DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 159 — nikom gonjena — na hrpu nas izravno i silom navalila, a da ju ni naš glasan razgovor smesti mogao nije, makar da je na sve strane i svuda nesmetana i neopažena proći mogla? ili zar su ju i zašto sva ta izticana svojstva opreznosti iznevjerila? Ovo si nikako protumačiti ne mogu i ostati će mi vječnom zagonetkom — svakako vriednom, da se za nju zna, pa za to ju i izneso. Ovogodišnjim zaključnim lovom na srne imao sam takodjer slučaj vrieđan spomena. Na staru godinu ustrielio je moj lugar srnjaka na tri noge! Lieva zadnja noga bila mu je naime nekad na 2 centimetra izpod koljena valjda odbijena, obrubljena i dlakom na obrubu sasvim obrasla tako, da se absolutno nije ni pomnim pretraživanjem naći mogao žulj, koji inače na takih zaraslih rana u pravilu gol ostaje. Kojim je načinom taj siromak nogu izgubio? Imao sam prilike ubiti srnjaka, komu je nekad noga hitcem prelomljena bila, ali je ta i prirasla, makar nepravilno i krivo — ovdje je dobar dio sasvim manjkao, ne ostaviv nikakova traga, da bi tamo ikad dorastao bio, a ostatak sasvim normalno razvijen. Nije li moguće siroma tako nakazan na sviet došao ? Bio je inače podpuno razvijen, dobro uranjen i težio 21 kilogram. Rukavina, nadšumar. Biljka za ures kao neprijatelj gospodarstva. Vrlo često susrećemo u parkovima s jedne strane dosta miloga neprijatelja t. zv. žutiku (Berberis vulgaris). Žbun se iste vrlo lako raspoznaje. Na početku svješćica lišća stoje tri odijeljena trna. Ova se radi svoga svojstva, što imade gusto lisnate grane, mnogobrojni žuti grozdasti cvijet u ranom proljeću, svijetle, crvene i kiselog teka jagode u kasnoj jeseni, kao uresna biljka osobito uzgaja, ali na žalost ona je utočište žitne snijeti, koja je u gospodarstvu golemu štetu već prouzročila. Kod pomnog posmatranja lišća žutike u proljeću opažamo ovdje-ondje žute kožičaste nabrekline. One poječu od micelija žitne snijeti, koji se pod gornjom kožom lišća jako množi. On se sastoji iz mrežastih sitnih žilica, iz kojih nova plodna tjelešca nastaju. Gornja koža lišća naskoro se raspukne, te iz te raspukline izađu mali žuti peharčići, puni zrelih spora. Ali gljivica s time još svoj tijek života ne svršava, nego nastupa sada drugi svoj dio života, u kojem svojim iz ovih spora nastalim potomstvom pravu pogibelj gospodarstvu pravi. Iz peharčića izišle spore vjetar raznese i one, koje na određene vrsti trava padnu, dođu do daljeg razvića, sve ostale, ma one došle i na lišće žutike, propadaju. Onim vrstama trava, na kojima spore snijeti nađu povoljne uvjete za život, pripadaju i naše žitarice. Na žitarici spore klijaju, zatim istjeraju nježne končiće u bilinu, i donesu nove spore, koje su tada kao žitna snijet poznate. U buduće proljeće opet niknu ove spore i donesu nove male spore |