DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 124 — kazalo, šta vrijedi stručnjačka sprema, a s druge strane i ne žaliti investirati veliki kapital oko uredjenja šuma. Još bi se moglo prigovoriti, da nije baš niti najmanje opravdano, što ministarstvo narodne privrede šalje svoje pitomce za izučavanje šumarstva u daleku Njemačku i Francusku, gdje su šume već posve uređene i proživile sve prirodne faze svoga razvoja, a danas se samo vedinom kontrolišu već izradjene gospodarske osnove i programi. Uz to su još mnogo drukčije i klimatske prilike i šume sasvim drugoga karaktera. Zar ne bi bilo možda svrsi shodnije, da se pitomci šalju u susjedne države, gdje su šumarski odnošaji sličniji, i odakle bi se više dalo primjeniti na tamošnje prilike. Kad se još uzme, da ondje 10 pitomaca koštaju državu preko 30.000 dinara godišnje, to bi ovdje n. pr. u našoj šumarskoj akademiji, koja ne stoji na ništa manjem nivou, nego i ostala slična učilišta, dovoljno bilo za 30 pitomaca, ako bi im se dala stipendija i po 1000 din. godišnje, što je za ove prilike posve dovoljno. Tako rade n. pr. braća Bugari, kojih danas ima ovdje desetorica. Ovim smo u kratkim crtama iznijeli sliku srpskog šumarstva u opće, popraćenu sa mislima, kako bi ono pošlo u napredak, a namjera nam je pri tom bila najčistija. Zaključujući ovaj članak, želimo, iskreno od sveg srca, da bi srpsko šumarstvo dočekalo ljepše dane i jednom krenulo u bolju budućnost. V. VučJcović. Pripomenci k naredbi o sastavku gosp. osnova za šume podvrgnute osob. javn. nadzoru. Piše Vilim Dojkorić, kr. šum. nadzornilj u miru. (Nastavak). Ostale ustanove naredb e razpravljaju o provedbi dotičnih zakonskih ustanova, o molbenom tečaju, pa jer su š njima u skladu, prelazim u mojim razmatranjima na sam uredjajni naputak. Paragrafom prvim riešava se pitanje o ustanovljenju |