DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 120 —


Drvo se jedino prerađuje u sirovu građu, a nema ni jedne
tvornice, koja bi drvo pretvarala u druge surogate, koji se od
drva dobivaju, kao celulozu, ocat i drugo slično, pošto, osobito
u južnoj i jugozapadnoj Srbiji, imade još nepreglednih četinjastih
šuma, za sječu već prezrelih, a isto tako oborenog
drveća na hiljade i hiljade kub. metara, što nije sposobno za finiju
izradu, a što će s vremenom propasti bez ikakove koristi. Bukovih
šuma ima također u velikim prostorima za sječu zrelih
i prezrelih, gdje bi se podesne tvornice za preradu istih mogle
sa velikim uspjehom podiči.


To je u glavnom što se tiče eksploatacije srpskih šuma,
a sad ćemo u kratko, da spomenemo, što ee uradilo na podizanju
šuma. Kako u Srbiji još imade i dosta vrijednih šuma,
tako isto s druge strane usljed neracionalne sječe šume ima
ona danas i znatnu površinu opasnih goljeti, oko 135.000 ha.,
kroz koje nastaju još opasnije bujice. Današnji šumarski zakon,
za pošumljivanje ovih goljeti sadržaje dosta valjanih norma,
samo što se na žalost praktički jako slabo provađaju. U tu
su svrhu podignuti pri nekim okr. šumskim upravama i razsadnici
za gojenje sadnica, ali kako još ni do danas nije regulisano
pitanje u tom smjeru, kako da se pri tom poslu postupa
i odakle, da se se uzme potreban trošak, posto još do
danas ni u jednom budžetu nije bilo stavke »za pošumljivanje
goleti«, to od svega toga nema gotovo nikakovog uspjeha. A
na uredjivanje bujica još se ozbiljno ni ne pomišlja.


Za ove bi radove trebao jedan posebni odsjek u šumarskom
odjeljenju, koji bi imao biti sastavljen od vještih i izkusnih
stručnjaka, a toga nema; pa će još dosta vremena proći,
dok se pristupi ozbiljnije njihovom ostvarenju.


Jedino, što se u ovom smjeru već sa uspjehom uradilo to
je, što su mnoge goljeti stavljene pod zabranu, da se prirodnim
načinom, gdje je to moguće, goljeti same pošume.


Sad još nješto o šumarskoj organizaciji.
Sto se tiče organizatornog sistema, to niti je proveden
čisto šumarnički, niti čisto nadšumarski sistem, nego od oba