DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 184 — 4785 w = (2-57 + 1-22) -(478V+ITiV =^ ^ 79 x 0-92 = kao i gore 3-49´´|o. Iz ovoga se razabire, da je postotak zrelosti pojedinog stabla jednak onome plošne jedinice, što se samo u prebornoj šumi sa predpostavkom može razviti, da samo drveće odredjene krupnoee i prosječno jednake vriednosti za sječu dolazi. Napokon možemo na temelju gornjih data istražiti i prihodnu vriednost zemljišta. Normalni sječivi prihod po hektaru u stogodišnjoj gospodarskoj starosti ili obhoduji računa se ovdje kod glavnog užitnog prihoda od (iOO m^ a K. 8 85 ili 290 stabala od 50 cm. debljine a K. 18 33 na 5310 K. Ovome iznosu, za predstojeći slučaj, imadu se pribrojiti prolongirani medjutimni užitci u približnoj visini od \ glavnoga prihoda, a to je suma od 758 K. Tako se dobije sveukupni prihod od 6068 K. Ako se ovaj iznos sa rentovnim faktorom unazadne vriednosti (G07"29) razdieli i od ovoga odbiju upravni troškovi, porezi i dr. sa 5´50 po hektaru ne uzi majuć obzira niti na najmanje kulturne troškove, tada se dobije zemljištna renta od K. 9*99—5"50 = 4-49 ili zemljištiia vriednost od 149-67 K. Način sječe. Izbor budućeg načina sječe nijv´^ ovdje ttžko opredieliti. Obe glavne vrsti drveća, jela i bukva, radi svoga izvrstnoga svojstva za kraško područje, neka se i nadalje u povoljnom razmjeru uzgajaju. One zahtievaju isto tako, kao što i prilike zemljišta i kamena podloga, koja samo pod postojećom zaštitom ima produktivnu snagu, da se uzgaja visoka šuma i eastojine prirodno podižu. Ako se dalje uzmu u obzir sastojinske prilike, koje nastanu neurednom prebornom sječom, predstavljajuć sve debljinske razrede nepravilno po cieloj površini, i neposredno prelaz u drugu gospodarsku formu bez žrtve težko omogućuje, te se konačno prosudi, da se prebornom sječom pospješuje rast pojedinih stabala, koja usljed više svjetla u |