DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 76 — rukuli uredjajaikovih poredak, kojim će pojedine sastojine dolaziti k izsjeku. Držim, da je taj prigovor toli temeljit, da de se pri novoredakciji uredjajnog naputka Bvakako (?) uvažiti moći. Medjutim je propis popriečnog prirasta i opet samo posljedak sistema, na kojemu je sam uredjajni naputak osnovan. Cim se je on odlučio za uvaženje kasnijih dobnih razreda i čim je nje povukao u kombinaciju za ustanovljenje drvnih gromada, morao je iz te pogrieške prieči i u drugu, ter upotriebiti i popriečni prirast, pošto bi inače taksatorsko poslovanje sa ustanovljenjem dvajuh vrsti prirasta, i ustanovljenjem tekućeg i za II. ter III. gospod. razdobje, znatno proširio bio. (Bačunanje je s popriečnim prirastom najjednostavnije i sa ovu praktičnu svrhu najbolje, a stavljeni prigovor čini na nas dojam, da je stavljen samo s razloga da bude jedan više, po gotovo ako se uzmu u obzir silne šumske štete koje se kod nas prave. Uredn.) Razliku izmedju gospod. osnove i gospod. programa učinio je uredjajni naputak ovisnim od plošdne (§ 2.) opredjeliv, da se program imade sastaviti onda, ako šumska ploština ne ima više od 100 jutara. Ja tu razliku ne držim sretnom zato, jer okolnost da li se imadu subtilniji, precizniji uredjajni i taksatorski poslovi u jednoj šumi obaviti, ne može ovisiti od ploštine, pošto razlika u ploštini uvjetuje samo to jedno, da li će ti poslovi dulje vremena trajati, ili se u kraće vrieme obaviti moći. Različite stojbinske dobrote, više vrsti uzgoja, više i različitih vrstih drveća, ter razni likost njihove smjese (u doljnem pojasu čista bukva — sječinsko gospodarenje, u gornjem pojasu jela i bukva — sječinsko preborno gospodarenje) dakleviše uredjajnih raznda su faktori, koji iziskuju precizne i obsežnije predradnje, komplicirniraniji način ustanovljenja etata, dakle i biraniji izradak: gospodarstvenu osnovu. Zato je valjalo reći: gospodarstveni program imade se sastaviti bez obzira na ploštinu za onu gospod. jedinicu, u kojoj vlada samo jedna vrst uzgoja i jedan uredjajni razred. Pri takovoj definiciji koja već sama po sebi opredjeluje jednostavnost gospodarstvenih od |