DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 105 — Obaranje drveća pomoću elektriciteta. U Francazkim šumama učinjeno je više pokušaja, da se drveće obara pomoću elektriciteta, a ne pilom kao što je do sad radjeno. Ovaj način obaranja sastoji se u tome, da se uzme jedna žica od platine, koja se jakom električnom strujom do bijelog sijanja ugrije, pa se tad njome služe kao pilom. Na ovaj način se drvo osam puta brže obori nego li pilom, a piljene površine se zgare (pougljene) što čini drvo trajnijim. Slaven kao pronalazač. Iz Varšave javljaju, da je jedan od varoških kemičara pronašao neku osobitu žitku tekućinu, kojom kada se namoči gradja kod drvenih mostova, mnogo duže traje. Kada se u istu tekućinu gradja namoči, postane tako tvrda, da ne puca pod konjskim kopitama i točkovima kola, a isto tako ne gnjije, niti pak u istu namočena mienja svoga oblika, niti od toga nabubri. 0 našim imovnim obćinama u bivšjoj Vojnoj Krajini počelo se je u zadnje vrieme često u javnosti raspravljati, a mnogo puta kritikuje se ne samo njihova uprava već i njihovo ustrojstvo. Na prvo se ne ćemo osvrtati, jer nismo na to pozvani, ali se tim više moramo osvrnuti na nastojanje nekih, koji kao da idu za tim, da se imovne obćine razdrobd u tiela slična zemljištnim zajeonicama. Ovakova nastojanja ne samo da ne držimo shodnima, već pače i pogibeljnima, jer je obće poznato, da se u šumarstvu može bolje održati veća cielina, nego pojedini manji dielovi sami za sebe. Po načelima racijonalnoga gospodarstva moći je mnogo bolje gospodariti s velikim šumskim kompleksima, nego li s malenima. Kod velikih kompleksa, i u obće kod velikih šumskih gospodarstva, podupirat će pojedini aktivni dielovi pasivne, pa po tom i cielina bolje napredovati, nego li pojedini dielovi kad bi bili samostalni. S tog koja sreća, da se je kod ustrojstva iraov. obćina, stopilo sve šume imov obćina u jednu gospodarsku cielinu i stvorila samo jedna imov. obćine za svu našu Krajinu, a ne da se još i pojedine sadanje imov. obćina razdrobe; koliko bi moglo biti uprava bolja, a gospodarstvo solidnije, da imamo samo jednu imov. obćinu, koja bi cielu Krajinu obuhvaćala. Čemu dakle težiti za tim još i pojedine im. obćine pociepati. I sam zakon o imovnim obćinama, držimo da je u cielosti dobar, pak bi ga se moglo samo u nekim dielovima izmieniti i nadopuniti, u koliko se je manjkav pokazao, ali u sam temelj toga zakona ne bi bilo uputno dirati, jer je to po našem sudu jedan od najboljih naših zakona. Ćak i ona zlata vriedna temeljna ustanova, po kojoj se ne može u zastupstvo imovnu obćinu uvući niko, koji nije pravoužitnik, a opet pravoužitnikom ne može postati nego koji je doista potomak pravo g Krajišnika, biva napadana, a ipak samo je tomu pripisati, da se možda ne zavuče u imov. obćine] spekulativni živalj, koji bi ih na svoju korist |