DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1904 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 119 —


Zatim u planini „Bokovik-Rožanj« izrađuje srpska državna
željeznica drva za ogrijev i bukove pragove, koji se u Cidevcu
impregniraju, a u „Golubačkim planinama« isto se tako u veliko
eksploatiše razna lisnata šuma za ogrev i pragove.


Omanjih eksploatacija, gdje se prerađuje razno drvo na
običnim vodenim pilanama, ima ih gotovo svuda po većim šumama,
gdje je to samo moguće, a napose u planinama »Crepuljniku,
Čemernu, Goču« i t. d., gdje se prerađuje većim
dijelom četinjasta šuma.


Sva izrađena građa na ovim pilanama potroši se u zemlji,
te ne podmiruje dovoljno ni domaće potrebe, B toga je do sada
svake godine bio veći uvoz, nego li izvoz. Jedino u godini
1891,, kada se u veliko izrađivala francuska dužica, bio je
veći izvoz, nego li uvoz, i to za 271.717 dinara. Iste godine
izvezeno je samo dužica 14.125 m´´ u vrijednosti od 1,008.420
din. Godine 1897. izvezeno je raznog prerađenog i neprerađenog
drveta u vrijednosti 696.040 din., a uvezeno za 1,682.612
din., a 1898. god. izvezeno za 494.958 din., doćim je uvoz
bio za 2,407.423 dinara.


Danas je uvoz nješto manji, nego ranijih godina, p, što su
u zadnje vrijeme podignute njekolike moderne pilane za preradu
drva u raznu građu, a s druge strane sada mnogi domaći trgovci,
a i netrgovci, povede sume ulažu u trgovinu sa drvom,
gdje nalaze izvanredno bogato vrelo dobre zarade. Pored svega
toga uvoz će kod ovako slabo uređenih šumskih odnošaja još i
nadalje ostati dosta znatan. I ako se drvo razmjerno jeftino
prodaje u šumi na panju, to je ipak izrađenoj građi, dok ona
dođe na stovarište, cijena znatno velika. A to dolazi najviše
otuda, što su šume, gdje se eksploatacija vrši, jako udaljene
od glavnih i dobrih puteva, većih plovnih rijeka, željezničke
pruge, a izvoznih šumskih puteva gotovo ni nema, te se većim
dijelom izrađena građa u šumi iznaša na konjima ili volovima.


Dalje nema dovoljnih ni spremnih šumskih radnika, a
k tome još nije raspravljeno pravo svojine državnih šuma, što
najviše i odvraća strane kapitaliste, da ulože svoje velike glavnice
u eksploataciju srpskih šuma.