DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 150 —


I bukovin i nešto je bolja prodja, a bila je povoljnija i u
mekano j rob i zadnjih mjeseca. Ipak, kako je poznato, mnogo
spriečava bolji eksport ove vrsti robe bosanska utakmica, o kojoj se u
zadnje vrieme ne samo mnogo po novinama i stručnim glasilima piše,
već se je i u samoj austrijskoj delegaciji o njoj mnogo razpravljalo.


Od svih vrsti drva najbolje se je zadnje vrieme u cieni digla
jasenovina i briestovina. Ovim vrstima drva valja u buduće,
kako smo već jednoć prije naglasili, od strane naših prodavača posvetiti
više pažnje.


Kako će se prilika na drvarskom tržištu dalje razvijati, to se ne
može reći, jer mrkle oblačine, koje su se skupile na političkom obzorju
skrajnjega iztoka, mogle bi se lahko i raširiti, pa zamračiti se i političko
obzorje u Evropi, te bi mogle sada povoljne prilike drvarskoga tržišta
preko noći na zlo okrenuti, pa doći još i do gorje stagnacije, nego li je
bila ona godine 1900. i 1901.


Proizvodnja dužica. Kako javljaju, iznosit će cielokupna proizvodnja
dužica u našoj domovini u kampanji 1903.|4. po prilici 5´4
milijuna komada. Od te svote odpada na tvrdku S. Benedik 300.000,


E. Deutscha sinovi 600.000, M. Drach ml. 300.000, Grassl, Schenk i đr.
300.000, H. Hartl i J. Halle 300.000, dioničko družtvo za preradjivanje
drva 1,500:000, Mohr i dr. 500.000, Premrou i Ružička 300.000, Al.
Šepović 150.000, Šipuš i dr. 350.000 i Societe d´ importation de chenes
800.000 komada.
Stanje trgovine s drvom polag izvještaja trgovačke komore
senjske za god. 1903. Isto glasi: „Mrtvilo, koje je leglo na naše
drvotržtv o u drugoj poli g. 1901., stere se na cielu godinu 1902.
Zalihe se ne mogu odpačati. Produkcija, izvoz i poslovna korist zaostaje
u velike za zadnjom godinom, naročito u mekom liesu. Tišti nas razlika
kvaliteta raznih produkcija, kao bosanske i slavonske, koje prema
našoj dolaze u inozemstvu do znatno boljih ciena i našemu proizvodu
otimaju kupce i potrošnike, koji su ga bili odavna privikli tražiti. Pogledom
na težnju i putove novih prostranih proizvodišta bosanskih i
hercegovačkih, podpomaganih na sve strane polakšicama državne uprave
za radnju i izvoz, odkle se gradja izborite kakvoće sgodnim i jeftinim
željezničkim spojevima valja na dalmatinske luke, težko je slutiti na
bolji okret i udes po našu šumsku produkciju, vezanu glavno na izvozne
luke Rieku i Senj. Neskladnim i protuslovnim nastojanjem ovih luka i
odnemarivanjem senjske luke u živoj potrebi željezničke komunikacije
ne imamo do danas izvedene željezničke osnove, koja bi po starom
prirodnom najkraćem pravcu priključila sjevero-zapadni dio Bosne našemu
pomorsko-trgovačkomu posredovanju, koja bi preko Bihaća put