DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 138 — Uredjajni podatci iz preborne šume. Pod ovim naslovom objelodanio je g. šumarnik M. Hladi k u Ljubljani članak veoma zanimiv i poučan, naročito za one naše stručnjake, koji u našim prebornim kraškim šumama gospodare, 8 toga isti sa svim skrižaljkama u gotovo doslovnom — samo neznatno skradenom — prevodu donosimo. Članak glasi: Od mnogobrojnih zadada, koje si je šumarstvo na polju iztraživanja stavilo, svakako je jedna od najznamenitijih i najvažnijih ona, iztražiti zakone prirasta sastojina. Pa ako vec i ima osobito vriednih radnja, sastavljenih uz mnogo muke i oštroumlja, a odnosećih se na jednolične sastojine pojedinih vrsti drveča: ipak još nije izcrpljeno to polje, a rast i prirast naših sastojina skroz osvietlien. Kako ima znatnijih praznina u iztraživanju sastojina jednake dobe, nije čudo, da nam još gotovo nikako nije osvietljen prirast sastojina nejednake dobe, kakove u prebornoj šumi nalazimo. Kako se ta iztraživanja još na takove šume protegla nisu, to smo obzirom na takove šume gotovo bez ikakovoga izkustva u tom pogledu. Da je tomu tako nije najmanji razlog sama narav preborne šume i njoj sličnih visokih šuma. Govoreo o tim sumama — imajuć svagda pred očima takove šume u Kranjskoj — moramo reći, da su to šume, koje su svoje prvotno lice promienile donekle samo time, što se je u njima mjestimično sjeklo, kako su već iziskivale potrebe vlastnika i onih, koji su imali pravo servituta. Sjeklo se je, gdje se je prikladno drvo našlo, a nije ga bilo pretežko iz šume odpremiti. Pravo uredno gospodarilo se s tima šumama nije,´ a šumski užitci crpili sve pod dojmom, da ima šume i drva na pretek. Tako se je sva skrb za pomladjivanje prepuštala naravi i slučaju. Pomladak došao je do više života samo onda, kad je ili koje staro stablo od naravi pi´opalo ili sječom izvadjeno. Ovako se je stvorila neuredna preborna šuma, gdje se po cieloj površini može naći uz staro |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 139 — zrelo i prezrelo drveće pomlađka, a i stabalja srednje dobe. Drvede raslo je u početku vrlo polagano, što svjedoče mnogobrojna stabla na kojima je mehanička analiza provedena. Istom onda, kad se je ovdje ondje pokazao neki manjak na vriednijim, naročito čttinjavom drveću, koje se je kasnije samo iz više ležećili i nepristupnijih šumskih dielova vadilo, nadalje, kad su se poboljšala prometila a tim i prodaja drva omogućena, došlo je vrieme, da se je počelo i ovim šumama više pazke posvećivati. Kako intenzitet svakoga gospodarstva ovisi o mogućnosti unovčenja šumskih proizvoda, tako se je i u prebornim šumama u Kranjskoj u kojima još sveudilj manje vriedni sortirnenti a poimence bukovina slabo unovčuje, moglo uredno šumsko gospodarstvo istom polagano razvijati. To se je gospodarstvo počelo uvoditi tako, da se je ponajprije počelo paziti na šumsko-uzgojne mjere kod sječe šuma, nu uza sve to, to je gospodarstvo ostalo nekako empiričko odnosno samovoljno, kod kojega se sječa nije toliko obazirala na drvnu gromadu i prirast, već su glede iste u prvom redu odlučivale: potreba na drvu, novčani prihod, a i subjektivni momenti. Razlog takovomu gospodarstvu ima se u prvom redu potražiti u tom, što je sa znatnim potežkoćama skopčano uredjenje preborne šume, a u njezinim razoolikim sastojinskim prilikama težko ustanoviti drvnu gromadu i prirast osobito onda, kad je i sam terrain brdovit i težko prohodan, a mnogo tomu doprinosi i malen prihod takovih šuma, zbog kojega se nije moglo ni htjelo u svrhe uredjenja mnogo na te šume — do najnovijega vremena — trošiti, konačno i okolnost, da i sama praksa i znanost nije pružala mnogo pomagala, jer se je na uredjenju takovih u obće manje radilo. I danas se još razmjerno malo zna o tom kolika bi morala biti zaliha prebornih suma u obće, speeialno za pojedine konkretne slučajeve i iz kojeg bi se ona drveća po dobi i debljini sastojati morala, te koji joj je periodički i poprečni prirast. Prenosili su se s toga na tu šumu podatci dobiveni u |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 140 — sastojinama jednake dobe, nu da li oni za preborne šume odgovaraju i danas je još neriešeno pitanje a ne ima sumnje, da će još i dulje vremena potrajati, dok se bude u vladajuća tamu u tom pogledu unielo više svjetla. Nakon ovog uvoda držimo, da de biti od interesa kad evo donosimo točne uredjajne podatke iz dvih prebornih šuma, u kojima su u tu svrhu sva stabla izklupirana, opisav obćenito cieli postupak oko taksatornih radnja preduzetih u svi´hu uredjenja tih šuma. Ovi podatci nek budu skroman prinos za upozoanje prebornih šuma ovoga kraja, prem de još dalnja iztraživanja pak točno vodjene gospodarske knjige istom omogućiti sigurno poznavanje razvoja preborne šume. (U istom časopisu u kojem je ovaj članak objelodanjen, objelodanio je dva članka o prebornim šumama u godinama 1892. i 1893. ravnatelj Hufnagl). Obći opis. Ova dva predjela, iz kojih potiču ovi podatci, leŽe u Kranjskoj, jedan do drugoga,, a samo su iz formalnih razloga u dva gospodarska područja podieljeni. Oba ova predjela zajedno obuhvaćaju površinu od 2045 hektara, u brdovitom kraškom kraju punom draga, uvala i vrtača; drage i doline leže oko 500 m. nad morem, dočim najviše točke dosižu visinu od 1100 m.; srednja visina glavnih šumskih dielova iznosi oko 700 metara nad morm. Popriečna godišnja temperatura iznosi 8° C, množina godišnje oborine 1950 mm. a podnebje se može — izuzam najvećih glavica — nazvati umjerenim, u kojem sve domaće vrsti drveća dobro uspievaju. Zima je u ovomu kraju obično trajna, ali nije osobito stroga. Podnebne prilike u glavnom su odvisne od sjeveroiztočnjaka — bure, koja nosi suhu studen i jugo-zapadnjaka (sirocco), koji donosi kišu i toplinu; oba ova vjetra — akoprem Često vrlo žestoka — zbog dobroga obrasta šuma pogibeljnija su šumi samo na vrlo eksponiranim položajima. Glavno kamenje pripada triaskoj formaciji a sastoji od vapnenaca, koji u manjim i većim komadima izbijaju na po |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
~ 141 — vršinu nosed obilježje pravih kraških vapnenaca u kojima se voda odmah gubi u podzemne dubine, pa su zato i vrela vrlo riedka; samo u dubokim sniežnim jamama nadi je i u ljetu sniega i leda. Zemlja, koja izpunjava pukotine i rupe u kamenju, čvrsta je ili pjeskovita ilovača, koja je u dragama ili položitijim obroncima nešto manje plitka; dosta debela naslaga humusa naatalog iz listinca i stelje gotovo se svagdje nalazi i osjegurava uz znatnu množinu oborine a pod zastorom šumskog drveča tlu onu množinu vlage, koja mu je nuždna. To je za kraške predjele od osobite važnosti, pak se za to i ne smije odabrati druga vrst uzgoja sastojina, nego takva, kod koje je tlo svagda zastiđeno. Sastojinski odnošaji i obrast. Dosadanji način gospodarenja neurednom prebornom sječom, koja se je uslied brojnih servituta svagdje vodila, stvorio je sastojine, koje svagdje nose značaj preborne šume; ne ima 8 toga polag dobnih razreda različitih površina, ved sve sastojine više ili manje pokazuju sve dobne ili bolje debljinske razrede pojedince ili hrpimiČno izpremješane. Glavna je vrst drva jtla, koja se nalazi ili sama ili s bukvom izmješana, pa je u ovim sumama ona ne samo najvriednija ved i zbog svoje žilavosti za prebornu šumu najsposobnija vrst drva. Na jelu zajedno sa smrekom, koja se je obično podsadjivala na onim mjestima, koja su ostala prazna, odpada ovdje 8S°lo sveg obrasta, dočim na bukvu, koja ovdje drugo mjesto zauzimlje, zajedno sa pojedinim javorima, briestima i t. d. samo 127o sveg obrasta odpada. Spomenut se mora, da mali procent odpada na stare kržljave bukve, dočim je ona nešto bolje zastupana u mladjim dobnim razredima u kojima dobro napreduje. Mogla bi se dakle redi: od sveg obrasta odpada kojih 807o na jelu (četinjače u obde) i oko "^O^/o na bukvu (li-tace u obde). Ova se smjesa neka i uzdrži, dapače bukva digne na 25—3u7o jer ako i danas znatno manje vriedna od jelovine, U |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 142 — ipak je od osobite važnosti za Kras svojimi svoj´stvi, a, i jer ovdje dobro raste. Unutarnje po die ljenje. Oba ova diela, koja jednu cielinu tvore, podieljena sa, kako bi ved spomenuto samo s formalnih razloga u dvie gospodarstvene jedinice, od kojih se svaka dalje u odjele i odsjeke razpada. Gospodar, jedinica I. razdieljena je mrežom prosjeka u odjele, docim su odsjeci putevi i vlakami odieljeni. Ovo podieljenje, koje baš ovdje nije podpunoma svrsishodno, pridržano je s toga, što je ono već prije provedeno. U gospodarstvenom dielu II. provedeno je unutarnje podieljenje tako, da su kao medje odjela odabrani glavni a kao medje odsjeka pokrajni putevi i vlake, kojih dosta ima. Ovo razdieljenje sasvim je shodno, jer u terrainu punom glavica draga, uvala i vrtača nije bez velikoga troška moguće osnovati i podržavati takovo umjetno podieljenje, koje bi se terreinkim prilikama prilagoditi moglo, doČim putevi, kao jedino sredstvo za odpremu drva iz šume, ujedno i propisuju smjer sječi, Ipak se priznati mora, da će se neki putevi morati preložiti, jer ne odgovaraju. Pokrajni pako putevi doista su i najbolje medje pojedinih odsjeka, jer sastojine se inako primjet- Ijivo ne razlikuju mnogo jedna od druge. Sve naime sastojine nose karakter prave preborne šume, samo ovdje ondje nalaze se omanje površine, koje znatnijih razlika u sastojini pokazuju Kako su i onako sve sastojine izklupirane, svrha je izlučenju pojedinih odsjeka više ta, da se laglja orientacija omogući, nego što drugo. Odjeli (okružja) sa poprečno 66 hektara veliki. Procjena sastojina. Da se dobije skroz jasna slika sastojinskih prilika sve su tako procjenjivane, da su se sva stabla promjerkom izmjerila. Velik je to doduše i mučan posao, nu nije prekomjernimi potežkoćami skopčan, kako se je od početka mislilo. I onako |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 143 — morala bi se najdeblja stabla po cieloj površini mjeriti, da su se još i tanja stabla, do neke stalne minimalne debljine, morala mjeriti, nije prekomjerno poskupilo taj rad, koji je za to napladen skroz pouzdanim! rezultati. Tim vise ovo vriedi, što se je kanilo ovim postupkom doći do sjegurnih podataka za preborne šume i tako stvoriti temelj za dalnja iztraživanja ove vrsti šumskoga uzgoja. a) Izbrajanje stabala. U tu svrhu u svakom su odsjeku sva stabla od 20 cm. u prsnom promjeru dalje mjerena, te razvrstav ih u četinjače i listače uvrštena u debljinske razrede od 10 do 10 cm. Stabla od 11—20 cm. debela, kao i podmladak do 11 cm. u svakom je odsjeku na desetine obrasta ocienjen, i tako mu približno nadjena površina odnosno drvna zaliha. Obzirom na vladajuće prilike izltičeno je pet debljinskih razreda, te je u I. deblj.razr. uvršteno je od oka ocienjeno drveće od 11—20cm. u II. deblj. razr. premjerkom izmjereno stabaljeod21 — 30cm. u III. deblj. razr. promjerkom izmjereno stabalje od 31—40 cm. u IV. deblj, razr. promjerkom izmjereno stabalje od 41—50 cm. u V. deblj. razr. promjerkom izmjereno stabalje od 51 cm. dalje. Posliedci ovoga jesu sliedeci: Gospodarstveni odio I. površina 525 ha. Četinjače Listače II. deblj. razr. 21 — 30 cm. 36.405 stabala 6.358 stabala III. deblj. razr. 31—40 cm. 23.631 stabala 4.004 stabala IV. deblj. razr. 41—50 cm. 13.700 stabala 1.887 stabala V. deblj. razr. preko 51 cm. 3.770 stabala 447 stabala Ukupno 77.506 stabala 12.733 stabala Gospodarstveni odio II., površina 1520 ha. Četinjače Listače n . deblj. razr. 21—30 cm. 76.386 stabala 11.918 stabala III. deblj. razr. 31—40 cm. 53.648 stabala 7.798 stabala IV. deblj. razr. 41—50 cm. 34.457 stabala 2.855 stabala V. deblj. razr. preko 51 cm. 13.215 stabala 787 stabala Ukupno 177.706 stabala 23.358 stabala |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 144 — Prihodna skrižaljka za jelova stabla. I. boniteta II. boniteta III. boniteta 03 1 C3 a 73 ^1 CD o ´—3 o3 03 03 "a´ _g Y a .9 .9 a OJ o > o Q > o > PM Is ´a.a ´3.3 > 0 ta. O S o cm. m´ m. cm. m^ m. cm. m´ m. 16 0-15 13-6 0-54 16 0-12 11-0 0-58 16 0-10 9-5 0´53 18 0-20 14-8 0-53 18 016 12-2 0-51 18 0-14 10-6 0-52 20 0-26 16-0 0-52 20 0-22 13-4 0-50 20 0-18 11-7 05 0 22 0-33 16-8 0-52 22 0-28 14-4 0-50 22 0-22 12-7 0-48 24 0-41 17-6 0-52 24 0-34 15-3 0-49 24 0-28 13-5 0-46 26 0´50 18-5 0-51 26 0-41 16-1 0-48 26 0-34 14´4 0-45 28 0´61 19-5 0-51 28 0-50 17-1 0-47 28 0-40 15-2 0-43 SO 0-73 20-5 0-50 30 0-60 18-0 0-47 30 0´47 16-0 0-42 32 0 86 a-4 0-50 32 0-70 19-0 0-46 32 0-,´^,6 17-0 0-41 34 1-01 22-3 0-50 34 0-84 20-0 0-46 34 0-66 17-9 0-41 36 1-17 23-1 0-50 36 0-98 20 9 0-46 86 0-78 18-7 0-41 38 1-33 23-8 0-49 38 1-13 21-7 0-46 38 0-90 19-4 0-41 40 1-50 24-5 0-49 40 1-29 22-5 0-46 40 1´02 žiO´O 0-41 42 1-67 26-1 0-48 42 1-44 2:i-l 0-45 42 1-14 20-6 0-40 44 1-84 25-7 0-47 44 1´60 23-7 0-44 44 1-28 21-2 0-40 46 2´00 26-8 0-46 46 1-75 24-3 0-43 46 1-42 21-8 0-39 48 218 26-9 0-45 48 1-91 24-9 0-42 48 1-55 22-4 0-38 50 2-36 27-5 0-44 50 2 07 25-5 0-41 50 1-67 28 0 0-37 52 2-52 — — 52 2-23 — — 52 1-81 — — 54 2-69 54 2-41 54 1-96 —. — — — — .— 56 2-91 — — 56 2-60 — — 56 2-18 — — 58 3-17 — — 58 2-80 — — 58 2-32 — — 60 3-43 — — 60 3-00 — — 60 2-50 — — t Stablimicna prihodna skrižaljka za bukvu. Boniteta Boniteta Promjer Promjer I. II. III. I. II. III. cm. m´ cm. m´ 16 0-16 0-14 0-13 40 1-42 1-32 1-20 18 0-20 0-18 0-15 42 1´60 1-50 1-36 20 02 5 0-22 0-19 44 1-80 1-70 1-52 22 0-33 030 0-25 46 204 1-91 1-68 24 0-41 0-38 0 33 48 2-82 2-13 1-84 26 0´61 0-46 0-41 50 2-60 2-35 2-00 28 0-61 0-55 0-49 52 2 88 2-57 2-20 80 0-71 0-66 0 58 54 3-16 2-79 2-40 82 0-83 0-77 0-68 56 8-44 3-02 2-60 34 0-95 08 9 0´79 58 3-72 8-26 2-80 36 1-10 1-02 0-92 60 4-00 3-60 3-00 38 1-26 116 1-06 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 145 Četinja Listača Zbroj teZbroj te Broj staDrvna Broj staDrvna Debljiiiski razred meljnica meljnica bala gromada bala gromada stabala stabala komada komada Gospodarstveni odio I. (525 hektara). I. (11—20 cm.) 5.244 II. (21—30 cm) 36.405 1.839-3 16.105 6.358 327-3 2.951 III. (31-40 cm.) 23.631 2.379-5 24.899 4.004 404-2 4.190 VI. (41—50 cm.) 13.700 2.238-2 25.233 1.887 301-5 3 526 V. (preko 50 cm.) 3.770 915-1 10.351 474 121-0 1-516 Suma 77..50G 7.372-1 81.832 12.7Ž3 11540 12.183 Po hektaru 148 14-04 156 24 2-20 23 Gospodarstveni odio II. (1520 hektara). I. (11—20 cm.) II. (21-30 cm.) III. (31—40 cm.) IV. (41—50 cm.) V. (preko 50 cm.) 76.386 53.648 34.467 13.215 3.688-6 5.110-1 5.365-1 3.188-6 13-935 28-144 47.620 55.622 32.718 11.918 7.798 2.855 787 588-3 733-4 435-8 193-2 4.962 7.166 4.794 2 303 Snma 177.706 17.362-3 178-039 23.368 1.950-7 19.219 Po hektaru 117 11-42 117 15 1-28 13 b) Procjena drvne gromade. Da se ustanovi drvna gromada izklupiranih stabala, to su osim toga sto su se pravila mnogobrojna iztraživanja na oborenim i još stojećim stablima, odabrana i posjećena 224 jelova stabla u debljinama od 15, 20, 25, 30, 35, 40, 45 i 50 cm. kao uzor-stabla i to u svim odjelima gospodarstvenoga diela II. Ta su stabla podieljena u običajne sortimente, a i kubatura sve debljevine (Derbholz) izračunana. Na temelju ovih |
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 146 — iztraživanja, interpolirav manjkajuće članove, sastavljena je sliedeća stablimiČna prihođna skrižaljka za 3 bonitetna razreda. Iz ove skrižaljke vidi se kolika je drvna gromada stabala od 15 do 50 cm. promjera, a sadržaje i oblične brojeve za debljevinu (Derbliolz). Za stabla iznad 50 em. popunjena je skrižaljka polag inih skrižaljka uzev u obzir ovdjesnje prilike. Za bukvu nisu se sastavljale nikakove posebne skrižaljke, jer su gotovo sve bukova stabla deblja od 31 cm. nekuda abnormalna, ved su se druge skrižaljke rabile i opet uzev u obzir ovdjesnje prilike. Na temelju skrižaljkah, na stranici 76. izračunana je drvna gromada svakoga debljinskoga razreda i to polag pojedinih odsjeka; po tom razvrstana je drvna gromada u onu listača i četinjača i konačno izkazana sveukupna drvna zaliha za svaki gospodarstveni dio napose i za oba zajedno. Za prvi debljinski razred (od 11—20 cm.) uzeta je polag ocjenjene površine — bez obzira na vrst drva i boniteta — popriečno mala drvna zaliha od 35 m^ po hektaru i pribrojena zalihi četinjača; zaliha sitnog podmladka od 1—10 cm. sasvim je iz računa izpuštena. Zajedno s gornjim poslom obavljeno je izračunavanje kružne plohe za svaki debljinski razred. Skrižaljka na stranici 78. daje pregled vrhu broja stabala, kružne plohe i drvne gromade svakoga debljinskoga razreda. (Svršit će se.) HiIST-AJS:. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: šumar, vježbenika imov. obćine ogulinske Stjepana Š i m i ć a šumarskim pristavom iste imov. obćine sa sustavnim berivima. — Član našeg đružtva, Josip Hefner, prije šumar čabarskoga vlastelinstva, imenovan je nadšumarom vlastelinstva grofa Witzlebena u Varpaloti u Ugarskoj. |