DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 196 — Promotrimo li prve gornje podatke po hektaru u obde. to svaki od ovih predstavlja shku o istinskom poprečnom sastavku preborne šume, po kojem bi naravno samo teoretieki na svakoj plesnoj jedinici po debljinskim razredima imao biti zastupan potreban broj stabala, temeljnica, drvne grom ade i tekući prirast. Posmatramo li pobliže pojedine poprečne veličine, to nalazimo najprvo, da poprečni broj stabala po hektaru kako sumarno, tako i u pojedinim debljinskim razredima, mnogo se ne razilazi. Tako vidimo razliku u IV. uključivo V. debljinskom razredu izmedju 30. i 38 drveta. u III. debljinskom razredu izmedju 40 i 63 stabla, u IP debljinskom razredu izmedju 58. i 101. stablo, a u cielom izmedju 328 i 379 stabala, dakle do .51 stablo po hektaru u sva tri mjerodavna debljinska razreda. Ovi poprečni brojevi stabala u pojediuim debljinskim razredima daju nam time postojane tačke, da se stupanj obrasta u pojedinim područjima može prosuditi, te u priležećem slučaju razabiremo, da su u II. području II. i III. debljinski razredi slabo zastupani, dočim je u III. području II. debljinski razred jako zastupan. Tako dakle izkazuje u prebornoj šumi zastupani poprečni broj stabala u pojedinim debljinskim razredima, slično kao i dobni razredi u područjima sa jednako Btarim sastojinama, isto tako razmjer potpunosti ili normaliteta, te se odatle može zaključiti iz vise ili manje zastupanih poprečnih stabala, osobito u višim debljinskim razredima, na povoljni ili nepovoljniji sastav preborne šume. Ako se tako lako i točno normalitet njekoga područja sa jednako starim sastojinama na zastupanoj površini u pojedinim dobnim razredima može prosuditi i ustanoviti, to je težko uzpostaviti šemu o normalitetu preborne šume po broju drveća i debljinskim razredima. Stoje nam dakle o veličini normaliteta u prebornoj šumi na usluzi samo neznatne postojane tačke, u jednom ili u drugom pravcu, ne obazirući se na to, da će svaka gospodarska potreba i vladajući odnošaji prirasta zahtievati drugi |