DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 199 —


dotične preborne šume pripadaju, po hektaru 875, one II. boniteta
655, a one I. boniteta još samo 505 stabala, premda
preborna šuma u stogodišnjoj gospodarskoj starosti pokazuje
broj stabala od 290 komada — naravno razsijan po većoj površini,
dakle samo jednu trećinu od broja stabala jednoličnih
sastojina. Sličan odnošaj pokazuje i poprečni broj stabala. Ovaj
se računa po hektaru u srednjim sastojinama od 45 do 100 godina,
koje bi se mogle sa naša četiri debljinska razreda od
11 cm. na više uzporediti. Gornje skrižaljke pokazuju za III.
bonitet oko 1660 komada, za II. bonitet oko 1100 komada,
prfmda preborne šume po zbiljnim podatcima, u brojkama izkazanih
i po našoj šemi, okruglo 400 stabala sadržaju, dakle
samo jednu četvrtinu od broja stabala u jednoličnim sastojinama.


I pored ove znatne razlike u broju stabala jednako i nejednako
starih sastojina, ipak pokazuju obje sastojinske forme
skoro podpunu jednakost, kako u pripadnom prihodu gromade,
a po tom i u poprečnom prirastu, tako isto i u poprečnoj gromadi
sastojina.


Ako uzporedimo u ovu svrhu prihod gromade naših normalnih
jelovih prebornih šuma u stogodišnjoj gospodarskoj starosti
od 600 m^, sa prihodom po Lorey-ovim prihodnim skrižaljkama
III. boniteta u stogodišnjoj starosti od 620 m^ to
ovi prihodi pokazuju vrlo neznatnu razliku, premda je ovaj
bonitet, koji s obzirom na deblovinu, spada izmedju IV. i V.
podrazreda Feistmantel-ovih skrižaljaka, u jedan bonitetni razred
uvršćen, koji obzirom na naše zemljišne odnošaje nije prenizak.
Posmatramo li dalje poprečnu gromadu sastojina III. boniteta
po gornjim prihodnim skrižaljkama izmedju 45. i 100. godine,
to se po ovima računa oko 191 m^, a naša normalna poprečna
sastojina pokazuje gotovo jednaku drvnu gromada od 198 m^,
od koje se i srednja sastojina diela I., koja iznaša oko 189 m^,
samo neznatno udaljuje.


Ako dakle sastojine jednako starog obrasta, kao i one
preborne šume, kod kojih je znatna razlika u broju stabala po