DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 174 — šuma i ploština ne mogu pri uredjenju šuma pustiti s vida^ prema demu valja samo uredjenje gospodarstva na obje bezuvjetno osloniti. S druge strane imade uredjenje šuma da utemelji normalnu dobnu postupnost. Ova se sastoji iz norm. razmjerja dobnih razreda i normalnog sjekosljeda (norm. Hiebsfolge). Posljedak ovih jest normalna zaliha, a kad je ova postignuta onda je i riešen gornji zadatak o potrajnom gospodarenju. Da se gornji zadatak što sigurnije postigne, stavila nam je uredjajna teorija sljedeća sredstva na razpoložbu. Za visokošumsko gospodarenje na sječine, koje zahtjeva osobiti sastojinski poredak razvilo se je uredjenje na »razdobna razdieljenja« (Fachwerksmethodenj ili kako ih je g. referent nazvao šestarske metode. Za preborno gospodarenje, koje se ne dade skučiti na odgoj sastojinskog poredka i koje stavlja veću važaost na neposredno ustanovljenje etata razvile su se obličn e metod e (Formelmethoden). Za nizkošumsko gospodarenje, kojemu su glavni biljeg: jednostavni gospodarstveni odnošaji i kratka obhodnja, uvedeno je razdielenje na godišnje sječine. Obzirom na te činjenice prihvaćam predlog g. prof. Partaša samo dielomice, a naročito glede onog diela u kojem predlaže, da se: 1. Za nizke, srednje i dielomice visoke šume (za one jednostavnijimi gospodarstvenimi ciljevi) uvede razšestarenje; 2. Za visoko šumsko gospodarenje upotriebi metoda kombinovanog razdobnog razdieljenja, ali s tom razlikom da se radi deset godišnjih revizija zavedu samo kratkoročna gospodarstvena razdobja i isto takova ustanovljenja etata; dočim bi bio predložio kao posebne predloge: 3. da se za preborno gospodarenje odabere Hejerov postupak iz tog razloga, jer on dopušta, da se eventualni višak zbiljne zalihe prema normalnoj može kapitalizovati {bolje posjeći kao što to dozvoljavaju i neke druge normalno-sališne me |