DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 65 — stanovite discipline, na podlozi starih razpoloživih zidina svoga umjeća, lahkodom recipira znanstvenu novotariju, ter i nehotice postaje njezinim sljednikom. Upravo u tom intelektuelnom usavršivanju, mora da leži ambicija ozbiljnog stručara. S druge strane podjeljuje trajno zanimanje stručnom literaturom i marljivo nadopuujivanje ovog što je jednom u školi učeno, u praktičnom životu stručaru onu sjegurnost i onaj mir u izvedbi postavljenih mu zadataka, koji su u prvom redu potrebni, da uspješno riešenje zadatka zajamče. Obćem razvoju znanostih nije se mogla oteti niti šumarska nauka, a naročito je pri kraju prošlog stoljeda nadopunjena — da skoro na novo obradjena jedna od interesantnijih njenih grana, nauka o uredjenju šuma. Prvi početci uredjenja suma težili su za osjeguranjem potrajnog užitka. Ovu brigu rodio je strah, da ne bi pomanjkalo drva. Postavljeni cilj nastojalo se je postići u prvom početku metodom razšestarenja, koja bje u 14. vijeku za vedena u Erfurtskoj gradskoj šumi, ter koju je godine 1669. propisao u Francezkoj za srednje i niske šume kralj Ljudevit XIV. U prvoj polovici osamnajstog stoljeda — do koje dobe šumari jošte nisu znali da ustanove zalihu i prirast — odredio je Fridrik Veliki (g. 1740.) da se neuredna preborna sječ a imade privesti na toliko u uredniji oblik, što će se za buduće imati prebirati ne po čitavoj šumi, već samo u stanovitim glavnim djelovima i u opredieljenom nizu godina. ISle ima dvojbe da se u tim načelima imade potražiti početak zavedenja sječinskog prebornog gospodarenja. U drugoj polovici 18. vijeka odpočeli su ustanovljivati prihod pomoćju računa o gromadnim i prirastnim zalihama. Zametke gromadnog razdobnog razdelenja nalazimo u metodi Beckmanovoj, objavljenoj god. 1759. koju je kašnje nadopunio G. L. Hartig. Potonji podielio je obhodnju u razdobja, u koja je razvrstao sastojine sa jednakimi ili postupnimi gromadami. God. 1819. odredjena bje ta metoda kao temelj za uredjenje šuma u Pruskoj. |