DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 212 — nestalo. Potonje tiče se naročito šimšira. Još prije kojih dvie stotinepetđeset godina bilo je u našim šumama na primorskom, sada žalibože skoro sasvim golom Krasu, u priličnoj množini šimširovine (Buxus sem pervirens, Buchsbaum), kako to spominje u svom poznatom i glasovitom djelu barun Walvasor. I u našim narodnim pjesmama spominje se šimširovina opetovano. Medju ostalim veli naša narodna pjesma, da je sedlo kraljevića Marka bilo od šimširovine. Sve je to dokazom, da je šimšira u našim šumama negda bilo. Nu baš zbog svojih izvrstnih svojstava šimširovine je nestalo, jer ju nitko gojio nije — a i ne izplati se gojiti, jer previše polagano raste. Tisovine nasuprot ima još i danas u našim šumama, ali daleko manje nego li je nje nekada bilo. Gdje je ima, ljudi ju i danas vrlo vole za pravlenje bukara, zdjelica, žlica i tomu slično. Nu kako se i tisovinu zbog previše polaganog rasta ne izplaćuje naročito gojiti, to i nje sve više ne staje, pa će po vremenu i ona izčeznuti iz naših šuma, kako je izčeznuo i šimšir. Germani i njihovi kasniji potomci u Njemačkoj, Njemci, negda su u velike cienili tisovinu a gotovo ju izključivo rabili za lukove, s kojih su ubojite strielice odapinjali na neprijatelja, ili zvjerad i divljač. Tisovina ima danas u nekim austrij. alpinskim krajevima vrlo veliku vriednost, te ju u tamošnjim krajevima, kako smo se sami osvjedočili, prodavaju danas već na kilograme. Bilo bi s toga vriedno, da i naši šumari svoju doprinesu, da se tisa bar donekle u našim šumama uzčuva od posvemašne propasti — u koliko je to moguće. 0 prošlogodišnjoj skupštini kranjsko-primorskosja šumarskoga družtva, koja je održana dne 27.—29. lipnja u Idriji referirali su medju ostalim gg. kr. šumarki nadsavjetnici V. Gol i i J. Pucic h 0 prilikami važnimi po šumai-stvo i lovstvo, a naročito i o uspjesima o pošumljenju Krasa u družtvenom području. Polag referata objelodanjenoga u listu „Centralblatt fiir das gesamm. Forst\vesen" spomenuli su u glavnom ovo: „U političkim kotarima Loitsch-u i Ađelsberg-u može se zabilježiti prostor od prilike 2200 ha. koji je na šumi oštećen usljed poznatih jakih zračnih struja t. zv. bure (bore), koja je oborila drveća do 1400 m´. Mjestimično su pretrpljele štetu i mlađe jele. Naređeno je, da se najprvo ukloni slomljeno drveće. U pojedinim pošumljenim kraškim područjima pojavili su se borov zavijač, borova pilatka i borov prelac, ali se oko njihovog uništenja za vremena pobrinulo. U godini 1902. bilo je 14 slučajeva požara, koji je oštetio ukupno šumske površine do 1004 ha u vriednosti od 1535 kruna. U godini 1902. odobreno je krčenje šume u 106 slučajeva sa površinom od 99´27 ha. |