DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 150 — I bukovin i nešto je bolja prodja, a bila je povoljnija i u mekano j rob i zadnjih mjeseca. Ipak, kako je poznato, mnogo spriečava bolji eksport ove vrsti robe bosanska utakmica, o kojoj se u zadnje vrieme ne samo mnogo po novinama i stručnim glasilima piše, već se je i u samoj austrijskoj delegaciji o njoj mnogo razpravljalo. Od svih vrsti drva najbolje se je zadnje vrieme u cieni digla jasenovina i briestovina. Ovim vrstima drva valja u buduće, kako smo već jednoć prije naglasili, od strane naših prodavača posvetiti više pažnje. Kako će se prilika na drvarskom tržištu dalje razvijati, to se ne može reći, jer mrkle oblačine, koje su se skupile na političkom obzorju skrajnjega iztoka, mogle bi se lahko i raširiti, pa zamračiti se i političko obzorje u Evropi, te bi mogle sada povoljne prilike drvarskoga tržišta preko noći na zlo okrenuti, pa doći još i do gorje stagnacije, nego li je bila ona godine 1900. i 1901. Proizvodnja dužica. Kako javljaju, iznosit će cielokupna proizvodnja dužica u našoj domovini u kampanji 1903.|4. po prilici 5´4 milijuna komada. Od te svote odpada na tvrdku S. Benedik 300.000, E. Deutscha sinovi 600.000, M. Drach ml. 300.000, Grassl, Schenk i đr. 300.000, H. Hartl i J. Halle 300.000, dioničko družtvo za preradjivanje drva 1,500:000, Mohr i dr. 500.000, Premrou i Ružička 300.000, Al. Šepović 150.000, Šipuš i dr. 350.000 i Societe d´ importation de chenes 800.000 komada. Stanje trgovine s drvom polag izvještaja trgovačke komore senjske za god. 1903. Isto glasi: „Mrtvilo, koje je leglo na naše drvotržtv o u drugoj poli g. 1901., stere se na cielu godinu 1902. Zalihe se ne mogu odpačati. Produkcija, izvoz i poslovna korist zaostaje u velike za zadnjom godinom, naročito u mekom liesu. Tišti nas razlika kvaliteta raznih produkcija, kao bosanske i slavonske, koje prema našoj dolaze u inozemstvu do znatno boljih ciena i našemu proizvodu otimaju kupce i potrošnike, koji su ga bili odavna privikli tražiti. Pogledom na težnju i putove novih prostranih proizvodišta bosanskih i hercegovačkih, podpomaganih na sve strane polakšicama državne uprave za radnju i izvoz, odkle se gradja izborite kakvoće sgodnim i jeftinim željezničkim spojevima valja na dalmatinske luke, težko je slutiti na bolji okret i udes po našu šumsku produkciju, vezanu glavno na izvozne luke Rieku i Senj. Neskladnim i protuslovnim nastojanjem ovih luka i odnemarivanjem senjske luke u živoj potrebi željezničke komunikacije ne imamo do danas izvedene željezničke osnove, koja bi po starom prirodnom najkraćem pravcu priključila sjevero-zapadni dio Bosne našemu pomorsko-trgovačkomu posredovanju, koja bi preko Bihaća put |