DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 169 — Ne radi li se tako kako iztakoh da je potrebno, onda <5e u praksi nastupiti sljedeći slučaj. Najprije 6e uredjajnik sve izmjere unašati u onaj svoj (krstimo ga makularni), uvjek u šumi rabljeni nacrt, pa kad bude sa svom izmjerom i unosom detaila u nj´ gotov, kopirati 6e ga pausovnim papirom, iz ovoga de pikiranjem prenašati lik na novi nacrt tako, ter će gospod. osnovi priloženi gospodarstvenovid biti tek drug a kopij a a treći nacrt mjesto izmjernog originalnog nacrta. Pošto se pako kod tolikokratnog prenašanja i risanja pravca i kuteva njihove oštrine gube, to je jasno, da tako pripremljeni gospodarstvenovidi kod naknadnih izmjera ne će pružati onih toČnostih, koje su u takovim prigodama osobito poželjne. Kod opisa sastojina (§. 10 ) opažam, da je kod točke 3. b) opisa položaja valjalo odrediti, da imade uredjajnik, kod šuma brdskih, svagda označiti depresiju rebra ili pleća u stupnjevima onda, ako ista mjeri više od 25—30 stupanja. Ovo držim zato potriebnim, što bi se već iz samog sastojinopisa dalo u danim slučajevima i prema ostalim okolnostima lahko i brzo razsuditi. da li su propisi glede pojedinih gospodarstvenih mjera u skladu sa geofizikalnimi svojstvi tla i stojbine, a naročito bi se pri rješavanju pitanja o političko-šumsko-redar- Btvenim mjerama (proglašenje šume zaštitnicom ili zabranitom) već prvim pogledom u sastojinopis ili šumovid, (gdje bi kut naklona valjalo takodjer shodno označiti) shodna orientacija pribaviti mogla. Na točku 6. valjalo je pri ustanovljenju konkretne stojbinske vrstnoće propisati, da se ista imade vazda ustanoviti, to jest samo bonitovanje provesti obzirom na najveću visinu sastojine u istoj šumi se nalazeće (koja bi vriedila kao jedinica). Takovo bonitovanje provedeno je kod njemačkih pokusnih postaja, ter je bezuvjeto puno sigurnije i pouzdanije za konkretno bonitovanje, pošto se st.jbinska dobrota za istu vrst drveća pri tako uzkim prilikama u nikojem drugom kazalu tako izrazito odsjevnuti ne može, kao upravo u porastu stablovne (ergo i sastojinske) visine. Pošto je duljina stabla jedan od čimbenika.. |