DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 141 — vršinu nosed obilježje pravih kraških vapnenaca u kojima se voda odmah gubi u podzemne dubine, pa su zato i vrela vrlo riedka; samo u dubokim sniežnim jamama nadi je i u ljetu sniega i leda. Zemlja, koja izpunjava pukotine i rupe u kamenju, čvrsta je ili pjeskovita ilovača, koja je u dragama ili položitijim obroncima nešto manje plitka; dosta debela naslaga humusa naatalog iz listinca i stelje gotovo se svagdje nalazi i osjegurava uz znatnu množinu oborine a pod zastorom šumskog drveča tlu onu množinu vlage, koja mu je nuždna. To je za kraške predjele od osobite važnosti, pak se za to i ne smije odabrati druga vrst uzgoja sastojina, nego takva, kod koje je tlo svagda zastiđeno. Sastojinski odnošaji i obrast. Dosadanji način gospodarenja neurednom prebornom sječom, koja se je uslied brojnih servituta svagdje vodila, stvorio je sastojine, koje svagdje nose značaj preborne šume; ne ima 8 toga polag dobnih razreda različitih površina, ved sve sastojine više ili manje pokazuju sve dobne ili bolje debljinske razrede pojedince ili hrpimiČno izpremješane. Glavna je vrst drva jtla, koja se nalazi ili sama ili s bukvom izmješana, pa je u ovim sumama ona ne samo najvriednija ved i zbog svoje žilavosti za prebornu šumu najsposobnija vrst drva. Na jelu zajedno sa smrekom, koja se je obično podsadjivala na onim mjestima, koja su ostala prazna, odpada ovdje 8S°lo sveg obrasta, dočim na bukvu, koja ovdje drugo mjesto zauzimlje, zajedno sa pojedinim javorima, briestima i t. d. samo 127o sveg obrasta odpada. Spomenut se mora, da mali procent odpada na stare kržljave bukve, dočim je ona nešto bolje zastupana u mladjim dobnim razredima u kojima dobro napreduje. Mogla bi se dakle redi: od sveg obrasta odpada kojih 807o na jelu (četinjače u obde) i oko "^O^/o na bukvu (li-tace u obde). Ova se smjesa neka i uzdrži, dapače bukva digne na 25—3u7o jer ako i danas znatno manje vriedna od jelovine, U |