DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 72 — za prvih 60 godina dotirati užitaimi ploštiaaaii, a za isto toliko vrieme i propisati k uporabi privesti se imajuće drvne gromade. Pogriešnim držim te odredbe ne samo zato, što današnja uredjajna praksa stoji na stanovištu iskustva, da svi propisi presižući gospodarstveno razdobje od 10 godina postaju već i zato iluzorni, što je stvar revizije, koja se u prvom desetgodištu preduzeti imade, da se ona o to pobrine, što i kako će se već unutar sljedećeg desetgodišta imati postupati sa pojedinim odjelom. Kad bi se dakle na propisih učinjenih već za prve tri periode imalo čvrsto držati, tad bi revizije postale iluzornima. Imadu li puko one svoju odlučujuću važnost — kao što ju imadu, ter se upravo temeljnom renovacijom šumsko uredjajne sgrade smatrati moraju, tad su propisi na tako duga gospodarstvena razdobja bez prave svrhe. No upravo štetni su takovi propisi ako uvažimo da šume zem, zajednica i sličnih im kategorija imadu zadatak da potrebe ovlaštenika pokriju potrajnim načinom uporabe. Potrajnost gospodarenja stoji ali u uskom spoju sa ^jUormalnim stanjem! {Ta upravo zbog osjeguranja što strošije potrajnosti uzimlju se u račun površine dojntane II. eventual. III. periodi. Uredn.) Uvažimo li od kojih sve faktora odvisi postignuće gornjeg našeg gospodarstvenog ideala (potrajnost i jednakost užitaka), tada će nam biti i jasno, da normalnog stanja šume postići ne ćemo ako danas već stanovitomu odjelu propišemo: ti ćeš doći do uporabe izmedju 55. i 60. godine računajuć od danas. (Ta zar naš novi naputak takova šta saJitievaf! Uredn.) Zar ću ja odjel propisan k uporabi u trećem gospod. razdobju zaista smjeti pustiti da stoji donle, ako razaberem da je obzirom na normalni sjekored tamo neumjestno propisan, ili ako su se medjutira š njime sbile takove sastojinske ili stojbinske promjene (vjetrolom, zareznici, opuzine itd), koje njegovu sto raniju uporabu uvjetuju? Ne! — neću, ali zato neću niti da težim za normalitetom u tom smislu, niti za jednakim prihodom, već za postupnošću dobnih razreda, koju ću postići gibivim sastojinskim gospodarenjem bez strogog>obzira na jednakost prihoda. |