DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 202 — tivanja, da naime najprvo iztražimo, da li se slični posliedci i u drugim područjima pokazuju, i ako, koji bi broj drveta i koji odnosaj u debljinskim razredima s obzirom na kvalitativnu i kvantitativnu produkciju upravo bio najshodniji. Ako konačno u kratko resumiramo, to vidimo, da preborna šuma na temelju naših iztraživanja gledom na množinu glavnog sječivog prihoda ništa ne zaostaje sa takovim prihodom jednodobnih sastojina, dočim bi gromada medjutimnog užitka — 0 kojoj dobri i pouzdani podatci manjkaju — mogla biti nješto manja. Nu u kvalitativnom pogledu ali preborna je šuma znatno naprednija, jer se u njoj mogu u kraće vrieme uzgojiti puno jača^ a po tom i vriednija stabla nego u prebornim sastojinama. Isto tako je preborna šuma u stanju bolje uzčuvati snagu i plodovitost tla, osobito u kraškim podučjima, radi čega je preborna sječa u našim područjima, kako na većim, tako i na manjim mjestima vrlo nuždna, a i U drugima stranama zaslužuje ona pažnju i preporuku. Pri tom ne pomišljamo baš na preborna šumu u njezinom praštanju, kakovu češće još i ovdje susrećemo, nego predpoetavljamo više pravilnu preboruu šumu, u kojoj se forma uživanja tt melji na podmladnim osnovama, i kojem se obliku naše preborne šume sve to više približuju. Ne ćemo doduše prećutati ni mane preborne šume. Ove se odnose — pošto se preborna sječa vrši po stablu — u prvom redu na potežkoće oko odredjivanja odgovarajuće sječe, što opet zavisi od radne snage i inteligencije zaposlenog osoblja, zatim na znatne potežkoće oko obaranja i izvoza stabala, odnosno na troškove i znatoo ostećivanje sitnoga pomladka i nuzgredne sastojine. Ako se i oštete sitnoga pomladka doskora izgube, to ozlede na nuzgrednoj sastojini kod jele daju pak mnogo puta povod za stvaranje raka i dr., koje budućoj sastojini u njezinom kvalitetu mogu znatno naškoditi. Ovim zaključujemo sa željom, da bi naša iztraživanja neke stručnjake obodrila, da nastave iztraživati razvoj prebornih sastojina, i da takodjer na ovome polju dodju do postojanih i temeljnih izkustva. Preveo V. V. |