DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 119 — Zatim u planini „Bokovik-Rožanj« izrađuje srpska državna željeznica drva za ogrijev i bukove pragove, koji se u Cidevcu impregniraju, a u „Golubačkim planinama« isto se tako u veliko eksploatiše razna lisnata šuma za ogrev i pragove. Omanjih eksploatacija, gdje se prerađuje razno drvo na običnim vodenim pilanama, ima ih gotovo svuda po većim šumama, gdje je to samo moguće, a napose u planinama »Crepuljniku, Čemernu, Goču« i t. d., gdje se prerađuje većim dijelom četinjasta šuma. Sva izrađena građa na ovim pilanama potroši se u zemlji, te ne podmiruje dovoljno ni domaće potrebe, B toga je do sada svake godine bio veći uvoz, nego li izvoz. Jedino u godini 1891,, kada se u veliko izrađivala francuska dužica, bio je veći izvoz, nego li uvoz, i to za 271.717 dinara. Iste godine izvezeno je samo dužica 14.125 m´´ u vrijednosti od 1,008.420 din. Godine 1897. izvezeno je raznog prerađenog i neprerađenog drveta u vrijednosti 696.040 din., a uvezeno za 1,682.612 din., a 1898. god. izvezeno za 494.958 din., doćim je uvoz bio za 2,407.423 dinara. Danas je uvoz nješto manji, nego ranijih godina, p, što su u zadnje vrijeme podignute njekolike moderne pilane za preradu drva u raznu građu, a s druge strane sada mnogi domaći trgovci, a i netrgovci, povede sume ulažu u trgovinu sa drvom, gdje nalaze izvanredno bogato vrelo dobre zarade. Pored svega toga uvoz će kod ovako slabo uređenih šumskih odnošaja još i nadalje ostati dosta znatan. I ako se drvo razmjerno jeftino prodaje u šumi na panju, to je ipak izrađenoj građi, dok ona dođe na stovarište, cijena znatno velika. A to dolazi najviše otuda, što su šume, gdje se eksploatacija vrši, jako udaljene od glavnih i dobrih puteva, većih plovnih rijeka, željezničke pruge, a izvoznih šumskih puteva gotovo ni nema, te se većim dijelom izrađena građa u šumi iznaša na konjima ili volovima. Dalje nema dovoljnih ni spremnih šumskih radnika, a k tome još nije raspravljeno pravo svojine državnih šuma, što najviše i odvraća strane kapitaliste, da ulože svoje velike glavnice u eksploataciju srpskih šuma. |