DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 241 — z. z. »šumar, stručnjaku«. Ovaj će to prihvatiti, ako zaoto vremena i volje ima. Nu do ovoga je, da primljeni posao častno i svrsi shodno provede ! Ja sam, kako rekoh, i prije zakona od god. 1894. na temelju naredbe od 26. lipnja 1885. br. 16.104. usurpacije uredio na zadovoljstvo urbar, obćinah — što mimogred spominjemo. Sada, kada imamo zakon i naredbe, lahko nam je to pitanje riešiti i urediti. Samo volje, mara i rada, pak je cilj postignut! Pošto glede urtdjenja šumah z. z. i njihovih medja, valjaju ustanove gore spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. i provedbene naredbe od 23. travnja 1903. br. 23152. to se po našem nemjerodavnom mnienju, napred spomenuta naredba, odnosi samo na pašnjake i ostala zemljišta, koja su vlastnost zemljištne zajednice. U krajevima bivšeg krajiškog područja, morati 6e se ti poslovi oko ured jenja usurpacija na pašnjacim a povjeriti radi ogromne površine ovlaštenim mjernicima, nu politička oblast, mora »ureda radi« dati paziti na provadjanje tih radnja, po svojem tehnič. šumar, izvjestitelju. Ta pazka nuždna je s jedne strane, da li se izvadjanje (izmjera) točno provadja, a s druge strane, što de taj elaborat služiti za podlogu oko sastavka »gospodarskog programa za pašnjake«. Konačno i s razloga toga, što se nakon omedjašenja, stalne medje i humke postaviti moraju. To je pako zadada »šumar, stručnjaka« ! Šumarstvo u Srbiji na raskrstnici. Prošle godine iznijeli smo pod naslovom »Šumarstvo u Srbiji« razvoj šumarstva susjedne kraljevine, sadanji zakon o šumama, i naše mišljenje, kako bi za prvi mah trebalo postojeće zakone preinačiti i nadopuniti, da razvijanje šumarskog uredjenja dobije što više poleta. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 242 — Namjera nam je bila, da tim člankom upoznamo naše čitatelje sa šumarskim prilikama susjednog nam i bratskog naroda, a ujedno, da zainteresujemo mjerodavne krugove u Srbiji, za uredjenje po njih toli važnog šumarskog pitanja. Danas možemo izvjestiti naše cjenjene čitatelje, da se šumarstvo u Srbiji nalazi na raskrstnici, pa udari li pravim putem, koji vodi nredjenju šuma, može se Srbija nadati obilnoj koristi od svojih šuma, pomoću kojih če moči dovesti u ravnotežu i svoje finansijske neprilike. Podje li drugim putem, na koji ga navodi izvjestan dio narodnih prvaka, srpskim šumama je odzvonilo, one će na tom putu naći sigurnu propast, i tek kad ih počme nestajati, uviditi će narod, koliku je blagodat imao od šuma. Pred narodnom skupštinom kraljevine Srbije, leže danas dva projekta zakona o šumama. Jedan je sastavljen od strane ministi´a narodne privrede, pomoću šumarskih stručnjaka, a drugi od strane nekolicine poslanika, uli na žalost iz skupštinske većine. Projekt ministrov je u glavnom istovjetan sa dosadaajim zakonom, koji je našim čitateljima poznat iz prošlogodišnjih članaka, u koji su unesene samo neke izmjene, odnoseće se na ograničavanje državnih šuma. Ovim izmjenama ide se za olakšavanjam rada oko ograničavanja, kako bi ovo što brže napredovalo, i kako bi se po dovršenom ograničavanju moglo pristupiti što skorije samome uredjenju šume. Projekt nekolicine poslanika, želi da vrati srpsko šumarstvo tamo, gdje je bilo prije trideset godina. Tim projektom, kad bi se uzakonio, bila bi izrečena smrtna presuda nad srpskim šumama. On zahtjeva prije svega, da se dokinu sve šumarske uprave u zemlji, i ukinu stručno izobraženi šumari. Zatim da se prizna pravo svojine opštiaama i selima, na one i onolike prostore, kolike su kao svojinu upisali u popisne knjige 1884. god. Kako je ovo upisivanje vršeno, s otim smo takodjer u poznali prošle godine naše čitatelje. Državi pripadaju samo one šume, na koje niko ne polaže pravo svojine. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 243 — Ali sad nastupa ono što je najzanimivije, odnosno najžalostnije. Sa državnim šumama rukuju i raspolažu policijske vlasti pomoću čuvara državnih šuma, a sa općinskim i seoskim šumama, općinski sudovi. Da nije žalostno, bilo bi smjesno, i kad ne bi bilo bojazni, da se ovaj projekt uzakoui, tada bi ovakove stvari spadale prije u šaljivi, nego u stručni list, ali pošto smo izvješteni, da je stanoviti broj narodnih poslanika namjeran ovaj projekt podpomoći, ne možemo ćutke preći preko ove nedaće srpskog šumarstva. Ne možemo već zbog toga, što nam dužnost nalaže, da prateći razvoj srpskog šumarstva pribilježimo svaku preprjeku, koja staje na put njegovom pravilnom napredku. Osim toga, radi smo, da kao stručnjaci sudjelujemo dobrovoljački u borbi srpskih šumara protiv ove napasti, jer su oni stupili u otvorenu borbu preko sviju ekonomskih listova, koji su im svoje stupce dragovoljno ustupili. Radi smo konačno, da u nekoliko uputimo naše mlade stručnjake u teškoće, s kojima su se borili njihovi predci, dok su postigli uredjenost naših šuma, koje sad oni gotove i uredjene u svoju upravu primaju, da im pokažemo, sa kakvim se teškoćama bore njihovi drugovi u ostalim državama, da postignu žudjeni cilj: uredjenu šumu. Namjera nam je i to, da osujetimo u buduće, ma s koje strane napad, na mladje srpske šumare, zbog eventualne nedogledne uredjenosti tamošnjih šuma, jer su oni zaista iz sve snage pregli, da se do uredjenog stanje što prije dodje. Da se je u srpskom zakonodavstvu stalo pomišljati na ovakove projekte, krivica je do šumara samo ta, što nisu putem štampe upućivali i obavještavali iz ranije narodne prvake i narod u važnost šuma po ekonomski razvitak i napredak države, ali i ta krivica mora im se oprostiti, kad se uzme preopterećenost rada, koji je na te mlade ljude natovaren. O tome medjutim drugi put, a sad da se vratimo na taj, po srpsko šumarstvo kobni projekt, ne bi li kako prokljuvili |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
244 uzrok njegovu postanku, prije nego što osudimo ljude, čijom je inicijativom postao. Po tvrdjenju stranih autora, ima u Srbiji 1,000.000 hektara pod šumom, a neki, kao n. pr. Weberj tvrde da ima2,000.000. Prama podatcima, koje su prikupiH u najnovije doba domaći šumarski stručnjaci, ima u Srbiji 1,517.000 hek. pod šumom, i ova se površina može smatrati, kao najbh´ža faktičnom stanju. Kako je čitava Srbija vehka 4,830.000 hektara, to dolazi na šume 31 47o cielokupne površine. Vriednost ovih šuma cijeni se prama današnjim slabim prometilima i niskoj cjeni drva, na od prilike 935,000.000 dinara, ne računajuć ovamo zemlju, nego samo drvo. Ovi brojevi jasno nam govore, da razlog donašanju rečenog projekta ne može biti možda taj, što se ne bi isplatilo držanje naročite ustanove, za rukovanje i upravljanje sa šumama. On ne leži ni u srazmerno malom prihodu, koji te šume daju, niti u izgubljenoj nadi, da će taj prihod biti kadgod veći. Prihodi iz šuma rasli su iz godine u godinu, i naročito su znatno poskočili, od kada su šume prešle pod upravu okružnih šumskih uprava, te rukovanje odpočela stručna lica. Tako su prihodi samo iz onih šuma, koje su do sada smatrane kao svojina države, iznašali: u 1892. godini 64.499 dinara 1893. » 50.910 1894. » 70.044 1895. » 141.722 1896. » 161.181 1897. » 222,261 1898. » 198.718 1899. » 339.388 1900. » 362.600 1901. » 409.357 1902. » 369.875 1903. » 614.773 a sastojali su se u godini 1900.: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 245 — 1. od izdatih šumskih objava za sječu drva 32.221-67 din 2. od takse za pilane 1.810´— » 3. od uštede po budžetu 7.323-32 » 4. od prodatih šumskih zakona ... . 115"80 » 5. od interesa na kasnije poslate prihode . 181´73 » 6. od žirovine 2.074-44 » 7. od interesa na kapital kod uprave fondova 27.310´70 » 8. od ažije 2-62 » 9. od takse za pašu 7.718´30 » 10. od dobara datih pod zakup ... . ol.785´17 » 11. od kazne za bespravnu sječu gore . . 81.602 96 » 12. od prodate kriomčarske gradje .. . 5.636´93 » 13. vanredui prihod . 3.792-30 » 14. od prodatih drva 151.706-13 » 15. od prihoda po zakonu o lovu ... . 316-15 Svega . 363.600-75 din Kashod u toj godini bio je . 196.026 99 » Dakle čistoga prihoda . 166´673-76 din U 1901. god sastojao se je prihod od šume: 1. od prodate gore za domaću potrebu . . 48.122-42 din, 2. od prodate gore za domaču potrebu zanatskih izradjevina 816-90 » 3. od prodate gore putem ofertalnih licitacija 148.169´37 .4 . od prodate gore za spekulaciju po pogodbi 107-272*07 5. od dosudjenih kazna i naknada 27.706-65 6. od prodate kriomčarske gradje i drv a 5.990-57 7. od paše 31.617-75 8. od zakupnine suvati 6.159-50 » 9. od sjenokoša i livada ..... . 515-95 10. od žirovine 33.113-10 11. od taksa za strugare, pilane ... . 2.676-93 12. za vadjenje kamena i pečenje kreča . . 293-60 13. od interesa za kasnije poslate prihode . 107-24 .14. od admin i strati vn ih i disciplinarnih kazn a 3.100-20 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 246 — 15. od slučajnih prihoda 6.133-02 » 16. prihoda od lovačkih karata 4.738´95 » 17. od naknade za ubijenu divljač . . . 327´65 » 18. od kazna za bespravan lov 2.042-80 » 19. od administrativnih kazna po zakonu 0 lovu 2´15 » 20. od interesa na kapital kod uprave fondova 31.574´90 » 21. od kazna za bespravnu pašu . . 3.84r60 » 22. od prodatih zakona o šumama . . 34-92 » Svega . 409.357-92 Rashod u toj godini iznašao je . 290.094-87 » Dakle čist prihod . 119.263-05 » Za godinu 1902. prihod se je sastojao od sliededeg: 1. od prodate gore za domaću potrebu i zanatske izradjevine 118.582-79 din 2. od prodate gore putem oferata i po pogodbi 69.112-41 » 3. od kazna i naknade šteta . . . 82.124-54 » 4. od prodate kriomčarske gradje 6.691"22 » 5. od paše . . . , 26.511-90 » 6. od zakupnine suvati 11.239-65 » 7. od sjenokoša i livada 2.633-35 » 8. od žirovine 5.005-50 » 9. od takse za stružnice (pilane) ... . 2.880-00 » 10. za vadjenje kamena i pečenje kreča . . 945-11 » 11. interes na kasnije predate prihode . . 39*13 » 12. od administrativnih kazna. . . 4.044 80 » 13. od slučajnih prihoda 6-093-66 » 14. od lovačkih karata 1.132-00 » 15. od naknade za utamanjenu divljač . . 1.055-50 » 16. od kazne za bespravno lovljenje . . . 3.917*25 » 17. od administrativnih kazna po zakonu olovu 105-65 18. od interesa na kapital kod uprave fondova 28.76070 Svega . 369.875-27 Rashod je u toj godini bio . 363.466 00 Dakle ostalo čisto . 6.409-27 » |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 247 — Najposlje u godini 1903. sastojao se je prihod od: 1. prodatih drva za domadu potrebu i zanatske izradjevine 373.330´19 din. 2. naknade štete po šumskim krivicama 71.074.72 » 3. prodate kriomčarske grad je i drv a 18.697-53 » 4. popaše 29.136-02 » 5. zakupa suvati 26.534-95 » 6. sjenokoša i livada 2.309-30 » 7. žirovine 42.818-90 » 8. takse za strugare (pilane) 1.051-20 » 9. vadjenje kamena 920-03 » 10. interesa na kasnije poslate prihode . . 75-80 ^> 11. administrativnih kazna. . . . 5.256-35 > 12. slučajnih prihoda 4.028-55 » 13. lovačkih karata 1.866-35 » 14. naknade štete za divljač 598-95 » 15. kazna za bespravno lovljenje ... . 1.778-25 » 16. kazna administrativnih po zakonu o lovu 165*50 » 17. interesa na kapital kod uprave fondova 35.131-20 » Svega ´. 614.773-80 T Od toga je rashodovano . 290.118-90 » A ostalo čistoga prihoda . 324.654-90 » Kao što se vidi, prihodi su prama površini i vriednosti šuma vrlo maleni, ali je i šumarsko uredjenje na najprimitivnijem stanju. Ipak ne može biti spomenutom projektu uzrok, izgubljena nada u veče prihode, jer ovi iz godine u godinu bivaju sve veći, a kad bi se dalo nešto više truda i žrtava oko uredjivanja šuma, ovi bi prihodi znatno porasli. Jedni navadjaju za uzrok ovomu projektu štednju, kako bi se smanjivanjem državnih rashoda, pomoglo dovadjanju budžeta u ravnotežu. To je besmislica, da ne može veća biti. Po tom projektu ostaju i nadalje čuvari državnih šuma, koji troše polovinu |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 248 — onako vrlo neznatnog rashoda. Kad se tome još doda, da bi se prihod, ukidanjem šumskih uprava, sveo na ispod polovine, kao što je bio i ranijih godina dok uprava nije bilo, onda se takav postupak ne zove štednja, nego rasipanje i to besmisleno rasipanje državnog prihoda. Konačno se navodi kao razlog, nesavjestnost šumarskog osoblja. Ovaj razlog je po gotovo neopravdan. Stručno šumarsko osoblje, koje se sastoji mahom od mladih ljudi, puno je ljubavi k svojoj struci, i pored svih prepreka i teškoća sa velikim trudom i požrtvovanjem radi i ako preopterećeno svoj posao, ideališudi neprestano za što skorijim uredjenjem šuma. Nikako nesavjestnost, nego u koliko smo upućeni baš savjestnost svoga osoblja, igra neku malu ulogu, u donašanju ovoga projekta, o čemu ćemo malo niže progovoriti. Nesavjestno je čuvarsko osoblje, i to usljed slabog nadzora i rdjava izbora pri primanju ovoga osoblja u državnu službu. Po spomenutom projektu, kojemu se kao uzrok pripisuje i nesavjesnost šumarskog osoblja, ostaje i nadalje u službi baš to nesavjestno osoblje, a ono savjestno se izbacuje, pa zar nije to apsurdum. Pošto smo tako dokazali, da nijedan od navadenih razloga, nije i ne može biti uzrok donašanju ovoga, u isto doba smješnog i žalostnog projekta, pokušaćemo, da iznesemo prave uzroke, zbog kojih je postao. Prvi i glavni uzrok je taj, što u skupštini ima stanoviti broj drvarskih trgovaca, i preradjivača drveta, kojima nikako ne ide u račun svakidanji i dosadni nadzor od strane šumskih uprava. Još manje im ide u raČun, što vide, da uplivom tih stručnjaka, njihovim savjestni m i neumornim radom sprječavanjem bespravne sječe i haračenja šuma, skače drvo svaki dan u cijeni, a oni nisu navikli, da ulože malo više rada i truda u preradjivanju, pa im znatno opada njihov prihod. Teško im je, i mora im biti teško, kad pomisle, da su još prije nekoliko godina kupovali od privatnih lica u bescjenje |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 249 — drvo iz zauzetih državnih šuma, a sad ovi šumari otimaju od privatnika te njihove (?) zabrane, na koje oni iraadu usmene dokaze, da su im ostali od starine; i za skupe novce, po državnom cjenovniku, prodaju im drvo tamo, gdje su ga oni prije nekoliko godina džabe dobivali. Nije im lako ni onda, kad se sjete, da su prije nekoliko godina, dok je vršila nadzor nad šumama policijska vlast, plaćali kod kapetana taksu za sječu gore u državnoj šumi ua pet drveta, a sjekli pedeset, a sad ovi nesnosni šumari, plati drvo, ne smiješ više od drveta osjedi, i to baš nimalo ne popušta, pa ko može redi, da te uprave nisu izlišne; njih treba u interesu štednje (ali ne državne, nego vaše) dokiauti, u šume staviti opet pod nadzor policije. Eto, to je glavni uzrok donašanju ovoga projekta, njegovi su inicijatori zainteresovani, njima ne leži na srcu interes države, nego njihov vlastiti interes. Ovi ljudi kriju se iza druge grupe, koju sa za sebe predobili, i koja grupa radi nepoznavanja uredjenja šuma, radi nepoznavanja zadatka šumskih uprava, drži u svojoj naivnosti, da su te ustanove odista izlišne. Rdjavo obaveštene od pravih inicijatora: da okružni šumari vrše samo nadzor nad čuvarima, da to isto mogu još bolje vršiti policijske vlasti ; da su okružni šumari, koji ne nadziru dovoljno svoje čuvare krivi, što eu ovi nesavjestni, da de čuvari pod policijom biti savjestniji — oni su pristali, da u interesu štednje podnesu poznati projekt, i dokinu te izlišne ustanove, a pravi podbadaČi, stoje iza njihovih Itdja i tutkaju ili na istrajnost. Treda grupa, takodjer ljudi sa razlogom podpomažu ovaj projekt, no opet iz neupudenosti u prilike. Upalo je sigurno u oei svakomu čitatelju, da je prihod od bespravne sječe i prodatih kriomčarskih drva, kao i administrativnih kazna, zajedno uzet, nesrazmjerno velik prama cjelokupnom prihodu. Ova tri prihoda, dobivaju se globljenjem naroda, a na taj način se stvara proleterijat u zemlji. 19 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 250 Narodne poslanike ovo mora boleti, i oni su dužni tražiti načina i puta, da spasu svoje birače od toga globljenja. Konačno podpomažu ovaj projekt i oni, koji se žele na taj način popularisati kod svojih birača. Svi ovi razlozi tako su ništavni, i stoje na tako slabim nogama, da bi ih i laik mogao sa proturazlozima pobiti i do kazati neumjestnost ovoga projekta, što će, za to pozvatima sigurno pođi za rukom, izuzev slučaje, da incijatori budu protiv razloga ratovali prkosom i upornošću. Prije svega, pravi rodoljubi ne treba da slušaju razloge ineijatore, koji se iza njihovih ledja kriju, jer poslušati savjet špekulanta i drvarskog trgovca, da se dokinu šumske uprave i šumari, znači: koliko poslušati savjet lopova, da se dokinu žandarske ustanove i žandari. Prepustiti po savjetu drvarskog trgovca, šume pod upravu policije, znači po savjetu lopova staviti u dužnost popovima da lopove vataju. Oni pak, koji drže, da su šumari krivi nesavjestoosti Čuvara, na krivom su putu. Cnvari su prije svega nesavjestni, što se regrutuju putem komisije, koja ih prima u školu, bez da ih poznaje na osnovu svjedočaba opdinskih sudova. Kako općinski sudovi daju dobre svjedočbe najpokvarenijim mladićima, samo da ih uklone iz sela, o tome smo prošle godine pisali, kao i o načinu, na koji bi trebalo čuvare regrutovati. Drugi uzrok nesavjestnosti čuvara, jeste nemogućnost čestog nadzora, radi malog broja šumskih uprava i okružnih šumara. Nesavjestnih čuvara ne će dakle nestati ukidanjem šumskih uprava, nego će se još povećati, čemu imamo dovoljno dokaza iz dobe, kad su čuvari bili pod nadzorom policije. Da se oprostimo nesavjestnih čuvara, ne treba na prječac dokidati šumske uprave, nego treba razmisliti, šta je uzrok toj nesavjestnosti. Mi smo uvjereni, da bi ti čuvari bili mnogo pošteniji upravo skroz savjestni, kad bi se primali u službu po preporuci okružnog šumara, kad bi im se osigurala buduć |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 251 — nost u vrijeme starosti i iznemoglosti, i kad bi povedaiijem broia šumskih uprava, omogućili češdi i bolji nadzor nad njima. Donasanjem zakona, koji bi sadržavao u sebi ovo troje, postiglo bi se ono, što se želi postići ovim projektom, kojim se radi baš obratno, jer se šume predaju na milost i nemilost čuvarima, pošto policijske vlasti, obterećene svojim stručnim poslovima, ne mogu voditi o čuvarima ni toliko računa, koliko vodi današnji mali broj šumskih uprava. Na trećem mjestu, pogrješno je stanovište i onih, koji drže, da su šumske uprave povod velikim globama, koji narod plaća radi bespravne sječe gora i ostalih šumskih krivica. Nije tome uzrok šumska uprava, nego neograničene šume i zakon o šumama. Kad bi se šume ograničile, kad bi se znalo sta je čije, tad bi odpao veći dio bezpravnih gorosječa iz neznanja Svaki bi tada znao, šta je seosko, šta državno a sto privatno, i ne bi sjekao tamo gdje ne smije. Danas na izvjestnu šumu položi neko pravo svojine, ono bez dokaza, al on tek drži da je njegova svojina. Država mu osporuje to pravo i uzima u svoju svojinu. On držeći da je vlastnik, izvrši sječu, čuvar ga tuži i tad nastaje globijenje, kome nije kriva šumska uprava, nego neograničena šuma i neraspravljeno pitanje o svojini. Uzrok bespravnoj sječi je takodjer oskudica na drvetu, zato treba zakonom regulisati, kako će se svaki gradjanin snabdjeti sa najpotrebnijim mu drvetom, da ne dodje u položaj bespravne sječe. To se neda postići ukidanjem šumskih uprava, ali so može dočekati nešto obratno tome, da će se šume upropastiti i nastati zbog neraanja drveta faktična oskudica u drvetu, dok je današnja samo umišljena koja se pomoću šumskih uprava i uredjenja šuma dade odkloniti. Treći razlog globljenje je, preveliko odmjerena i nepravedna kazna po današnjem zakonu. Ni to se neda odkloniti ukidanjem šumskih uprava, nego izmjenom toga dijela zakona o š a mama. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 252 — Kazne treba da BU manje i pravednije, jer se ne može 8tati bespravnoj sjeei gore na put, što 6e se pojedincu prodati kuća i kućište. Na taj način odista se stvara proletarijat u narodu. Sumu treba Čuvati tako, da se sječa spriječi prije, nego što je učinjena, a za to treba povećati broj čuvarskog osoblja; a kad je šteta već učinjena, tad treba kazna da odgovara faktičnoj šteti, a ne da se za nekoliko bukava načini, preko noći, od najboljeg domaćina, slijepac bez kuće i kućišta. Konačno su na pogrešnu putu i oni, koji žele na ovaj način steći popularnosti u narodu. Nijedan čovjek, koji zrelo razmisli o važnosti šuma, ne će im odobriti njihov postapak, a tražiti popularnost mase, na štetu države, na štetu svoje rodjene zemlje, nije dostojno. Najveću popularnost u masi stekli bi onda, kad bi dokinuli porezu i ostale daždbine, a bili to bilo koristno i pametno, neka nam odgovore sami oni, koji tu popularnost traže! Spomenuti nam je konačno, da je ovaj zakonski projekt osudjen od sviju srpskih kako ekonomskih tako i političkih listova, bez razlike kojoj partiji pripadaju, da je osudjen i od strane vladinovećine, i da je najžešćom vatrom napadnut od strane srpskih šumara. Mi od svoje strane želimo, da se ni on, ni slični njemu nikada ne uzakone, a kako će se svršiti borba mladih srpskih šumara, protiv moćnih, i danas u vlasti, sebičnih špekulanata. izvjestiti ćemo naše cjenjene čitatelje u svoje vrijeme. Dao Bog, da pobjede naši mladi drugovi, koji se znanjem i naukom bore perom u ruci, protiv sebičnih ljudi, a u korist svoje domovine. Bivjak. |