DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 51 <-- 51 --> PDF |
~ 101 umjereno se sječe, a đočim se ništa ne siječe na šumskoj površini od 134.000 ha. U pogledu prodaje drva primjetio je izvjestitelj, da se godimice sječe oko 600.000 do 700.000 kubičnih metara. Ukupno je 14 ugovora sklopljeno. Dva najvažnija ugovora tiču se površine od 232.359 ha, za koje je V4, odnosno r26 puta veća površina sječine od normalne za tridesetgodišnju upotrebu propisana tako, da će nakon toga roka još 220.000 ha netaknutih ostati. U pogledu postignute cijene pomoću ugovora ne može se izjasniti, pošto će o toj okolnosti predvidno u delegacijama do govora doći, i on veće izvode na najvišem parlamentarskom mjestu pretjecati. Ipak su cijene prema prilikama posve primjerene. Izvjestitelj pri tom upućuje na izvanredne prometne troškove. Oko 420 km. šumske željeznice sagradili su poduzetnici i za koju se isti u vlastitoj režiji staraju. U opsegu najvećeg šumskog revira u kojem se siječe, do sada su poduzetnici osam do devet milijuna kapitala investirali. Jedna od ovih firma ima za željeznice, što ih je zemaljski erar sagradio, da plaća anuitet od 200.000 K. Što se izvoza tiče, to je eksport drva od Austrije 9,704.620 metercenti i Ugarske od 9,077.120 metercenti, dočim iznosi iz Bosne i Hercegovine samo od 2,549.715 metercenti. Na našem cjelokupnom izvozu Bosna sa šest (?) procenata udioničtvuje. Od ovoga je otišlo najveći dio u Apuliju i Siciliju, manji dio u Njemačku, Belgiju, Holandiju, Englezku i južnu Afriku, a najmanji dio u Austrougarsku, gornju Italiju i Balkan. Izvjestitelj je zaključio sa željom, da će se izravnanje na gospodarskom području sa okupiranim provincijama, koje nam pripadaju, moći naći. Iza ovog predavanja povela se je živahna rasprava, u kojoj učestvovahu centralni direktor L. Hufnagl, posjednik pilane B. J. Bruml- Klattau i vitez v. Hohenblum. G. Hufnagl primjetio je, da izvješće upravo u odlučnim tačkama nikakove jasnosti nije iznijelo. Prihod bosanskih šuma za erar je vrlo neznatan. U prvom redu se radi kod uvaženja bosanskog pitanja o četinjavoj šumi, odnosno o mekanoj piljenoj robi; izvoz ovakove robe već je sad znatan, osobito u Italiju, uz takovu cijenu, da se alpinska roba ne može s njom natjecati. Kada je predgovornik govorio o napuštanju izrade bačvarske dužice, to ima samo važnosti za Ugarsku, ali ne za nas; za nas dolazi u obzir izvoz dasaka, i ovaj će se, kako sam predgovornik veli, još dalje povisiti. Austrija smije od svoje mlađe joj zemlje, za koju je već toliko žrtve doprinjela i svake godine doprinaša, odgovarajuće obzire tražiti. Govornik je zaključio sa željom, da bi se delegacije sa ovim pitanjem ozbiljno pozabavile. Gosp. Bruml u pogledu izvađanja sasvim se pridružio Hufnagl-u, samo se potužio, da od bosanske konkurencije na sjever potisnuta štajerska roba samo češkoj robi konkurira i označio je kao jedinu ravnotežu, koja 8 |