DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 200 — hektaru, pokazuju jednake sječive prihode, jednaki poprečni prirast, kao i jednaku gromadu srednje sastojine, to ipak ova predpostavlja, kod manjeg broja drveta preborne šume, vedi prirast i veću gromadu pojedinog stabla, koji se podatak očituje s jedne strane u vehkom prirastu starijih stabala (Lichtungszuwach8), koji je napose osebina jelovih prebornih šuma, a s druge strane u većoj debljini stabala. Premda srednje stablo jednakostarih sastojina pokazuje po Lorej ovim prihodnim skrižaljkama u stogodišnjoj starosti u II. bonitetu, debljinu od 33-5 cm, a u III. bonitetu od 27 cm., to se u našim prebornim šumama sječiva gromada upotrebljuje u stogodišnjoj gospodarskoj starosti u poprečnoj debljini stabala od 50 cm. Ova je okolnost za područja, gdje samo deblje drvo — kako je često i ovdje — ima lahku prodju, od velike važnosti. Ali je takodjer i na drugom mjestu od financijalno važnoga značaja, pošto se najveći dio sječive gromade sastoji iz vrlo vriednoga materiala, a to je korist, koja je u svakom slučaju jedna od najcjenijih za prebornu šumu. Ako dakle prispodobimo rezultate poprečnih temeljnica po hektaru, tada ćemo naći, da u područjima I. i III. rezultati od 19*68 m´^ i 19´11 m´´^ jedan prema drugome vrlo blizu stoje, dočim se u području II. od 16-17 m´^ manji broj stabala II. i III. debljinskog razreda očito razabira. Temeljnica je već više puta kao podloga normaliteta u prebornim sječama uzpostavljena, i jednaka temeljnica u svim debljinskim razredima mogla bi normalitet označivati. Mi dosta dobro znamo, da je poprečna temeljnica pouzdani znak veličine obrasta, ali ipak nismo tog nazora, da bi u normalnoj prebornoj šumi — sa našim gospodarskim smjerom — u pojedinim debljinskim razredima temeljnice morale biti jednake, ili kako Tichy zagovara, da bi u sigurnom promjenljivom odnošaju sa brojem stabala stajati morale. Naši rezultati, koji su uzeti iz zbiljske šume, u ovom se smjeru ne slažu. I ako se u području III. temeljnice II., III. i IV. debljinskog razreda medjusobno gotovo poduda |