DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 151 — Senja osjegurala i privodila šumom bogatu bosansku krajinu prekomorskomu izvozu senjske i riečke luke, nerazdružnim svojim zajedničkim interesom u trgovini šumskim proizvodima. U nestašici sgodne izvozne pruge veliko je šumsko poduzeće u bosanskoj krajini potražilo na ponuku i pomoć zemaljske uprave svezu s dalmatinskim lukama, izgradivši samo dugačku industrijalnu priključnu prugu iz Drvara do Knina k državnoj pruzi do Šibenika i Spljeta. Dalmatinska luka šibenička preuzima zadaću senjske luke izvan dosega koncentrične prometne radinosti riečke, kojoj pripada senjska luka po prirodnim okolnostima i poslovnoj podredjeno sti. Druga bosanska produkcija prodire opet na dalmatinske luke Metković i Gruž uz željezničku vozarinu po 50 K po vagonu, dočim prievoz iz šuma slavonskih i bosanskih na Brajdicu-Deltu, gdje je u našern području cjelokupno drvno skladište riečke luke, zahtjeva po vagonu 95 do 170, iz ugarskih šuma 200 kruna i više. Eksportni život i razvitak toga skladišta stoji danas do velike požrtvovnosti državne željezničke uprave, jer se konkurencijonalna sposobnost našega izvoza stavlja na uvjet najmanje redukcije od 40—50% sadanjih vozarina po državnim prugama. K tomu naše drvotržtvo, proizvodnici i trgovci kao i šumovlastnici vrieže još u starim poslovnim navikama, protivnim složnoj obrani zajedničke koristi. Šume se kupuju često bez proračuna samo uz inat, koji nosi obćeniti gubitak; radnička se zasluga po tom tlači, radnici odlaze u sviet i šumska proizvodnja zapinje na štetu šumskoga poduzetnika i vlastnika. Danas bivaju potežkoće u produkciji sbog pomanjkanja radnika i izvozača sve nesnosnije; silno izseljavanje u Ameriku oduzima nama potrebnu radnu pomoć. Naš seljak postaje američkom privlačivosti svakim danom to više neuporabiv za naše prilike, dok u Bosni siromašno pučanstvo počinje se priučavati na šumsku radnju i radi s manjom nadnicom. Produkcija u ličko-krbavskoj županiji, od koje živi i umire senjska luka, ne može opet napred sa svojim starim izvoznim prilikama iz šuma, koje se udaljuju od mora i od ceste. Tu je borba drvotržtva bezprimjerno težka, kad već na drugim tržištima sa željezničkom pomoći tjeskoba i manjak ograničuju poslovni pokret. Tu je nuždan skrajni susret šumske uprave u svakoj potrebi drvotržtva, da se naši producenti uzdrže, i za šumovlastnike. Senjska luka bez željezničkoga obćila s nutarnjim krajevima mora nazadovati u svojim drvotržkim poduzećima na uštrb privrednih prilika i na uštrb šumskih gospodarstva u cielom njezinom radnom području. Do sada je Dalmacija bila za naše drvotržtvo potrošna zemlja, koja je |