DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 202 —
tivanja, da naime najprvo iztražimo, da li se slični posliedci i
u drugim područjima pokazuju, i ako, koji bi broj drveta i
koji odnosaj u debljinskim razredima s obzirom na kvalitativnu
i kvantitativnu produkciju upravo bio najshodniji.


Ako konačno u kratko resumiramo, to vidimo, da preborna
šuma na temelju naših iztraživanja gledom na množinu
glavnog sječivog prihoda ništa ne zaostaje sa takovim prihodom
jednodobnih sastojina, dočim bi gromada medjutimnog
užitka — 0 kojoj dobri i pouzdani podatci manjkaju — mogla
biti nješto manja. Nu u kvalitativnom pogledu ali preborna je
šuma znatno naprednija, jer se u njoj mogu u kraće vrieme
uzgojiti puno jača^ a po tom i vriednija stabla nego u prebornim
sastojinama. Isto tako je preborna šuma u stanju bolje
uzčuvati snagu i plodovitost tla, osobito u kraškim podučjima,
radi čega je preborna sječa u našim područjima, kako na većim,
tako i na manjim mjestima vrlo nuždna, a i U drugima stranama
zaslužuje ona pažnju i preporuku.


Pri tom ne pomišljamo baš na preborna šumu u njezinom
praštanju, kakovu češće još i ovdje susrećemo, nego predpoetavljamo
više pravilnu preboruu šumu, u kojoj se forma uživanja
tt melji na podmladnim osnovama, i kojem se obliku naše
preborne šume sve to više približuju.


Ne ćemo doduše prećutati ni mane preborne šume. Ove
se odnose — pošto se preborna sječa vrši po stablu — u
prvom redu na potežkoće oko odredjivanja odgovarajuće sječe,
što opet zavisi od radne snage i inteligencije zaposlenog osoblja,
zatim na znatne potežkoće oko obaranja i izvoza stabala, odnosno
na troškove i znatoo ostećivanje sitnoga pomladka i
nuzgredne sastojine. Ako se i oštete sitnoga pomladka doskora
izgube, to ozlede na nuzgrednoj sastojini kod jele daju pak
mnogo puta povod za stvaranje raka i dr., koje budućoj sastojini
u njezinom kvalitetu mogu znatno naškoditi.


Ovim zaključujemo sa željom, da bi naša iztraživanja neke
stručnjake obodrila, da nastave iztraživati razvoj prebornih sastojina,
i da takodjer na ovome polju dodju do postojanih i
temeljnih izkustva. Preveo V. V.