DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 88 - Na obranu časti! Piše Gašo Vae. Pravo sam imao, kada sam još godiae 1891. u našem »Šumarskom listu«* pisao o predmetu : »Više šumarsko obrazovanje «, i kada sam na koncu kazao: »Ovo samo za sada na promišljanje i uvažanje, a da ne će u zaborav, to je naša skrb«. I pravo sam imao! Poslije 13 godina, moram da primim pero, da od sebe i svojih drugovib odbijem težku osvadn i ljagu, koja nam se podvaljuje. Prije 13 godina morao sam odbiti bezrazložnu ljagu od nas šumara, koji smo križevački absolventi, što nas je poznati g. M. O. bio napao, sravniv visokolkolce i srednjoškolce — skromno zaželiv »da treba jasnom bojom obojadisati br as to v e stupove, a drugom bojom stupove od mlade vrbovine!« Kakov je odgovor dotični gospodin pisac onda dobio, može svhtko citati u »Šum. Listu« od god. 1891. Da li je odgovor bio doličan piscu — izazivaču, neka sude cienjeni drugovi. Mnijem, da je odgovor dobar bio, kada sve do danas protuodgovora dobio nisam. Sada poslije 13 godina našao se je opet gospodin, koji o nama u istom smislu —ili još triput gore — misli i piše. U političkom listu »Novi list« od 12. sieČnja 1904. br. 12,, što izlazi na Bieci, piše njeki — a~ (tako je podpisan): Nešto 0 šumarstvu u Hrvatskoj i kr. šumar, akademiji u Zagrebu. Cieli članak prožet je dobi´im mislima i željama, a ima mnogo istine u njemu. Nu pisac — valjda mladji — nije ni mislio, kako de se grubo ogriešiti o svetu istinu, i kako će uvriediti cieli stališ, koji je u službovanju u Hrvatskoj težka vremena proveo, odista se namučio i prepalio, pak nije zavriedio, da tako napadan bude. Evo šta taj gospodin izmedju inoga piše: |
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 89 — »Zavirimo li u statistiku našeg šumarstva, moramo se zgražati , kad vidimo, kako godimice naše šumarstvo propada «. Godišnji prihod pao je u zadnjih 18 godina za 5,000.000 kruna, a efektivna vriednost šuma pala je sa 700,000.000 K. na 600,000.000 K. »Ovaj strašni pad šumarstva ne će nas innenaditi, kadasunam poznati brojevi empir i k a i srednjoškolaca stručnjaka, što ih mi imademo. Narod, koji je upuden na gospodarstvo, i šumarstvo kao hrvatski narod, ne može napredovati, dok mu, kako se vidi iz gornjih brojeva, rapidno propadaju glavna vrela privrede«^. Gospodo križevački drugovi! Zar da nam se još takova šta predbacuje! ? U jednom ozbiljnom političkom listu — koji je jako razprostranjen i rado se čita, kada se na uvodnom mjestu lista kaže, »da strašni pad šumarstva u Hrvatskoj prouzročiše srednjoškolci stručnjaci«, da se zgražati mora onaj, koji to čita. To je nečuveno ! 2ar da nam um i srdce ne stanu, zgražajući se nad tolikom podvalom i drzkošću. »Mnogu smo gorku do sada izpili i podnieli, pa zar i ovu? Nikada ne! Znam, da nam taj pisac naškoditi neće. — Obćenitosti i šumarskog napredka radi, moramo se ograditi proti ovakovomu načinu pisanja. Tim putem, ne će si šumarstvo prokrčiti put i ljubav u narodu več obratno. Kada Hrvat čita, da milijuni narodnog dobra propadaju, radi »stručnjaka srednjoškolaca«, ili u obče rad i šumar a (— jer seljak ne zna, koji je šumar vise ili srednje školan —) tada će se svaki zgražati, i viditi će u šumaru svojega neprijatelja. Da lito vodi k cilju, neka sudi svaki misaoni čitalac. Iz redaka se vidi svrha pisanja, — a to je namještenje akademičarah. Mi im želimo svu sreću i napredak: »na mladjima sviet ostaje!« Nu ne možemo ni mi živi u zemlju, t, j . |
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— gone možemo ni mi bivši križevčani poumirati svi u jednoj go dini — »Polahko omladino!« Ta to ne bi ni dobro bilo, da odmah mladici postanu — čim akademiju svrše, — šumarima, nadšumarima, nadzornicima i t. d. Kuda bi to dovelo ?! Onda bi istom mogli govoriti, o propadanju milijunah! Mi smo, mnogi, trnovitim putem došli do današnjih mjesta! Za praksom i za mjesta borite se! To neka Vam je prvo načelo, kada akademiju ostavite. »A da dete dobru praksu nadi i kod srednjoškolaca stručnjaka, koji su u Križevcih svršili,to Vam svi oni jamče!« Baš Križevčani su prv i bili, koji su god. 1889. u Osieku na skupštini i izložbi prvi poveli rieč, da se osnuje hrvatska šumar, akademija! Oni su prvi dali moralni fzačetak, a promicali su i materijalnu stranu, gdje su mogli (n. pr. oni Križevc´ani kod brodske imovne). Uz dične naše predstavnike šumarstva, a naročito slavno predsjedničtvo šumar, đružtva, radili su baš Križevčani ponajviše, da je šumar, akademija osnovana. Težkom mukom osnovana je, pak čuvajmo njen dosadašnji dobar glas! Nepovlačimo to »novorodjenče« u vrtlog politike i strančarenja. Neka nam akademija bude svima sveta! Naročito svršeni akademičari, neka svojim vanjskim radom posvjedoče, da de kao dobro naobrazovani, služiti svojoj miloj hrvatskoj domovini i biti svima nama na ponos i diku! U srdcu nas ali starije Križevčane boli, da nas baš s one strane biju, od kuda smo se svemu dobru nadali!? To nismo mislili doživjeti! »Nu vremena se mienjaju, a tako i mladež ....! « Ta nema tomu 6 godina, da je akademija osnovana, a ved njeni absolventi, ti uzdanici naše budućnosti, navaljuju na starije prokušane sile, pravedi razliku izmedju »akademički naobraženimi « i »srednjoškolci«. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 91 — To smo za uzdarje dočekali! »Tako 6ine zahvalna djeca, svojim roditeljima«. Zašto je onaj gospodin prije 13 godina pisao svoje mnienje o »višem šumarskom obrazovanju« to smo razumjeli, nu zašto se sada proti Križevčanima tako piše, to ne razumijemo. Zavoda više ne ima! Zašto onda na bivši križevački zavod navaljivati. U ono doba, dok se mnogi gospodin akademičar nije ni rodio, odgovarao je svrsi taj zavod! Posto i mi sa napredkom uzporedo koracamo, ukinut je ?avod, a osnovana je akademija! »Cvala i napredovala!« »Nu ugled i naša čast zahtjeva, da osudimo onakov način pisanja. Tim načinom ne ćemo ni mi, ni Vi polučiti cilja. Odbijamo takov način pisanja, jer smo kao hrvatski šumari, uviek radili za napredak šumarstva u miloj nam domovini ; odbijamo, jer smo mnogi u težkoj službi pošteno radili i osiedili; obijamo jer smo samo šume i gospodarstvo podizali, a ne njihov »strašni pad« na milijune prouzročili, tim više jer nas još dvie trećine u javnoj službi pošteno, revno i marljivo radi; odbijamo, jer se ne dolikuje, da mladji starijega prezire, i u novinstvu pred širu publiku povlači i čast mu gazi! Nisam mogao pregorieti, a da ovo ne napišem, da time s jedne strane odbijem klevetu i težku osvadu, a podjedno, da time upozorim na ovaj članak i onu gg. kolege, koji riečki »Novi list« ne čitaju. U istom članku piše dotični gospodin: Uspiju li slušači u postavljenoj si zadaci, a uspjet ce samo onda, ako budu štokrepče poduprti od starijih struč njaka, imademo se nadati preokretu na boljak i napredku našeg sveupnog šumarstva. Kuku na srdce svaki, pak neka kaže, kako če »kriepko podupirati stariji stručnjaci — mladje«, kada se o starim struč njacima — pred čitalačku publiku, iznašaju onakove neistine 0 srednjoškolcima! Na Vami je, da krenete pravim i iskrenim putem. Tako rodoljubi rade! |
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 92 — »Stari pako šumari držati će se prama mladima kolegama, uvjek svisretljivo i prijateljski, jer to im je i dužnost«. Apeliramo pako na sve one kojih se tiče, da u budude ne napadaju ljude, koji im ni najmanje krivi nisu. To im poručuju Križevčani srednjoškolci I Okajte svoj grieh! LIST-A-KI. Osobne viesti. ImenoTaiija. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: kot. šumara Gustava Lach a nadšumarom-procieniteljem, a šumar, vježbenika Ivana Milković a šumar, pristavom, nadalje šumar. tehn. dnevničare Milana Trivanovic a i Milivoja Krcč a šumar, vježbenicima, svekolike kod imov. obcine gjurgjevačke prvu dvojicu sa sustavnim berivima, a potonje sa sustavnom pripomoći. — Kr. ugar. ministar za poljodjelstvo obnašao je ii statusu činovnika kod uprave držav. šuma u Hrvatskoj i Slavoniji imenovati: kr. nadšumare Pavla Dianovski´a i Emila Tordonv´a kr. šumarnicima; kr. šumara Rudolfa Hajdu´a kr. nadšumarom ; kr. šumarskoga kandidata Akoša.Si ra onffv´a kr. šumarom, a kr. šumarske vježbenike Aleksandra Hor- vatha , Antuna Frommeyera , Albina Bakkav´a i Romana Ambro z y´a kr. šumarskim kandidatima. Družtvene viesti. Zapisnik o sjednici upravljajućcg odbora lirv.-slav. šaniarskoga družtva obdržavanoj na 10. prosinca 1903. pod predsjedanjem II. podpredsjednika vel. g. Ferde Zikmundovskoga, kr. odsječ. savjetnika, te p. n. gg. odbornika: V. Benaka, R. Fischbacha, St. Frkića, I. Partaša, SI. Slapničara, H. pl. Zajca, te družtv. blagajnika A. Kerna, koji je ujedno zastupao službeno odsutnoga družtvenoga tajnika A. Borošića. Svoju odsutnost izpričali su: družlv. predsjednik presv. g. Marko grof Bombelle=, podpredsjednik veleni. g. Josip Havas i p. n. gg. odbornici A. Borošić, M. de Bona, V. Dojković, D. Mocnaj i D. Trolzer. Predmeti viećanja: Točk a 1. Gita se zapisnik zadnje odborske sjednice od 27. kolovoza 1903. Ad 1. Isti bude nakon pročitanja bez primjetbe ovjerovljen. |