novih usurpacija, pak su ovlaštenici i neovlastenici izkrČili pašnjak ili šumu, i .odnosno tlo upotriebili za vlastitu korist, t j . pretvorili u oranicf^, livade i t. d. Usljed usurpacije tla, umanjio se je posjed z. z. u ovom kotaru za ´/s i više. »Zemljištna zajednica plada porez i gruntovna je vlastnica docim su faktično posjednici i uživatelji koristi pojedini ovlaštenici, a u mnogim slučajevima i neovlastenici! To je kratki izvadak iz predstavke kako da se urede usurpacije u ogulinskom kotaru, na znatnoj površini od 40182 rali. Ta površina veda je, nego li mnogi upravni kotar u hrv. Zagorju! * ´,: Valja nam svima pregnuti, da te žalostne neuredjene odnošaje u našoj domovini uredinio i odstranimo. Lahko je voditi šumarstvo u uredjenim odnošajima!: ;, ; »Sume stvarati — to je težko« 1. I.. . : iv |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 225 — ii Nisam ni sam mislio, da je tako, ali sada vjerujem, Nu 8 božjom pomoću — idi 6e sve! ´ Za uredjenje i odstranjenje usurpacijah kod z. z. i za riesenje priepora izmedju ovlaštenika nadležne su političke oblasti, a to sve na temelju §§. 50—53. zak. z. z. Našu raspravu upodpuniti će, ako donesemo, što pojedini §. propisuje, §. 50. zakona o zemljištnim zajednicama veli: »Nadzor nad z. z, u prvoj molbi vrši u pravilu nadležna kotar, oblast (grad. poglavarstvo) i to, bud posredno, bud putem poglavarstvah upravnih obćinah. Zemljištne zajednice, koje su vlastnice šumah, stoje pod nadzorom one oblasti, kojoj u pogledu šumskoga gospodarstva pripada nadzor«. §. 52. istoga zakona glasi: »Sve prepor e ovlaštenikah, glede izvršivanja ovlašteničkoga prava, u koliko je ovo samo nepreporno, toli glede postojanja, koli glede obsega riešavaju za nadzor nadležne upravne oblasti (§. 50.) Proti odlukam upravne oblasti, dozvoljen je pravni liek utoka, prema obćenitim propisom«. Kak oviđimo, za riešavanje usurpacijah nadležne su upravne oblasti, kako radi priepora u šumah z. z., tako i na pašnjacima. Glede nadležnosti priepora usurpacije na pašnjaku, nastalo je krivo mnienje, da je u pogledu riešavanja priepora usurpacija na pašnjacima nadležan sud raspravljati, a ne pol. oblasti, pak je visoki kr. stol sedmorice izrekao dne 12. rujna 1895. pod br. 3468. sliedeću načelnu riešitbu . .. . . . (izpustiv ostalo). »Po §. 1. z. od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica, sačinjavaju sada obćinski pašnjaci u području obstojavše hrvatsko-slavonske krajine, koji su po §. 17. krajiškog temeljnog zakona od 7. svibnja 1850. prešli u vlastnost dotičnih obćina, imovinu stanovitih ovlaštenika, dakle raz |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 226 — rednu imovinu, u smislu §. 18. obdinskog zakona za obtojavšu Vojnu Krajinu od god. 1862. s kojom sada po §. 31. gore navedenoga zakona od 25. travnja 1894. razpolažu glavne skupštine svih ovlaštenika. Za izvršivanje nadzora nad zemljištnim zajednicami u smislu toga zakona i za riešenj e priepor a izmedj u ovlašte nik a nadležn e su političk e oblasti« . Tako je odlučio vrhovni sud, glede obć. pašnjaka. Pošto imamo čvrst temelj i oslon u zakonu o uredjenju zera. zajednica, da medjašno stanje šumah i pašnjakah urediti možemo, to nastojmo, da izmjerom i omedjašenjem šuma i pašnjaka uredimo medjašno stanje; — a kada to uredjajno bude, urediti de se putem političkih oblasti i usurpacije. Pređjimo sada na sam način i postupak ured jenja usurpa ci jah: Mi smo još godine 1895. u cienjenom našem »Šum. listu«* pisali članak »Naši pašnjaci«. (Bilo je to u Dol. Miholjcu, gdje sam više pašnjaka z. z. omedjašio i uredio). Tada smo na koncu izjavili: »Nastojati du bududi bududi put predočiti, kako bi se isti (pašnjaci) urediti mogli, da tim dobijemo podpunu sliku, što bi imali biti naši pašnjaci u bududnosti«. Svomu obećanju udovoljujem nakon 8 godišnjeg proučavanja predmeta i to sa ovim poduljim člankom. Uredjenje usurpacijah provesti de se, — ako se dobro i točno provede reambulacija medja obd. pašnjaka i šuma. Postupak i način reambulacije, te uredjenja usurpacija možemo razdjeliti u tri odsjeka i to: a) Postupak kod izmjere i omedjašenja; b) Postupak zem. zajednicah i postupak političke oblasti; c) Provedba elaborata. Mi demo redom proučiti to pitanje, u pojedinom odsjeku. Vidi stranu 486-495. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 227 — a) Postupak kod izmjere i omedjašenjašumah i pašnjakah . Do sada nismo imali u tomu stalnoga pravca, kako da postupamo. Svaki šumar, koji je uredjivao usurpacije, imao je svoj način i pravac. Na stvari ali ne mienja ništa, kakovi je način izmjere bio; glavno je to, da je izmjera dobra bila, a omedjašenje da je točno provedeno! Sada imamo hvala Bogu, glede tih radnja u šumama, točan »naputak«, u provedbenoj naredbi visoke kr. zem. vlade od 23. travnja 1903. br. 22.152 k gorespomenutom zakonu od 26. ožujka 1894. i to u §. 1. u stupcu I. Predradnje. 1. Ustanovljenje šumske površine i uredjenje medja. Mi demo glavne ustanove §. 1. navesti, da nam našoj raspravi jasnu sliku dadu. »Šumska površina ima se ustanoviti pomocju gruntovnice, zemljarinskog katastra, segregacionalnih operata i eventualno postojećih odobrenih gospodarstvenih osnova. U tu svrhu imaju se rabiti postojeći šum. gospodar, nacrti, zatim prerisi iz katastralnih mapa, a gdje su novi gruntovni uložci jur sastavljeni, prerisi iz gruntovnih mapa«. To su nam sve točne podloge, na temelju kojih ćemo vanjski rad upriličiti, t. j . izmjeru i omedjašenje provesti. »Ako se kod pregledavanja medja opaze razlike izmedju mapa i pravog stanja u naravi, tad valja iztražiti, da li su ove nastale usljed zakonite, a u mapah neizpravljene promjene šumskog posjeda; ili možda prisvajanjem šumskoga zemljišta od strane medjaša. U prvom slučaju imaju se prerisi odmah izpraviti, a u drugom slučaju prisvojeno zemljište, kao i sadanji pravac šumske medje ustanoviti, te o tom obaviestiti posjednik (u našem slučaju zem. zajednica), da može poprimiti shodne mjere, kako če prisvojeno zemljište natrag dobiti. U slučaju, da je šumska medja preporna, imaju se u prerisu urisati oba preporna pravca, te dalnje uredjenje prepustiti posjedniku (zem. zajednici, da se provede postupak kod političke oblasti)«. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 228 — Mi smo uvjek prepornu medju na katastralnoj mapi ili prerisu crvenilom urigali, da se tako na prvi mah vidi prepor iliti drugima riečima prisvojeno (usurpirano) šum. tlo! »Šumske medje imadu biti vidljivo oznaSene medjašnim znacima (n. pr. stupovima iz drveta ili kamena), koje medjašne znakove valja odmah kod izmjere postaviti« ! Kolce povade ljudi odmah Za vanjske radnje, t. j . za izmjerom ustanovljene usurpacije, rabio sam ubilježnicu po predležećem obrazeu u koju sam redom ustanovljene usurpacije unašao: (Vidi skrižaljku na strani 230. i 231.) Kada omedjašujemo šumu ili pašnjak, pak kada ustanovimo priepornu medju — ili usurpaciju — to unesemo dotičnog usurpanta u tu zabilježnicu. Stupci nam jasno govore, koju svrhu imadu. Glavno nam je u zabilježnicu unieti od usurpanta medjašnu parcelu, kao i parcelu zem. zajednice, koju je — ili od koje je medjašnik usurpirao. Kada se razprava usurpacijah provede, odlučiti de se nakon provedene prociene ili razprave, što ima usurpant platiti: 1. u ime uživanja zemljišta; 2. u ime odkupa zemljišta; 3. u ime troškovah. Kada je cieli postupak proveden, shedi uplata prema odluci. Zaoto jesu i ovi stupci potrebni, da cieli predmet bude što pregledniji, §. 1. gorespomenutog naputka propisuje: »Da se šumske medje laglje uzdrže i pronadju, ima se za svaku gospodarstvenu jedinicu napose sastaviti prema obrazeu 1. »Opis med ja«. (Vidi obrazac na str. 229.) Glede šumah znamo, da se one u svojoj »cielosti« uzdržati, uzčuvati moraju. Nu kod naših raznolikih odnošaja, dođi demo u priliku, da se usurpirauo šumsko zemljište, usurpatoru prepustiti mora. Prigodom omedjašivanja šuma, dođi demo mnogo puta i u takovi položaj. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 229 — Međjašnih stupova broj Medjašni kut prema vlastitom posjedu na medjašnoj točki Razita udaljenost medjašnih znakova Oznaka medjašnih nekretnina i i m e Opis medje i ina oznaka stupmiod do hvati na 2 medj aša njeva nuta broja desetinke Zaoto nam je od prieke nužde, da vodimo zabilježnicu ustanovljenih usurpacija, kako smo ju napried predočili. Ona će biti, kod omedjašivanja šumah savezni dio prednavedene zabilježnice: »Opis medja«. U stupac »oznaka medjasnih nekretnin a i ime medjaša«, unašaju se neprieporne medjašne parcele (oranice, livade i t. d.), kao i susjedni vlastnici ili medjaši. Kada se ali ustanovi priepor ili usurpacija, tada se to u ovoj zabilježnici u kratko oznaci, a obširno unese u prvospomenutu našu zabilježnicu ustanovljenih usurpacijah. Zabilježnica »Opis medja« služi kao prilog za gospodar, osnovu ili program, a naša »zabilježnica usurpacijah« za podlogu dalnje razprave i konačno uredjenje usurpacijah. Nakon provedene rasprave, može se tek pravo medjašno stanje šume unieti u nasu zabilježnicu medja! Dok nije medjašno pitanje rieseno, ne ima svrhe to unašanje. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Zemljištna zajednica Porezna obćina 230 — Posjednika zemljišta Nakon obavljene reamb. ođpisuje se Ime i prebivalište površina površina za korist 3 prezime -73 o ral D°| 0 ral D" OM Iznos |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 17 <-- 17 --> PDF |
231 Posjednik u z. z. ostaje Prisvajafi ima platiti Uplatio površina ral n° u ime uživanja zemljišta K. fll. odkupa zemljišta K. fll u ime troškova K. dan mjesec 03 Iznos K. fll. O |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 232 — Čitamo u »Instruetion fiir die Begrenzung, Vermessuiig und Betriebseinrichtung" der osterreischen Staats- und Fondsforste za god. 1901. u §. 12. da za uredjenje šumskili medja, trebaju sliedeće izprave: 1. Kratko sastavljeni zapisnik aa svakim interesentom ili više njih, u kojem dolaze izmenicno zapisani svi medjašni interesenti i priepori, kao i sve parcele šumovlastnika. [J 10 točaka toga zapisnika ide se za tim, da se dobro m voljom i nagodom, priznaju medje prema jur obavljenoj reambulaciji. 2. »Zabilježnica medja« sastavljena prema jur spomenutom razlaganju. 3. Nacrt, koji pokazuje medjašno stanje i postojeće usurpacije. Svrha toga uredjenja jeste, izvansudbenom dobrovoljnom nagodom polučiti uredjenje šum. medja. Zato se u toj »Instructiji« kaže, »Wurde die Begrenzung ohne gerichtliche Intervention vorgenommen, so sind sowohl das hieriiber aufgeuommene Protokoli selbst, als auch die beigehefteten Behelfe von sammlichen Betheiligten, in Beisein und unter Mitfertigung von zwei unbedenklichen Zeugen mit der ausdriicklichen Erkliirun g zu unterzeichnen, dasB die Betheiligten mit dem lahalte des Protokolles und seiner Beilagen vollkommen einverstanden sind«. Mi sa naše strane kažemo, da se »dobrovoljnom nagodom« mnoga prieporna medja urediti može. Naša »zabilježnica u surpac i jah" nadomješduje nam taj protokol, pak se na temelju tom uredjenje i razprave provesti mogu. Razumije se samo sobom, da će se kod nastalih priepora, razprave provesti morati! Tako smo glede uredjenja šumskih medja, predočili način i postupak. Sada nam je priedi, na naše pašnja,ke z. z., kojih posjed jeste silno neuredjen i usurpiran. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 233 — Provedbena naredba visoke kr. zem. vlade, k spomenutom zakonu od 26. ožujka 1894. govori samo o uredjenju šumar, gospodarstva t. j . š. medja, a o pašnjacima ništa! Zaoto smo i iztakli, da visoka kr. zemalj. vlada, treba za »gospodarstveno uredjenje pašnjaka« da izda posebnu naredbu. Nu glede uredjenja medjah. pašnjakah, mogu se ustanove gorespomenutog §. 1. naputka k provedbenoj naredbi, uporaviti ina pašnjake. Gore smo spomenuli §. 3. zakona, koji kaže: »Za pašnjake, koji se nalaze na bezuvjetno šumsko m tlu, ima se sastaviti »gospodarski program«. Ako se ima sastaviti »gospodarski program«, sliedi od tuda, da se medje i usurpacije urediti moraju! To je propis za pašnjake na »bezuvjetno šumskom tlu«. I za drvljem obrasle pašnjake, koji se ne nalaze na bezuvjetno šum. tlu, ima se sastaviti »gospodar, program«. Iz tih svih prednaveđenih zakon, ustanovah sliedi, da se gospodarstvena osnova ili program mora sastaviti samo za šume; a gospodarski program samo za pašnjake, koji se nalaze ili ne nalaze na bezuvjetnom šum. tlu! To nam daje zakoniti temelj, da možemo prigodo m sastavka gospodarskog programa za pašnjake, postupati kod izmjere i uredjenja usurpacijah, na temelju §. 1. spomenutog naputka. §. 43. provedbene naredbe propisuje: »kod sastavka gospodarstvenog programa postupa se na sliedeći način: a) Ponajprije se ustanovi površina, urede medje i priredi gospodarstveni nacrt, na temelju prerisa katastralne mape«. Iz toga sliedi, da kr. kotar, šumar ili u obće šumar, stručnjak, koji sastavlja program za pašnjake, mora izmjerom urediti medjašno stanje; a sljedstvom toga i „usurpacije« ustanoviti. U tom uvjerenju, podkriepljuje nas i §. 4. al. 3. zakona od 26. ožujka 1894. koji glasi: 18 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 234 — »Ako li se sbog različitih nazorah o uredjenju šuma li ili p a š n j a k a h (§. 3. o. z.) medju zastupnici posjednikah šumah i šum. stručnjaci ne bi mogao polučiti sporazumak, odlučiti de u prvoj molbi župan, upravni odbor, u drugoj kr. zem. vlada«. Dok do sporazumka o »gospodarstvenom uredjenju pašnjaka « izmedju šum. stručnjaka ili zem. zajednice dodje, predmjeva se, da su izmjerom medje i usurpacije uredjene ; kada su medje uredjene, onda se istom može pristupiti gospodar, uredjenju. Sliedi jasno, da kr. šumar tehničari (ili ini mjernici) m or a j u pašnjake omedjašiti, a tom prigodom i sve usurpante ustanoviti, da se na temelju tom, dalnje uredjenje pašnjakah provede i uredi. Da je tomu tako i da je naše stanovište opravdano, donašamo primjera radi sliedeću naredbu: Broj 11456. Svim kr. kotar, oblastima! Povodom tim, što neke obćine svoj obdinski posjed — pašnjake i šume, — za ustanoviti usurpacije, po civilnih mjernicih mjeriti davaju, kod Čega se ali tako postupa, da se dotična usurpacija glede mjesta i veličine, samo na mapami ustanovljuje i urise, a ne da se podjedno medja obdinske zemlje i u naravi, vidljivimi medjasnimi znakovi trajno označi, obnalazi ova županijska oblast odrediti, da kr. kot. oblast, svagda kod takovih radnja, i na trajno obilježenje obd. posjeda — shodnimi medjasnimi znakovi — bdije, Za da taj posao u svakoj danoj prigodi, sjegurno shodno i točno izveden bude, valja o svakoj nakanjenoj izmjeri obd. zemalja, nadležnog šumarskog tehničara obavjestiti, koji de se sa odnosnim mjernikom u sporazum staviti i potrebite odredbe za pravodobno postavljanje shodni h i trajni h medjašnih |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 235 — znakova izhoditi, te ovu radnju i sam prigodice ili naročito nadzirati. U tom predmetu pod jedno se preporuča, da 86 ovakove izmjere, svagda nadležnom šumar, tehničaru povjere, jer će isti rečeni posao jeftinije i svrsi shodnije obaviti. O ovoj odredbi valja dostavom podpunoga prepisa ovog odpisa, tamošnjeg šumar, tehničara obavjestiti — time, da isti imade o svakoj preuzetoj izmjeri, po njem samom, ili po posebnom mjerniku, svojim izvještajem ovamo izvjestiti. K r. ž u p. 0 b 1 a st. U Belovaru, 14. kolovoza 1897. Kr. podžupan u z. Quasnička v. r. Ova naredba izdana je nakon tri godine, od kako je zakon u kriepost stupio; pak pošto je naredba od neobhodne važnosti, preporučili bi u interesu uredjenja usurpacijah, da se i u ostale županije ili ista uvede, ili slična, uvažujuči načela iste! Kod uredjenja i omedjašenja p a š n j a k a h, mogu se i privatni ovi. mjernici uzimati, ako šumar za to vremena ne ima, ali neka je njihov rad podvržen kontroli šumar, tehničara. Ta kontrola je nuždna radi postavljanja stalnih medjašnih znakova, i radi sastavka »gospodar, programa«. Gdje ali šumar dospjeti može, najbolje je, da sam omedjasenje provede. Prigodom omedjašenja upoznaje se sa prilikama, potrebama, zahtjevima i t. d., pak će na temelju stečenog izkustva lahko „gospodar, program« sastaviti. Sastavljajući šumar, stručnjak „gosp. program«, najlakše će moći staviti svoj predlog, kako da se prigodom izmjere ustanovljene »usurpacije urede i rieše«. Stog a bi preporu čili, da se prigodom ustanovljenja usurpacijah i |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 236 — u red jenja pašnjaka usvoji §. 1. naputka k spomenutoj provedbenoj naredbi od 23. travnja 1903. br. 23152, glede provadjanja tehničkih radnja; isto tako i §§. 3. i 13. iste provedbene narodbe, t. j . da se izmjera i omedjašenje, pašnjakah — a logično tome i ustanovljenje usurpacijah — povjer i šumar, stručnjacima, u koliko im to službene dužnosti dozvoljavaju. Da su naoto po svojem položaju pozvani, dokazali smo dovoljno tečajem ove razprave. Imali smo prilike, pak smo vidili, da tamo, gdje šumarski stručniaci nisu ove radnje oko omedjašenja pašnjaka i ustanovljenja usurpacijah obavljali, da nije polučena ona svrha, za kojom se ide, t. j . da nisu pašnjaci uredjeni onako, kakova je bila svrha zakona. Jednoličnosti i jedinstva radi, trebalo bi za uredjenje i omedjašenje pašnjaka prihvatiti načela gore spomenute naredbe, koja važi za belovarsku županiju. Sigurno su opravdani razlozi bili, kada je spomenuta naredba u onom smislu izdana! Predjimo sada na b) Postupak zem. zajednicah ipostupak političke oblasti. U predjašnjera poglavju, razvili smo nazore i propise, kako se imaju ustanoviti usurpacije, te kako se izmjera »usurpacija « provesti mora, te tko tu izmjeru (reambulaciju) provesti ima. Da li su naši nazori opravdani, neka sude cienjeni drugovi. Ovo poglavje možemo razdjeliti na dvoje, i to: 1. Postupak zem. zajednice i 2. Postupak političke oblasti. Idemo da vidimo: 1. Postupak zem. zajednicah. Spomenuli smo naprvo, da je ogulinska kr. kot. oblast podniela na visoku kr. zemalj. vladu predstavku, u pogledu uredjenja »usurpacijah« u ogulinskom kotaru, pošto takovih na površini od 40.182 rali šuma i pašnjaka, neizmjerno mnogo ima, naročito pako na pašnjacima. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 237 — Svaka »draga« za oranje i kopanje sposobna, usurpirana je, vedi komadi šume i t. d. Na našu predstavku uzsljedila je sliedeća, mislim načelna , visoka riešitba: Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove. Broj 85.267/1903. Prepis. Upravnomu odboru županije modruško-riečke u Ogulinu. Izvještajem od 24. listopada 1903. broj 1722. ovamo predložena predstavka kr. kot. oblasti u Ogulinu od 31. srpnja 1903. br, 8185. za izdanje odredbe glede uredjenja posjedovnih odnošaja tamopodručnih zemlj. zajednica povodom usurpacija počinjenih na zajedničkim nekretninama, vraća se upravnom odboru time, da kr. zemlj. vlada, odjel za unutarnje poslove ne obnalazi u tom pogledu nikakve posebne odredbe izdati, pošto prema propisom §§. 29., 31., 43. zak. od 25. travnja 1894. ob uredjenju zemlj. zajednica, zemlj. zajednicama pristoji pravo, da u glavnih svojih skupštinah stvore shodne skupštinske zaključke glede izmjere i uredjenja usurpacijah počinjenih na njenih nekretninah. Upozoruje se ipak, da takovi skupštinski zaključci imadu biti stvoreni točno prema propisu §. 38. zak. od 25. travnja 1894. o uredjenju zemlj. zajednicah, te da u istih zaključcih imade biti vidljivo, kakove troškove će takovo uredjenje prouzročiti i od kuda će zemlj. zajednice te troškove namiriti, U Zagrebu, 25. siečnja 1904. Za bana: kr. banski savjetnik Štrbac V. r. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 238 — Broj 259 U, O. 1904. Kr. kotarskoj oblasti u Ogulinu. Povodom predstavke jedne područnih kr. kot. oblastih, da se kr. kot. šumarima dozvoli i »pašnjake« z. z. omedjašivati, u svrhu ustanovljivanja i uredjenja odnosnih usurpacija na znanje i ravnanje. Ovime se riešava i tamošnje izvješde od 31. srpnja 1903. broj 8185. Kr, županijska oblast. U Ogulinu , 3. veljače 1904. Za predsjednika kr. podžupan Vomačk a v. r. Broj 2392 198 š. Obdinskom poglavarstvu u Dostavlja se ova naredba znanja i ravnanja radi, u svrhu uredjenja usurpacijah, na posjedu zemljištnih zajednica. Kr. kotarska oblast. U Ogulinu, dne 12. veljače 1904. Kr. kotar, predstojnik: Blažković v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 239 — Kako vidimo iz ovoga visokoga odpisa, imad u zem. zajednice same u svojim glavnim skupštinam odlučivati glede izmjere i uredjenja usurpacijah, počinjenih na njihovim nekretninama! To pravo da sliedi iz §§. 29., 31. i 43. zak. od 25. travnja 1894. ob uredjenju zemljištnih zajednica, samo da takovi skupštinski zaključci imadu stvoreni biti točno prema propisu §. 38. zak. od 2.5. travnja 1894. o. z z. Glavno je, da bude »u tih zaključcih vidljivo, kakove troškove će takovo ui´edjenje prouzročiti, i od kuda će zem. zajednica te troškove namiriti.« Tko tehničke radnje provesti ima, to visoka naredba ništa neodredjuje! Glavna skupština ovlaštenika ima i o tom tehničkom radu svoju redi. Za razumjevanje ove naredbe, moramo se upoznati sa ustanovami, što svaki navedenih paragrafa propisuje. Da vidimo : §. 29. glasi: »Sve poslove s upravom imovine zem. zajednice, u koliko nisu glavnoj skupštini svih ovlaštenikah pridržani, vodi zastupstvo, kojemu stoji na čelu glavar.« Sliedi, da i poslove oko uredjenja »usurpaeijah« rukovodi zastupstvo zem. zajednice. §. 21. Glavnoj skupštini svih ovlaštenika mora biti pridržano pravo . . . toč. a) — e) izpustiv, toČ. f) sticat ili odtudjivat imovinu; g) odredjivali ima li se dioba kojeg zajedničkog zemljišta provesti, u koliko joj po zakonu mjesta imade; h) odredjivat, kakovi se prinosi imadu pobirati u ime statutovine, kao i prema potrebi u ime skupnih užitaka u naravi, pripadajućih pojedinim ovlaštenikom <-. Kako vidimo, glavnoj skupštini svih ovlaštenika, pridržano je pravo »sticat ili odtudjivat imovinu« ; dakle i uredjivati »usurpacije«, pošto se n. pr. odstupom jednog usurpiranog diela pašnjaka, odtudjuje imovina. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 240 — Odstupiti imovinu, može z. z. provesti samo s dozvolom vis. kr. zem. vlade, a to sliedi iz §. 43. koji glasi: »Zaključak glavne skupštine, kojim se . . . . odsvaja ili zamjenjuje nepokretna imovina valja tek nakon odobrenja po zemaljskoj vladi, koja de o tom saslušati županijski upravni odbor«. Istina je, da skupštini ovlaštenika pripada pravo urediti usurpacije, pošto se i tu radi o odtudjenju zajedničkog zemljišta, nu ti zaključci su neprovedivi, ako ne imaju potvrde od visoke kr. zem. vlade. O svakom predmetu, saslušati ce se -L.županijski upravni odbor«, koji opet sve podatke crpi od I. instancije, a to je od kr. kot. oblasti. Analogno tomu sliedi, da politička vlast I. molbe mora ureda radi da pazi (50 z. z.) kako če se usurpacije u »obćem narodno-gospodarstvenom pogledu« urediti, — dočim je glavnoj skupštini »pridržano pravo« da zaključke stvara. §. 38. propisuje: »O svakoj glavnoj skupštini i sjednici zastupstva, valja sastaviti zapisnik ter u njem navesti imena prisutnih i stvorene zaključke, uz naznaku razmjerja glasovah. Zapisnike te valja, ako u njima ima zaključakah, koji se po naravi svojoj imadu tek odobriti od koj e oblasti, predložiti neposredno nadležnoj oblasti. Kako vidimo, svaki zaključak skupštine ovlaštenika, kojim se stvara zaključak, da se urede usurpacije, valjan je tek nakon odobrenja po visokoj kr. zem. vladi. Pošto se svi ti zaključci moraju podnašati putem političke oblasti I. molbe, to će ova najbolje znati razjasniti, da li se zaključak skupštine ovlaštenika provesti ima, ili ne; a o tomu odvisi i cielo uredjenje usurpacijah. Ako se i zaključak stvori glede uredjenja usurpacija, glavno je, da se pazi naoto, kome će se povjeriti tehnička izradba. Ako su oblasti sklone »šumar, tehničarima«, pak ako se »skupštinarima« razjasni stvar, predati će to uredjenje sama |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 241 — z. z. »šumar, stručnjaku«. Ovaj će to prihvatiti, ako zaoto vremena i volje ima. Nu do ovoga je, da primljeni posao častno i svrsi shodno provede ! Ja sam, kako rekoh, i prije zakona od god. 1894. na temelju naredbe od 26. lipnja 1885. br. 16.104. usurpacije uredio na zadovoljstvo urbar, obćinah — što mimogred spominjemo. Sada, kada imamo zakon i naredbe, lahko nam je to pitanje riešiti i urediti. Samo volje, mara i rada, pak je cilj postignut! Pošto glede urtdjenja šumah z. z. i njihovih medja, valjaju ustanove gore spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. i provedbene naredbe od 23. travnja 1903. br. 23152. to se po našem nemjerodavnom mnienju, napred spomenuta naredba, odnosi samo na pašnjake i ostala zemljišta, koja su vlastnost zemljištne zajednice. U krajevima bivšeg krajiškog područja, morati 6e se ti poslovi oko ured jenja usurpacija na pašnjacim a povjeriti radi ogromne površine ovlaštenim mjernicima, nu politička oblast, mora »ureda radi« dati paziti na provadjanje tih radnja, po svojem tehnič. šumar, izvjestitelju. Ta pazka nuždna je s jedne strane, da li se izvadjanje (izmjera) točno provadja, a s druge strane, što de taj elaborat služiti za podlogu oko sastavka »gospodarskog programa za pašnjake«. Konačno i s razloga toga, što se nakon omedjašenja, stalne medje i humke postaviti moraju. To je pako zadada »šumar, stručnjaka« ! Šumarstvo u Srbiji na raskrstnici. Prošle godine iznijeli smo pod naslovom »Šumarstvo u Srbiji« razvoj šumarstva susjedne kraljevine, sadanji zakon o šumama, i naše mišljenje, kako bi za prvi mah trebalo postojeće zakone preinačiti i nadopuniti, da razvijanje šumarskog uredjenja dobije što više poleta. |