DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 111 — I za vrijeme obnovljene Srbije ostala je i nadalje sječa i upotreba šuma sasvim neograničena sve do g. 1839., kada je izašla prva »šumska uredba«; ali ova zabrani sječu samo rodne gore (t. j . drveće, koje žir nosi), dočim ostalo drvede ostade i nadalje nezaštićeno. God. 1843. kao dopuna prvoj uredbi izađe druga uredba, ali još slobodnija od prve, koja je u nekoliko dozvolila sječu i rodne gore ; a god. 1845. izadje »uredba za čuvanje žirorodne gore«, koja osim novčane kazne (vrlo malene) sadržaje i tjelesnu kaznu za one, koji bi rodnu goru sjekli, a kazna je bila razmjerna sa debljinom drveta. Tako je sve nerodno drvede osim lipe i divlje ili mečije leske (CorjluB colurna), čije se drvo u veliko cijeni, bilo sasvim nezaštićeno. God. 1852. propisana je uredba »o struganju (pilenju) dasaka u planinama«, te je ista opredijelila taksu za one, koji stružu daske za trgovinu. Po ovoj uredbi imalo se platiti od jedne strugare (pilane) na vodi sa jednom testerom (pilom^ 5 talira (1 talir = 5*05 dinara) na godinu, a za struganje na rukama 2\ talira; a oni pak, koji su strugali daske za svoje domaće potrebe, nisu plaćali ništa osim samo 1 groš (0´20 dinara) za šumsku objavu. Tek šumska uredba od god. 1857. prva određuje taksu za rodnu i nerodnu goru, te pri tom razlikuje samo veliko, srednje, gredarsko i mertačko drvo za taksu. Cijena nerodnog drveta je za polovicu manja, a isto tako cijena za špekulaciju je do 12 puta veća od one za domaću potrebu. Jedino ova uredba poznaje taksu i za domaće potrebe, ali već g. 1859. ova je ukinuta, te je tako sječa za domaće potrebe ostala i nadalje neograničena sve do šumskog zakona 1891. g. Po ovom imadu bezplatnu sječu, ali ograničenu, samo siromašni žitelji, koji plaćaju manje od 15 dinara neposredne poreze. Konačno izađe još god. 1861. zadnja šumska uredba, koja je ostala u kreposti sve do današnjeg šumskog zakona. Kako se vidi punih 30 godina vlada bje u šumarstvu stagnacija. I |