DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 139 — zrelo i prezrelo drveće pomlađka, a i stabalja srednje dobe. Drvede raslo je u početku vrlo polagano, što svjedoče mnogobrojna stabla na kojima je mehanička analiza provedena. Istom onda, kad se je ovdje ondje pokazao neki manjak na vriednijim, naročito čttinjavom drveću, koje se je kasnije samo iz više ležećili i nepristupnijih šumskih dielova vadilo, nadalje, kad su se poboljšala prometila a tim i prodaja drva omogućena, došlo je vrieme, da se je počelo i ovim šumama više pazke posvećivati. Kako intenzitet svakoga gospodarstva ovisi o mogućnosti unovčenja šumskih proizvoda, tako se je i u prebornim šumama u Kranjskoj u kojima još sveudilj manje vriedni sortirnenti a poimence bukovina slabo unovčuje, moglo uredno šumsko gospodarstvo istom polagano razvijati. To se je gospodarstvo počelo uvoditi tako, da se je ponajprije počelo paziti na šumsko-uzgojne mjere kod sječe šuma, nu uza sve to, to je gospodarstvo ostalo nekako empiričko odnosno samovoljno, kod kojega se sječa nije toliko obazirala na drvnu gromadu i prirast, već su glede iste u prvom redu odlučivale: potreba na drvu, novčani prihod, a i subjektivni momenti. Razlog takovomu gospodarstvu ima se u prvom redu potražiti u tom, što je sa znatnim potežkoćama skopčano uredjenje preborne šume, a u njezinim razoolikim sastojinskim prilikama težko ustanoviti drvnu gromadu i prirast osobito onda, kad je i sam terrain brdovit i težko prohodan, a mnogo tomu doprinosi i malen prihod takovih šuma, zbog kojega se nije moglo ni htjelo u svrhe uredjenja mnogo na te šume — do najnovijega vremena — trošiti, konačno i okolnost, da i sama praksa i znanost nije pružala mnogo pomagala, jer se je na uredjenju takovih u obće manje radilo. I danas se još razmjerno malo zna o tom kolika bi morala biti zaliha prebornih suma u obće, speeialno za pojedine konkretne slučajeve i iz kojeg bi se ona drveća po dobi i debljini sastojati morala, te koji joj je periodički i poprečni prirast. Prenosili su se s toga na tu šumu podatci dobiveni u |