DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 211 — u zaledju gor. Krajine, u susjednoj Bosnoj, počelo u veliko šumu izcrp- Ijivati a šumske proizvode novom željezničkom prugom prevažati u Knin i odavle dalje dalmatinskom željeznicom u Šibenik, a i Spljet. Polag uzora bosanskoga bit će projektirana lička željeznica uzkotračna pruga, a prva naša uzkotračna državna željeznička pruga u obće. To ne smeta, jer su izkustva stečena u susjednoj Bosnoj o uzkotračnimi željeznicami vrlo povoljna. Bila ta željeznica normalna ili uzkotračna jedno stoji, da će ona biti za tamošnji kraj od znatne važnosti u obće, naročito pako za trgovinu s drvom i za šumarstvo tog kraja. Što se ostalih prilika našega drvarskoga tržišta tiće, možemo reći, da su iste još sveudilj povoljne. Doduše nastupio je neki mali zastoj u prodji rezan e robe za Francusku, nu ciene nisu pale. Ta slabija prodja šumskih proizvoda u Francusku dovodi se u savez s rusko-japanskim ratom ; ne zna se naime, ne će li možda Francuzka, kao saveznica Rusije, biti primorana takodjer stupiti u akciju, pak se time tumači veća suzdržljivost francuzkih trgovačkih krugova. Ipak ta bojazan nije tolika a da bi do sele djelovala na ciene drvne robe, koja se iz naših strana u Francuzku uvozi. Ostale vrsti naše šumske robe nalaze normalnu prodju. Osobito je povoljna prodja njemačke bačvarske robe, a već se počinje pitati i za francuzku dužicu, koje je u campanji 1903J4. vrlo malo izradjeno, obzirom na hvperprodukciju predjašnjih godina. Da francuski trgovci s ovom vrsti robe u većoj mjeri iz svojo reserve ne izstupaju, razlog leži u tom, jer oni svagda čekaju do konca svibnja, kako će proći doba proljetnih mrazova, koji su u glavnom odlučujući po prirod vinograda u Francuskoj. Po malo diže se i ciena bukovini . Da se ciene i bukovoj robi ne mogu znatno dići, razlog leži u tom, što zemlje, u koje jedan dio naše bukovine ide, i same bukove šume dosta imaju, .a uz to lošija svojstva bukovine donekle onemogućuju veću uporabu iste. I u mekanoj , četinjavoj, robi nije prodja loša, a u savezu je to donekle s ratom rusko-japanskim, jer se zbog tog rata ne može toliko te robe u ruskim šumama izraditi, a po gotovo ne izvesti, te baciti na svjetsko tržište. Kako će se šumska trgovina dalje razvijati, ne može se, obzirom na ratne prilike na dalekom iztoku, reći, jer bi mogle nastati kompli kacije od kojih bi ona mnogo stradati mogla; nu ne budu li nastale, možemo već sada reći, da ima nade, da će ona ostati još i dulje vre mena tako povoljna, kako je i sada. Različite viestl. Tisa i šiuišir dvie su plemenite vrsti šumskoga drveća, kojih je negda i u našim šumama više bilo, ali ih nestaje, ili ih je gotovo već |