DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 213 —


Kako u ranijim godinama, tako su i u godini 1902. bili namješteni
državni organi, da vode strogi nadzor i pazku, da pojedini šumski
posjednici provađaju pošumljavanje, koje im je oblast naložila, nadalje
da se pridržavaju dati im posebnih gospodarskih propisa za šume sa
nepovoljnim stojbinskim odnošajima, a osobito da primjereno zakonu
uzdržavaju i njeguju šume, te se je u tom pogledu pokazalo 364 prestupa.


Iz središnjeg šumskog vrta u Ljubljani i iz ostalih 60 u Kranjskoj
postojećih vrtova, koje srezkih, obćinskih i privatnih, izdano je u prošloj
godini oko 7 milijuna biljki.


Na temelju zakona za pošumljivanje Krasa od 9. ožujka 1885. g.
pošumljeno je iz nova u ´godini 1902. u mnogim obćinama političke
oblasti Adelsberg 116´6 ha pašnjaka i neproduktivne površine.


Sveukupna površina, koja se od godine 1876. u Kranjskoj na
Krasu pošuraila iznaša 2182 ha, na koju je potrošeno 33,550.300 raznovrstnih
četinjastih i listnatih biljka i 4798 kg. šumskoga sjemenja.


Trošak oko pošumljavanja za 1 ha iznaša okruglo 215 K. skupa
sa troškom jednoga ces. kr. nadlugara i 6 lugara, koji su bili potrebni,
da vode nadzor oko posla, a isto tako sa troškom potrebnih ograda iz
suhozida i ograda sa žicom.


U lovačkom pogledu može se spomenuti, da je među drugim ubi


33 komada jelena, 4100 srna i 2 medveda.


Ces. kr. šumarski nadsavjetnik Josip Pucić iznio je po šumarstvo i
lovstvo i pošumljivanje Krasa u Primorju vrlo važne slijedeće podatke:


Kao osjetljivi štetnici u kraškim kulturama pojavljuju se, borov
savijač, borov prelac i borova pilatka. U kulturama podignutim na pjesku-
Ijama kod Grado-a jako napada lisnato drveće njeki mali bijeli pužić
a osobito trpe od njega još zelene bagremove mladice.


Pokušaj, da se sabiru ti pužići, pokazalo se kao sredstvo vrlo skupo.
Naprotiv mnogo ih uništavaju pure (ćurke) iz susjednih seljačkih kuća.
Također su štetne za ove pjeskovite nasade mnogo i ličinke od Melolontha
fuUo.


Od gribova spomenuti je: Opadanje iglica u kulturama bijeloga
i crnoga bora u sudbenom kotaru Flitsch i Volosca, Aecidium
abietinum u sudbenom kotaru Flitsch i gljiva na žilju Rhizoctonia strobi
u sastojinama borovca kod Straussine.


Kao elementarni slučajevi mogu se označiti štete od lavina u sudbenom
kotaru Flitsch; štete od tuče, smrzelji, od pritiska snijega u političkom
kotaru Volosca. U njekim djelovima sjedinjenog područja bila
je tromjesečna suša, koja je vrlo štetno na pošumljanje djelovala.


U godini ovoga izvješća desio seje u sjedinjenom području 51 šumski
požar i prouzrokovao je štetu od 14250 K.; pri tome su mladi nasadi
na površini od 28*33 ha većim dijelom poništeni. 16