DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 138 — Uredjajni podatci iz preborne šume. Pod ovim naslovom objelodanio je g. šumarnik M. Hladi k u Ljubljani članak veoma zanimiv i poučan, naročito za one naše stručnjake, koji u našim prebornim kraškim šumama gospodare, 8 toga isti sa svim skrižaljkama u gotovo doslovnom — samo neznatno skradenom — prevodu donosimo. Članak glasi: Od mnogobrojnih zadada, koje si je šumarstvo na polju iztraživanja stavilo, svakako je jedna od najznamenitijih i najvažnijih ona, iztražiti zakone prirasta sastojina. Pa ako vec i ima osobito vriednih radnja, sastavljenih uz mnogo muke i oštroumlja, a odnosećih se na jednolične sastojine pojedinih vrsti drveča: ipak još nije izcrpljeno to polje, a rast i prirast naših sastojina skroz osvietlien. Kako ima znatnijih praznina u iztraživanju sastojina jednake dobe, nije čudo, da nam još gotovo nikako nije osvietljen prirast sastojina nejednake dobe, kakove u prebornoj šumi nalazimo. Kako se ta iztraživanja još na takove šume protegla nisu, to smo obzirom na takove šume gotovo bez ikakovoga izkustva u tom pogledu. Da je tomu tako nije najmanji razlog sama narav preborne šume i njoj sličnih visokih šuma. Govoreo o tim sumama — imajuć svagda pred očima takove šume u Kranjskoj — moramo reći, da su to šume, koje su svoje prvotno lice promienile donekle samo time, što se je u njima mjestimično sjeklo, kako su već iziskivale potrebe vlastnika i onih, koji su imali pravo servituta. Sjeklo se je, gdje se je prikladno drvo našlo, a nije ga bilo pretežko iz šume odpremiti. Pravo uredno gospodarilo se s tima šumama nije,´ a šumski užitci crpili sve pod dojmom, da ima šume i drva na pretek. Tako se je sva skrb za pomladjivanje prepuštala naravi i slučaju. Pomladak došao je do više života samo onda, kad je ili koje staro stablo od naravi pi´opalo ili sječom izvadjeno. Ovako se je stvorila neuredna preborna šuma, gdje se po cieloj površini može naći uz staro |